Pocetak arrow Sadržaji arrow Kolumne arrow Profesorski dnevnik arrow Mala učenička analiza udžbenika
Mala učenička analiza udžbenika PDF Ispis E-mail
Autor: Miljenko Hajdarović, prof.   
30.05.2008

Učenici povijesne grupe OŠ Šenkovec
Učenici povijesne grupe OŠ Šenkovec

Izvannastavna aktivnost "povijesne grupe" održava se jednom tjedno i prijavilo se oko 25 učenika. Većina od njih redovito dolazi, pa imamo prilike razgovarati o nekim povijesnim temama ili pogledati po neki dokumentarac. Nedavno (početkom svibnja) sam učenike pokušao motivirati da malo pregledaju svoje udžbenike i zapišu svoje komentare. Zanimalo me prije svega da li im se udžbenik sviđa, koje su mu dobre ili loše strane, što bi trebalo poboljšati i kako im se sviđa CD medij koji su dobili uz njega. Te su me informacije interesirale da vidim kako učenici razmišljaju o udžbenicima, te da li su uočili kakvu razliku od prijašnjih udžbenika. Kao novi nastavnik povijesti ove sam školske godine po prvi put samostalno izabrao autore i izdavače. Prilikom izbora vodio sam se mišlju da bi bilo najbolje da iz razreda u razred učenici imaju materijale istog izdavača, te da se tako najviše prilagode na njihovo korištenje. Odabir za ovu školsku godinu je pao na udžbenike izdavačke kuće Alfa. Vjerojatno bi bolji izbor bio kombinacija udžbenika više izdavača jer mi se čini da je svaka izdavačka kuća "jača" u nekom - 5., 6., 7. ili 8. - razredu. Rezultate tog malog upitnika ću vam prikazati prema osnovnim natuknicama.

 

 

U anketi je sudjelovalo 16 učenika. Ankete su bile anonimne i učenici su kao prvo morali upisati koji su razred. Pet učenika je bilo iz šestih razreda, ćetiri iz sedmih razreda i sedam iz osmih razreda.

Prvi zadatak za učenike je glasio "Pokušajte dati objektivnu ocjenu udžbenika.". Nažalost niti jedan učenik nije dao najbolju, odličnu ocjenu već se većina ocjena kretala između dobar i vrlo dobar uz jednu ocjenu dovoljan.

U sljedećem zadatku pokušali su nabrojiti dobre strane udžbenika:

  • razumljivo objašnjeni pojmovi,
  • zanimljivi tekst (nema ga previše),
  • tekst nije preopširan,
  • zanimljive slikice,
  • slike mi se sviđaju, premda ih je premalo,
  • samo slike i ilustracije,
  • smiješni stripovi,
  • dosta velika slova...

Među loše strane udžbenika učenici su uvrstili:

  • opširan tekst,
  • malo riječi u pojmovniku, a puno nerazumljivih,
  • tekst ne prati vremenski kontinuitet (godine idu 482, 512, 397...),
  • puno nerazumljivih riječi,
  • teško je za skužiti neke riječi,
  • preduge rečenice,
  • premalo slika,
  • nema manje važnih datuma,
  • premalo tih fotografija koje nam pomažu i nadopunjavaju gradivo.

Koji su učenički prijedlozi za poboljšanje udžbenika? Nekoliko primjera:

  • usvojiti prijedloge učenika,
  • različite boje slova,
  • staviti ljepše sličice na zanimljivija mjesta, ne samo u kut,
  • proširiti pojmovnik,
  • podebljati manje riječi jer se koncentriramo na ne toliko bitne stvari,
  • treba izraditi bolju početnu stranicu,
  • više fotografija i tema vezanih uz Hrvatsku,
  • dodati zanimljivosti,
  • na kraju svake cjeline sažeti gradivo u nekoliko rečenica,
  • u udžbenik se mogu staviti radovi učenika,
  • uključiti više izvora,
  • skratiti rečenice,
  • više fotografija,
  • staviti neki stupac za višu ocjenu,
  • nekakva mapa za važnije pojmove,
  • slikovito opisati neke teme,
  • dodati web adrese ili naslove knjiga za više informacija.

U posljednjem su pitanu učenici morali prokomentirati CD-ROM koji su dobili uz udžbenik:

  • CD-ROM sam pogledala jednom u životu i iznenadila me njegova siromašnost. CD-ROM ne bi trebao biti jedna siromašna kopija udžbenika, već CD s zanimljivim video isječcima, govorima slikama i filmovima (s prijevodom naravno!) da bi dopunili gradivo i učinili ga zanimljivim.
  • nikad pogledala, ali dodati neke snimke s prijevodom,
  • nisam pogledao CD niti jednom,
  • pogledala sam ga 2 sekunde,
  • CD s udžbenikom je SHIT jer nema neke stvari s kojih bi mogli ponoviti gradivo, samo su gore neke gluposti,
  • treba staviti neki zvuk uz određene teme,
  • ne radi dobro,
  • CD je nezanimljiv, nema puno sadržaja,
  • treba dodati igrice,
  • kod prijatelja sam vidjela da nema puno igrica, a one kojih ima su dosadne. Treba biti više zanimljivih igrica uz koje treba pokazati znanje jer onda vrijedi "Učenje uz igru",
  • trebalo bi dodati video isječke.

Umjesto pokušaja analize i komentara otvorio sam posebnu temu na Ciceron forumu, pa se uključite u raspravu.

 


Citirajte ovaj clanak na vasoj stranici | Broj citanja: 629

  Budite prvi komentator ovog clanka

Napisite komentar
  • Pridrzavajte se teme clanka.
  • Osobni verbalni napadi ce biti obrisani.
  • Nemojte komentirati samo da bi reklamirali vasu web stranicu.
  • Moze se desiti da cete ponovno morati utipkati sigurnosni kod ukoliko je ova stranica dugo otvorena.
  • Ovdje ostavljajte samo kratke komentare gornjeg clanka. Rasprave se vode na nasem forumu www.povijest.net/ciceron.
  • Ukoliko smatrate da je gornji clanak kratak i nepotpun, molimo Vas da ga dopunite i posaljete uredniku. Dopunjeni clanak cemo objaviti pod vasim imenom.
Ime:
E-mail
Homepage
Naslov:
Komentar:

Kod:* Code
Zelim da mi posaljete e-mail o dodatnim komentarima

Powered by AkoComment Tweaked Special Edition v.1.4.6
AkoComment © Copyright 2004 by Arthur Konze - www.mamboportal.com
All right reserved

 
Sljedeća »

Novi prilozi

  • Vrboska

    Vrboska je malo mjesto na sjevernoj obali otoka Hvara, oko 4 kilometra obalnom cestom zapadno od Jelse, oko 6 km istočno od Starog Grada a na sjeveroistočnom rubu Starigradskog polja, nedavno uvrštenog na UNESCO listu svjetske baštine. Mjesto se nalazi u dnu dubokog f... Procitajte...

  • Šetnja dvoranama svijeta (1) – Het Concertgebouw Amsterdam

    Concertgebouw je u svijetu pojam dvorane. Uvijek su mi zanimljivi počeci takvih velikih projekata izgradnje dvorane, jer se nadam da će jednom, još za vrijeme moga života, publika za koncerte klasične glazbe u nas toliko nabujati, da će sve postojeće dvorane biti premale i d... Procitajte...

  • Andrija Torkvat Brlić

    Andrija Torkvat Brlić,  publicist, političar. Rođen u Slavonskom Brodu 15. svibnja 1826. Sin je Ignjata Alojza, brodskog jezikoslovca i pisca. U Brodu ide u pučku školu, nižu gimnaziju pohađa u Vinkovcima (1837./41.), a višu u Zagrebu za vrijeme kulminacije ilirskog pokreta. ... Procitajte...

  • Vladimir Erasmo Babić

    Vladimir Erasmo Babić, prof. povjesničar. Rođen u Županji 2. lipnja 1898. U Županji je završio pučku školu, gimnaziju pohađa u Vinkovcima, završava u Zagrebu. Studij povijesti i zemljopisa na Filozofskom fakultetu u Beogradu završava 1923. Kao ljevičar često premje&s... Procitajte...

  • Josip Gopić

    Josip Gopić, filolog. Rodio se u Cerni 21. srpnja 1883. gdje je završio  pučku školu. Maturirao u Vinkovcima 1903., studirao slavistiku na zagrebačkom Mudroslovnom fakultetu i diplomirao  1907. godine.

    Vratio se u Srijem i zaposlio na Maloj realnoj gi... Procitajte...

Novi komentari

Treba li nam ovakvo natjecanje iz povijesti?
Ja sam učenica sedmog razreda. Pripremam se za navedeno najt...
Opsirnije...

Albona
koliko sam upoznat(moguće pogrešno),u prethistorijsko doba L...
Opsirnije...

Promocije knjiga
Nazočio sam promociji u Lepoglavi i mogu pohvaliti skoro obi...
Opsirnije...

Daj + za dobar tekst:

RocketTheme Joomla Templates

Suradnja

Pozivam sve zainteresirane čitatelje da se svojim komentarima ili idejama (člancima) pridruže u nastajanju Hrvatskog povijesnog portala! Javite se na e-mail Ova email adresa je zaštićena od spam robota, nije vidljiva ako ste isključili Javascript

Vaše kometare očekujemo na Forumu 

Upute za citiranje

Ukoliko koristite ovaj članak lijepo vas molimo da slijedite naše "Upute za citiranje ".