Nacionalni program digitalizacije ima veliki značaj za prezentaciju i očuvanje hrvatske kulturne baštine. Sam program je startao u studenom 2006. godine. Na njegovoj pripremi je radila radna grupa koju je na prijedlog hrvatskih kulturnih vijeća i Ministarstva kulture 29. lipnja 2005. imenovao ministar kulture mr.sc Božo Biškupić. U periodu 2005.-2006. radna grupa koju sačinjava trinaest predstavnika iz arhivske, muzejske i knjižnične djelatnosti izradila je sam tekst nacionalnog programa koji je 5. rujna 2006. predstavljen Ministarstvu kulture i odobren. Navedenom odlukom program digitalizacije je postao strateški dokument koji će biti okosnica u informatizaciji kulturnih ustanova i digitalizaciji građe. Na temelju programa prvi je krenuo projekt digitalizacije „Hrvatska kulturna baština“. Svrha spomenutog projekta je stvoriti i učiniti dostupnim skup digitalnih zbirki prepoznatljivog i nacionalno vrijednog sadržaja te samim radom jačati institucionalnu sposobnost samih ustanova.
Digitalizacija arhivske, muzejske i knjižnične građe jedan je od važnih i ključnih ciljeva Ministarstva kulture u okviru kulturne politike i kulturnog razvoja Hrvatske. Digitalizacija je vrijedna i potreba ne samo zbog zaštite građe (digitalne kopije) već i zbog povećanja mogućnosti korištenja same te građe te njezine dostupnosti prosječnim korisnicima. Za projekt koji će trajati tri godina predviđen je iznos od 5.8 milijuna kuna. Važnost navedenog projekta je i u činjenici da će se popisati sva kulturna baština u Hrvatskoj, katalogizirati i evidentirati. Najveći poduhvat će biti obrada građe u muzejima. U Hrvatskoj naime u muzejima je pohranjeno oko 6,5 milijuna predmeta, ali relativno mali broj je u postavima. Od 146 muzeja u Hrvatskoj 90 ih je već informatizirano što je već veliki napredak. Ravnateljica Muzejsko dokumentacijskog centar Višnja Zgaga istaknula je da se je već 600 tisuća predmeta obradilo. Velike napore i odlične rezultate u digitalizaciji ostvarile su knjižnice, a pogotovo Nacionalna i sveučilišna knjižnica. Ravnatelj NSK-a dr.sc. Tihomil Maštrović istaknuo je da NSK vrlo aktivno i temeljito radi na digitalizaciji kulturno povijesne baštine kao potvrdu napomenuo je da je digitalizirano 60 tisuća stranica knjižne građe od toga 32 tisuće novinskih stranica.
Službeno projekt „ Hrvatska kulturna baština“ krenuo je u ostvarenje 12.3.2007. kada je u zgradi ministarstva i potpisan dokument o suradnji. Sporazum je potpisan sa strane Ministarstva kulture–ministar mr.sc. Biškupić, Hrvatskog državnog arhiva-ravnatelj dr.sc. Stjepan Čosić, Nacionalne i sveučilišne knjižnice– ravnatelj dr.sc. Tihomil Maštrović i Muzejsko dokumentacijskog centar-ravnateljica Višnja Zgaga. Na projektu će raditi šestero ljudi. Voditelj Ureda projekta je Jozo Ivanović-pomoćnik ravnatelja Hrvatskog državnog arhiva. Program kao i sam projekt će se odvijati u bliskoj suradnji s Državnim uredom za e-Hrvatsku. Suvremene tehnologije su izuzetno bitne za stvaranje naprednog i razvijenog društva koje će omogućiti svojim članovima brži i kvalitetniji pristup i razmjenu informacija, te osigurati bolju komunikaciju između pojedinaca i ustanova te stoga imaju važan modernizacijski i prosvjetiteljski značaj i ulogu.
Nemojte komentirati samo da bi reklamirali vasu web stranicu.
Moze se desiti da cete ponovno morati utipkati sigurnosni kod ukoliko je ova stranica dugo otvorena.
Ovdje ostavljajte samo kratke komentare gornjeg clanka. Rasprave se vode na nasem forumu www.povijest.net/ciceron.
Ukoliko smatrate da je gornji clanak kratak i nepotpun, molimo Vas da ga dopunite i posaljete uredniku. Dopunjeni clanak cemo objaviti pod vasim imenom.
Pozivam sve zainteresirane čitatelje da se svojim komentarima ili idejama (člancima) pridruže u nastajanju Hrvatskog povijesnog portala! Javite se na e-mail
Ova email adresa je zaštićena od spam robota, nije vidljiva ako ste isključili Javascript
Budite prvi komentator ovog clanka
