Dana 6. ožujka 2008. s početkom u 17 sati u Gradskoj vijećnici na Korzu započeo je okrugli stol u organizaciji Zaklade Sveučilišta u Rijeci i Novog lista pod nazivom "Stakleni strop u znanosti: Žene i znanost".  Sudionici okruglog stola bili su ( na slici dolje s lijeva na desno): prof.dr.sc. sa Fakulteta za turistički i hotelski menadžment u Opatiji Ivanka Avelini Holjevac, prorektorica za znanost i tehnologiju Sveučilišta u Zagrebu prof.dr.sc. Melita Kovačević, moderatorica okruglog stola  Elvira Marinković Škomrlj iz Novog lista, ministar znanosti, obrazovanja i športa Republike Hrvatske prof.dr.sc. Dragan Primorac, prof.dr.sc. Snježana Prijić – Samaržija sa Filozofskog fakulteta u Rijeci i viši znanstveni suradnik u Institutu za društvena istraživanja u Zagrebu prof.dr.sc. Petar Bezinović.

Istraživanje provedeno na sastavnicama Sveučilišta u Rijeci pokazalo je da se s porastom razine akademskog statusa sudjelovanje žena smanjuje, o čemu najbolje govori kako na riječkom Sveučilištu jako malo dekanica, a akademkinje niti jedne.

Sudionica okruglog stola, prof. dr.sc. Ivanka Avelini Holjevac (s lijeva na desno, prva) vrlo slikovito je komentirala te podatke: „Čim, čim više u hijerarhiji, tim, tim gore za žene odnosno što se više penješ, manje ima kisika i žena“. Istraživanje Avelini Holjevac i Prijić – Samaržije pokazalo je kako se sastavnice Sveučilišta u Rijeci vrlo očito dijele na „muške“ i „ženske“ fakultete. Tako su Tehnički fakultet u Rijeci (s 92% upisanih studenata muškog spola), Građevinski fakultet (70% muških studenata) i Pomorski fakultet (69% studenata) izraziti primjeri „muških“ fakulteta. S druge strane kao „ženski“ fakulteti  nalaze se Filozofski fakultet u Rijeci (sa 76% upisanih studentica), Učiteljski fakultet (gdje su studentica zastupljene u 97%). No, na Učiteljskom fakultetu „ženski“ se odnosi kako na studentica tako i na djelatnike/ice, dok na Filozofskom fakultetu učešće žena opada kako akademski položaji rastu.  Slično se događa i na fakultetima poput Medicinskog, Ekonomskog, Pravnog, Fakultetu za turistički i hotelski menadžment  i Akademiji primijenjenih umjetnosti, koji imaju veći broj studentica nego studenata, no među djelatnicima to već nije tako.

Prof. dr.sc. Snježana Prijić – Samaržija (u sredini) objasnila je termin „stakleni strop“ kao nevidljivu barijeru  koja ženama onemogućuje napredovanje, te uzrokuje razlike u statusu i plaćama jednako kvalificiranih osoba, ali različitog spola. Kako je spolna diskriminacija zakonski zabranjena i Etički kodeks Sveučilišta u Rijeci  na snazi, pretpostavlja se da su uočene neravnomjernosti u spolnoj zastupljenosti posljedica prikrivenih finih mehanizama unutar zajednice,a za koje mogu jednako biti odgovorni da se događaju i muškarci i žene.

Prof.dr.sc. Petar Bezinović s aspekta psihologa govorio je o tome koje osobine su dobre za biti rukovoditeljem/icom. Muške osobine potrebne za rukovoditeljstvo su: neovisnost, sposobnost logičkog zaključivanja, kompetitivnost, odlučnost, samouvjerenost i dr., dok poželjene ženske osobine bile bi intuitivnost, odanost, felksibilnost, empatičnost, temeljitost itd. Na kraju, zaključak je bio kako dobar rukovoditelj bila bi ona osoba koja ima spoj navedenih „muških“ i „ženskih“ osobina. Istaknuo je kako kroz sustav obrazovanja djecu se uči sustav vrijednosti koji točno označava uloge u spolovima, a to da je  muškarac ratnik, a žena njegovateljica, da se mušku djecu oblači u plavo, a žensku u ružičasto.

Prof. dr.sc. Melita Kovačević rekla je da se ide uspoređivati rezultate istraživanja provedenih na Sveučilištu u Rijeci sa onima na zagrebačkom sveučilištu vjerojatno bi bili slični, ali uzevši u obzir različite veličine sveučilišta.  Osvrnula se na to kako publika (tražila se i stolica više)   koja je došla na okrugli stol je mahom ženska i sve dok nema ravnopravnosti u publici, očito je da tema nejednako interesira muškarce i žene. Ali otvaranje ovakve teme ipak je i pokazatelj da se društvo polako počinje senzibilizirati. Po svom osobnom iskustvu rekla je da nije imala problema sa „staklenim stropom“ kroz svoju karijeru, kao što je i ministar Primorac pokazavši sliku na powerpointu istaknuo da ima pozitivna iskustva u radu sa ženama koje čine 80% njegova kabineta. Kovačević je istaknula, kako napredovanje ne smije biti zbog toga da li smo muško ili žensko, već zbog toga koliko je tko izvrstan. To je nešto kasnije ponovno istaknuo i ministar Primorac, koji je međuostalim naglasio kako ne možemo zaobići stvarnost da predrasude o tome kako su žene manje ambiciozne, manje snalažljive i sl. postoje, ali uvjeren je kako dolaze nove generacije žena koje će nadići patrijarhalne vrijednosti, odnosno one sa negativnim konotacijama.

Po završetku okruglog stola javilo se nekoliko osoba iz publike i izreklo što svoja mišljenja, što dosadašnje iskustvo po pitanju aktualne teme, te se na kraju rješavala anketa.

Na okruglom stolu bilo je prisutno nekoliko studenata i studentica povijesti  i našavši se dan kasnije neki su započeli temu, pa zaista, koliko mi povjesničarki imamo odnosno koliko je povjesničarki za koje možemo reći da su u rangu poznatijih i priznatijih hrvatskih povjesničara? Dva imena koja su se našla najviše puta izgovorena su bila Nada Klaić i Mirjana Gross. 

Budite prvi komentator ovog clanka

Napisite komentar
Pridrzavajte se teme clanka. Osobni verbalni napadi ce biti obrisani. Nemojte komentirati samo da bi reklamirali vasu web stranicu. Moze se desiti da cete ponovno morati utipkati sigurnosni kod ukoliko je ova stranica dugo otvorena. Ovdje ostavljajte samo kratke komentare gornjeg clanka. Rasprave se vode na nasem forumu www.povijest.net/ciceron. Ukoliko smatrate da je gornji clanak kratak i nepotpun, molimo Vas da ga dopunite i posaljete uredniku. Dopunjeni clanak cemo objaviti pod vasim imenom.
Ime:
E-mail
Komentar:
Kod:*
	Zelim da mi posaljete e-mail o dodatnim komentarima

Powered by AkoComment Tweaked Special Edition v.1.4.6
AkoComment © Copyright 2004 by Arthur Konze - www.mamboportal.com
All right reserved