Hrvatski povijesni portal

Citati i izreke

Inter nos! (Medu nama)

Sto kazu citatelji...
Mirko Filipović - Cro Cop
Moj si idol ali te ne mogu gledati na tv-u jer mi je zao ako...
Opsirnije...

Sudbina međimurskih Židova
Građevinari i arhitekti Morandini nisu bili Židovi.
Opsirnije...

Holokaust - Shoah (u oku kamer...
Mojim ocima sam vidio i moje pamcenje je jos danas svjeze o ...
Opsirnije...

Bitka za Vukovar (VI): Slabost...
Čuo sam da nizak moral i kukavičluk je bio prvenstveno poslj...
Opsirnije...

Dr. Ivan Novak, suvremenik prv...
Ja imam “VOJNI UPRAVITELJ MEDJUMURJA SHS”ali crni zig
Opsirnije...

Suradnici trenutno online

Pohranjeno u Digitalnom arhivu NSK

Vidi Top 100 - nominirana stranica

Savjeti

 

Trazimo sponzora za 2008. godinu!

Pocetak arrow 20. stoljeće arrow Lokalni sukobi arrow Izraelsko-arapski ratovi (3) - "Mir za Galileju": izraelska agresija na Libanon 1982.

 

Izraelsko-arapski ratovi (3) - "Mir za Galileju": izraelska agresija na Libanon 1982. PDF Ispis E-mail
Autor: Dinko Odak   
23.09.2007

Izraelski vojnici u akciji
Izraelski vojnici u akciji
 

Građanski rat u Libanonu započeo je 13. travnja 1975. sukobima Arafatovih Palestinaca i Gamayelovih kršćanskih falangista. Prethodni ratovi doveli su u Libanon oko 400.000 palestinskih izbjeglica od kojih je stvorena opremljena i uvježbana vojska. Izraelcima je to služilo kao opravdanje za povremene upade na libanonski teritorij radi obračuna sa gerilskim skupinama, kao i za bombardiranje izbjegličkih logora, da bi 6.6.1982. izvršili invaziju južnog Libanona.

 

Agresija je bila dugo i pažljivo pripremana, što se moglo zaključiti kada je počela. Iznenađenje je Izraelcima omogućilo relativno laku pobjedu nad neprijateljem nemale snage (8.000-25.000 vojnika PLO i sirijske snage ekvivalenta 2 divizije). Tri obrambene linije koje su od juga prema sjeveru držali PLO, sirijska vojska i libanonska vojska bile su organizirane kao sustav statične obrane, koji se lijevim bokom oslanjao na zapadne obronke planine Libanon a desnim na more, odnosno desnim bokom na istočne padine Libanona, a lijevim na zapadne obronke Antilibanona (planina Libanon presijecala je bojište uzdužno). Sirijske snage osiguravale su PZO cjelokupnog libanonskog teritorija a bile su prisutne legalno i legitimno, odlukom Arapske lige, kako bi pomogle zaštititi granice te države od izraelske agresije. Ni PLO, ni Sirijci nisu iskoristili odlične uvjete za manevarsku borbu na obroncima Libanona. Raslinje je dovoljno bujno da sakrije (protu)tenkovske zasjede, a neprijatelja je bilo moguće sustavno ometati bočnim napadima manjih borbenih skupina. Umjesto da manevru suprotstave manevar Arapi su se ukopali i čekali. Izraelci su tijekom pripreme agresije pažljivo prikupili podatke o svim utvrđenim točkama tako da je većina bitnih utvrđenja uništena nadmoćnom vatrom na samom početku akcije.

 

Karta akcija 1982.
Karta akcija 1982.

 

 Izraelci su odlučili statičnoj obrani suprotstaviti visoko pokretne oklopno-motorizirane, pomorsko-desantne i zračno-desantne postrojbe. Napad je bio podijeljen u 2 ešalona, od kojih je zadaća pvoga bila probijanje utvrđene palestinske zone i stvaranje uvjeta za brzo nastupanje prema Bejrutu, odnosno dolinom Bekaa. Prema vremenskom rasporedu ti su zadaci trebali biti dovršeni za 3 dana. Drugi ešalon je trebao odbaciti sirijske snage iz južnog Libanona i provesti okruženje južnog Bejruta. Za tu fazu predviđeno je trajanje od 6 dana. U oba vala Izraelci su uključili sve rodove i vidove vojne sile, te 25.000 ljudi u prvom ešalonu i 35.000 u drugom. Kasnije je za okupacijske potrebe dovedeno još ljudstva, tako da je u Libanonu bilo oko 100.000 izraelskih vojnika. Osim toga anagažirali su i oko 800 tenkova s pripadajućim pratećim vozilima te 80-100 aviona.

Napad je bio zamišljen na dva glavna pravca i jednom sporednom. Glavni su bili primorski i prema dolini Bekaa, a sporedni između njih. Izraelske oklopne snage koje su napadale preko obronaka i teško prohodnih prijevoja planine Libanon imale su pomoć zračno-desantnih jedinica koje su osvajale i držale važne prijevoje. Tako su izraelske snage izvele duboki bočni obuhvat i prisilile sirijske snage na povlačenje iz ravnice, nanoseći im pritom gubitke napadima s boka. Tenkovi tipa T-72 su pri povlačenju morali izložiti bokove koji su bili znatno ranjiviji od prednjeg dijela tijela te su mnogi uništeni upravo bočnom izraelskom vatrom. Prodor na primorskom pravcu imao je podršku mornarice koja je izvršila amfibijska iskrcavanja sjeverno od Tira i Sidona te južno od Bejruta, s ciljem zatvaranja puta u Bejrut i opskrbnih pravaca arapskih jedinica.

 

Prototip aviona Levi
Prototip aviona Levi
 

 

Čitava ofenzivna operacija u Libanonu bila je okončana za devet dana potpunim ispunjenjem operativnog plana! Izraelske postrojbe kontrolirale su libanonski prostor dubok oko 100 km i širok oko 60 km.

Uslijedila je blokada Bejruta u kojem se ukopao PLO. Izraelci su zahtijevali odlazak Arafata i njegovih boraca kao preduvjet za dizanje opsade, no ovi su uporno odbijali odlazak. Napokon, nakon 90 dnevne blokade počinje pomorsko povlačenje PLO iz Bejruta, a izraelske okupacijske snage se razmještaju na primirjem ugovorenu liniju 30 km južno od grada. Izrael nije ostvario osnovni cilj operacije: uništenje PLO i zatiranje ideje o palestinskoj nacionalnoj državi.

Za trajanja izraelske blokade grada zapadni dio Bejruta je ostao ispražnjen od sukobljenih frakcija, tako da su Amerikanci, u suradnji s Francuzima, pokušali ubaciti u igru svoje vojne postrojbe i obnoviti «stari Libanon», naravno pod izrazitim franko-američkim utjecajem. Brzo su odustali od svog nauma - jedna čitava satnija američkih marinaca zbrisana je u bombaškom napadu na njihovu vojarnu. S.A.D. su za taj pokolj optužile Siriju i 6. flota je počela sa zračnim i pomorskim bombardiranjem sirijskih položaja u Libanonu. Takav razvoj događaja ponukao je S.S.S.R. da zatraži prestanak američkog bombardiranja, na što su S.A.D. uzvratile da «sovjeti potiču i štite razvoj međunarodnog terorizma». Nuklearne sile su još jednom zazvečale oružjem, no uz pomoć ostalih utjecajnih međunarodnih faktora strasti su se smirile i 6. flota je otplovila.

 

Sukobi na demarkacionoj liniji su se nastavljali, a Izrael je pred rastućim svjetskim optužbama opravdavao svoju prisutnost u Libanonu prisutnošću sirijskih postrojbi, no Izraelci su u očima svijeta bili okupatori. Takva je slika pomogla stvaranju oslobodilačkog fronta u Libanonu i uskoro su ustrojene mnoge postrojbe koje su ubačene u borbu na demarkacionoj liniji. U periodu 1982-1985 Izraelci su imali više poginulih i ranjenih nego pri napadu na Libanon. Stvorena je i tampon zona koju su kontrolirale «plave kacige», ali ni to nije pomoglo u smirivanju situacije.

 

Godine 2000. izgledalo kao da libanonska drama napokon dobija epilog povlačenjem izraelskih trupa, no sukobi Izraelaca i Hezbolaha ljeta 2006. i nova agresija na Libanon pokazali su da je u toj državi, kao i ostatku uzavrele regije, situacija još daleko od smirivanja, a o rješenju da i ne govorimo.

 


Citirajte ovaj clanak na vasoj stranici | Broj citanja: 1708

  Komentari (2)
 1 Napisao-la Ana, u 09-10-2007 16:38
Izvori?
 2 Napisao-la Miljenko Hajdarovic, u 09-10-2007 16:49
Vidi prvi clanak iz serije...

Napisite komentar
  • Pridrzavajte se teme clanka.
  • Osobni verbalni napadi ce biti obrisani.
  • Nemojte komentirati samo da bi reklamirali vasu web stranicu.
  • Moze se desiti da cete ponovno morati utipkati sigurnosni kod ukoliko je ova stranica dugo otvorena.
  • Ovdje ostavljajte samo kratke komentare gornjeg clanka. Rasprave se vode na nasem forumu www.povijest.net/ciceron.
  • Ukoliko smatrate da je gornji clanak kratak i nepotpun, molimo Vas da ga dopunite i posaljete uredniku. Dopunjeni clanak cemo objaviti pod vasim imenom.
Ime:
E-mail
Homepage
Naslov:
Komentar:

Kod:* Code
Zelim da mi posaljete e-mail o dodatnim komentarima

Powered by AkoComment Tweaked Special Edition v.1.4.6
AkoComment © Copyright 2004 by Arthur Konze - www.mamboportal.com
All right reserved

 
« Prethodna

28. sijecnja HPP slavi 2. rodendan

Google reklame

Suradnja

Pozivam sve zainteresirane čitatelje da se svojim komentarima ili idejama (člancima) pridruže u nastajanju Hrvatskog povijesnog portala! Javite se na e-mail Ova email adresa je zaštićena od spam robota, nije vidljiva ako ste isključili Javascript

Vaše kometare očekujemo na Forumu 

Generalni sponzor Hrvatskog Povijesnog Portala 
 
Formula1 
 
Ljetovanje na Jadranu