Sigurno ste već primijetili, da vam uz jednostavnu povijesnu priču, polako slikom predstavljam opticajno novčarstvo Rimske Republike. Tako je svakako zanimljivije, jer bi se pri opisu tog odista velikog vroja relativno vrlo sličnih novčića mogli lako izgubiti. Ionako se oni svojim osnovnim izgledom gotovo i nisu pretjerano mijenjali unutar par stoljeća. Pravo izrade novca i nadalje je pripadalo isključivo Senatu. To pravo kovanja iz prostijih kovina (baker, bronca, mjed) izražavalo se kraticom “SC” (senatus consulto tj. odlukom senata) na reverse ili poleđini. Kovnicom Rimske Republike upravljali su od početaka 2.st.pr.n.e. tzv. “tresviri (ili triumviri) monetales”, što znači članovi kolegija od troje ljudi. Oni sup o svojoj službi pripadali “vigintiviratu” odnosno kolegiju od 20 ljudi, a s kojim je započinjala služba u činovničkoj karijeri. Nakon iste se postepenim napredovanjem moglo u konačnici doprijeti čak do časti samoga konzula. Posljednje stoljeće postojanja novčarstva Rimske Republike u principu karakterizira tek jedna novčana nominala, srebrni denar, iako su još postojali i zlatni aureusi, ali su znatno rjeđe bili korišteni. Pompei Veliki je s Cezarom i Krasom godine 59.pr.n.e. sklopio prvi triumvirat tzv. Savez trojice. Ostala su pak moćna dvojica svojim izvanrednim političkim vezama jako pomogli Gaju Juliju Cezaru pri njegovu izboru za konzula Rimske Republike, a ovaj im je naravno uzvratio brigom za njihove osobne interese.

Gaj Julije Cezar

Pompei Veliki je potom oženio Juliju, Cezarovu kćer jedinicu. Iako je ovaj brak bio sklopljen iz interesa, ljubav između Julije i Pompeia bijaše obostrano iskrena i strastvena, što baš niti nije bio česti slučaj toga vremena među rimskim moćnicima. Godine 55.pr.n.e. Pompei i Kras su imenovani za konzule u rimskom Senatu, a najmlađi Cezar za prokonzula, svi na rok od pet godina. No, lijepa je Julija umrla pri porodu godine 54.pr.n.e., a vječiti ratnik Kras pogibe u bitci kod Carrhae godine 53.pr.n.e., čime se vrlo značajno narušila i poremetila ravnoteža moći tog triumvirate. Nakon potpunog prekida triumvirskog ugovora, Pompei Veliki oženoše se nanovo s Kornelijom Metel, mlađahnom kćeri Scipia Metela. Njih dvojica zajedno nanovo postaju konzulima grada Rima (Pompei po treći put).  Pompei je donio mnoge zakone u vezi sudstva i vojske. Mnogi od inih su išli namjernim smjerom protiv politike Gaja Julija Cezara. Pompei je čak osobno od rimskog Senata zatražio zabranu novog produljenja Cezarove funkcije prokonzula u odsustvu (bijaše na vojnom pohodu) te zahtijevao, da se on odmah vrati u Rim i raspusti svoju moćnu legionarsku vojsku. Sve je to naravno razljutilo moćnog Cezara te je on dana 10.siječnja 49.pr.n.e. prešao s jednom svojom legijom rijeku Rubikon (tadašnju granicu Italije) te time ustvari započeo građanski rat u Rimskoj Republici. Povijesna tradicija tvrdi, kako je tom prigodom Gaj Julije Cezar izrekao onu svoju čuvenu: “Alea iacta est!” tj. “Kocka je bačena”. Pompei je u međuvremenu bio napustio grad Rim i povukao se na jug Italije. Građanski rat bijaše vrlo neizvjesan sve do trenutka, kada Pompei Veliki bi poražen u bitci kod Farsala godine 48.pr.n.e. Zajedno s suprugom Kornelijom pobjegoše u Egipat, gdje ih Ptolomei XIII. (Kleopatrin brat) vrlo ljubazno primiše. No, ubrzo on dade ubiti Ptolomeia (47.pr.n.e.), kako bi time pridobio naklonost Cezara, koji je u njegov Egipat pristigao nešto kasnije. Prilikom same ceremonije dočeka, Cezar primiše Pompeievu glavu i prsten u košari. On to potom predade udovici Korneliji, koja te posmrtne ostatke svoga supruga sahraniše u Italiji.

Smrt Kleopatre (Jean-Andre Rixens)

Gaj Julije Cezar (latinski Gaius Julius Ceasar), rodio se u Rimu dana 13.srpnja 100.pr.n.e., a umro isto u Rimu, dana 15.ožujka 44.pr.n.e. Bijaše svakako najslavniji rimski vojskovođa, veliki političar i pisac. Pobjedivši Pompeia Velikog, od godine 46.pr.n.e. zavladao je kao diktator, čime se ustvari povijesno označava početak kraja vrhovne vlasti rimskog Senata te početak postojanja Carstva, iako je Rimska Republika tek od godine 30.pr.n.e. (neka vrela vele 27.) formalno postala Rimsko carstvo. Cezar je potjecao iz vrlo ugledne patricijske porodice Julijevci. Imao je vrhunsko obrazovanje te govorio nekoliko stranih jezika, među inima hebrejski i galski (Asterix i Obelix). Bio je nećak političara Gaja Marija, koji je godine 88.pr.n.e. započeo građanski rat s Lucijem Kornelijem Sulom, od godine 82.pr.n.e. apsolutnim rimskim diktatorom. Gaj Julije Cezar se oženio plemkinjom Kornelijom, ali mu baš Sula osobno narediše da se razvede, što on odbi te otiđe iz Rima, kako bi sačuvao živu glavu. Jedino činjenica, da je imao blistave veze na vrlo visokim položajima, spasiše ga tada od sigurne smrti. On se prijavi u rimsku vojsku te s njome otiđe put Male Azije. Po povratku u Rim, a nakon Suline smrti godine 78.pr.n.e., Cezar Cezar počinje raditi kao rimski odvjetnik. Ističe se svojim vrlo žestokim kritikama i protivljenju jako razgranate korupcije kod političara. 

Cezar, Rimska Republika

Cezar, denar 46.pr.n.e.

Cezar, denar 44.pr.n.e.

Cezar, srebrni denar

Čak je putovao na grčki otok Rhodos, kako bi tamo usavršio retoriku kod povijesno slavnog govornika, Apolonija Moloa. Na tom ga putu zarobiše morski gusari. Kada zatražiše otkupninu od 20 zlatnih talenata, Cezar ih ismijaše te na njegov nagovor ovi zatražiše i stvarno dobiše 50 talenata! Čim ga gusari pustiše, veliki ratnik krenu u potjeru, dostignu te zarobi sve svoje otmičare i osudi ih na smrt. Naravno, najpoznatijim rimskim načinom, razapinjanjem na križu. Godine 69.pr.n.e. umre na porodu njegova prva supruga Kornelija, a on te iste godine bi izabran za kvestora (questorius) te odlazi u Hispaniju (Španjplska). Po povratku u svoj rodni grad Rim, nastavlja se baviti s pravom sve dok godine 65.pr.n.e. ne postaje kurulski edil. Ta je funkcija uključivala regiliranje cjelokupnog prometa, trgovine i ostalih svakodnevnih događanja u Rimu, a kao posebnu zanimljivost i organizaciju onih atraktivnih igara u rimskom cirkusu, dakako čuvenoj Areni. Proračun za svekoliku zabavu najšireg sloja pučanstva bijaše naravno vrlo ograničen, ali Cezar ipak nije štedio na novcu te je već pomenute godine 65.pr.n.e. organizirao do tada najspektakularniju zabavu svih vremena za svoj rimski narod. Ta je godina završila tako, da je Gaj Julije Cezar posta vrlo slavan i nadaleko poznat u rimskom puku. No, osobno je ipak ostao prezadužen, za ono vrijeme odista ogromnom svotom od nekoliko stotina zlatnih talenata.

Zlatni novac s Cezarovim likom

Budite prvi komentator ovog clanka

Napisite komentar
Pridrzavajte se teme clanka. Osobni verbalni napadi ce biti obrisani. Nemojte komentirati samo da bi reklamirali vasu web stranicu. Moze se desiti da cete ponovno morati utipkati sigurnosni kod ukoliko je ova stranica dugo otvorena. Ovdje ostavljajte samo kratke komentare gornjeg clanka. Rasprave se vode na nasem forumu www.povijest.net/ciceron. Ukoliko smatrate da je gornji clanak kratak i nepotpun, molimo Vas da ga dopunite i posaljete uredniku. Dopunjeni clanak cemo objaviti pod vasim imenom.
Ime:
E-mail
Komentar:
Kod:*
	Zelim da mi posaljete e-mail o dodatnim komentarima

Powered by AkoComment Tweaked Special Edition v.1.4.6
AkoComment © Copyright 2004 by Arthur Konze - www.mamboportal.com
All right reserved