Prenosim iz "Nastavni plan i program za osnovnu školu" za predmet povijest - uvodni dio. Skinuto sa:
http://zavod.skolstvo.htnet.hr/
Nastava povijesti strukturirana je kronološki. Sastavnice su ovog predmeta procesi, pojave i događaji koji objašnjavaju razvoj ljudskoga društva i ljudskoga djelovanja od prapovijesti do danas. Povijest dijelimo na opću i nacionalnu. Ovisno o tome što proučava ona može biti politička, kulturna, socijalna, gospodarstvena i druga. Suvremena nastava povijesti proučava više društvenu i kulturnu nego političku povijest, unoseći brojne sadržaje iz područja kulture, znanosti i svakodnevice. Tijekom učenja povijesti naglasak se stavlja na umijeća koja učenici trebaju usvojiti, jer povijest se može razumjeti samo ako učenici, uz ishode povijesnih istraživanja, uče i o metodama kojima se povjesničari služe pri poučavanju prošlosti. U nastavi je nemoguće iznijeti sva povijesna zbivanja. Zato se ciljevi nastave povijesti ostvaruju odabirom bitnih povijesnih sadržaja. U izvedbi nastave povijesti treba predvidjeti sadržaje zavičajne povijesti, kao i sadržaje predviđene programima za nacionalne manjine, provedbu izvanučioničke i terenske nastave. Nastava povijesti pomaže učenicima u razumijevanju vlastitih kulturnih i nacionalnih korijena te u njegovanju nacionalnog identiteta. Spoznaje o drugim narodima i razumijevanje njihovih kultura pripremaju učenike za život u multietničkom i multikulturalnome društvu.
CILJ
Svrha je nastave povijesti u osnovnoj školi omogučiti učenicima da na odabranim temama steknu znanja i intelektualne vještine koje će im pomoći u razumijevanju suvremenog svijeta. Osnovni cilj učenja povijesti u osnovnoj školi jest razvijanje interesa za izučavanje prošlosti i zanimanja za sadašnjost, odnosno razvijanje povijesnog mišljenja.
ZADAĆE
Učenici:
uče o najvažnijim događajima, pojavama, procesima i značajnim obilježjima razdoblja i društava koja proučavaju, što uključuje gospodarstveni, društveni, kulturni i politički razvoj, svakodnevni život, ideje, vjerovanja i nazore ljudi u prošlosti,
vježbaju snalaženje u vremenu i prostoru, usvajaju i ispravno rabe povijesno nazivlje u opisivanju prošlih razdoblja, događaja i procesa,
uče o temeljnim procesima koji pomažu razumijevanju prošlosti (kronologiji, uzročnosti, promjenama i kontinuitetu, multiperspektivnosti, tumačenju, istraživanju i značenju prošlih događaja) i upoznaju se s ulogom izvora i literature u objašnjavanju prošlosti (uče prepoznavati, raščlanjivati, povezivati i vrjednovati različite vrste primarnih i sekundarnih povijesnih izvora, te na temelju njih rekonstruiraju povijesna stanja), upoznaju različite načine prikazivanja i interpretiranja prošlosti (historiografija, filmovi, dokumentarne serije, povijesni romani, pjesme, muzejski postavi i sl.),
pronalaze, upoznaju, raščlanjuju i vrjednuju različite izvore informacija (udžbenik, enciklopedija, historio¬grafski tekst, školska knjižnica, muzej, internet, itd.),
upoznaju temeljne vrijednosti na kojima počiva suvremeno društvo, kritički razmišljaju o svijetu u kojem žive, pripremajući se tako za život u pluralističkom i demokratskom društvu,
razvijaju interes za povijest, ali i očuvanje kulturne baštine, razvijaju radne navike, stvaralaštvo i samopouzdanje te intelektualnu sposobnost i otvorenost za cjeloživotno učenje.
Nemojte komentirati samo da bi reklamirali vasu web stranicu.
Moze se desiti da cete ponovno morati utipkati sigurnosni kod ukoliko je ova stranica dugo otvorena.
Ovdje ostavljajte samo kratke komentare gornjeg clanka. Rasprave se vode na nasem forumu www.povijest.net/ciceron.
Ukoliko smatrate da je gornji clanak kratak i nepotpun, molimo Vas da ga dopunite i posaljete uredniku. Dopunjeni clanak cemo objaviti pod vasim imenom.
Vrboska je malo mjesto na sjevernoj obali otoka Hvara, oko 4 kilometra obalnom cestom zapadno od Jelse, oko 6 km istočno od Starog Grada a na sjeveroistočnom rubu Starigradskog polja, nedavno uvrštenog na UNESCO listu svjetske baštine. Mjesto se nalazi u dnu dubokog f...
Procitajte...
Concertgebouw je u svijetu pojam dvorane. Uvijek su mi zanimljivi počeci takvih velikih projekata izgradnje dvorane, jer se nadam da će jednom, još za vrijeme moga života, publika za koncerte klasične glazbe u nas toliko nabujati, da će sve postojeće dvorane biti premale i d...
Procitajte...
Andrija Torkvat Brlić, publicist, političar. Rođen u Slavonskom Brodu 15. svibnja 1826. Sin je Ignjata Alojza, brodskog jezikoslovca i pisca. U Brodu ide u pučku školu, nižu gimnaziju pohađa u Vinkovcima (1837./41.), a višu u Zagrebu za vrijeme kulminacije ilirskog pokreta. ...
Procitajte...
Vladimir Erasmo Babić, prof. povjesničar. Rođen u Županji 2. lipnja 1898. U Županji je završio pučku školu, gimnaziju pohađa u Vinkovcima, završava u Zagrebu. Studij povijesti i zemljopisa na Filozofskom fakultetu u Beogradu završava 1923. Kao ljevičar često premje&s...
Procitajte...
Josip Gopić, filolog. Rodio se u Cerni 21. srpnja 1883. gdje je završio pučku školu. Maturirao u Vinkovcima 1903., studirao slavistiku na zagrebačkom Mudroslovnom fakultetu i diplomirao 1907. godine.
Vratio se u Srijem i zaposlio na Maloj realnoj gi...
Procitajte...
Pozivam sve zainteresirane čitatelje da se svojim komentarima ili idejama (člancima) pridruže u nastajanju Hrvatskog povijesnog portala! Javite se na e-mail
Ova email adresa je zaštićena od spam robota, nije vidljiva ako ste isključili Javascript