Andrija Torkvat Brlić,  publicist, političar. Rođen u Slavonskom Brodu 15. svibnja 1826. Sin je Ignjata Alojza, brodskog jezikoslovca i pisca. U Brodu ide u pučku školu, nižu gimnaziju pohađa u Vinkovcima (1837./41.), a višu u Zagrebu za vrijeme kulminacije ilirskog pokreta. Kao talenitiranog gimnazijalca, biskup J. Haulik ga šalje u Beč na teologiju u Augustineum gdje priprema doktorat iz teologije. Sudjelujući u bečkoj revoluciji u ožujku 1848. okreće mu se životni put, napušta teologiju.

Aktivan je u daljnjim revolucionarnim događanjima. U lipnju je na Praškim barikadama, u rujnu je u Jelačićevom pohodu na Mađarsku, potom njegov izaslanik češkim revolucionarnim prvacima s kojima dogovaraju češko južnoslavensku suradnju oko preuređenja Habsburške monarhije. U prosincu 1848. ban Jelačić ga šalje u svojstvu emisara u Francusku novoizabranom predsjedniku Druge Republike, Louisu Bonaparteu, Napoleonovom nećaku, na konzultacije oko revolucionarne situacije u Europi i mogućim francuskim europskim planovima. Francuska, opterećena vlastitom revolucijom, nema trenutno vanjskopolitičkih planova, a kako i druge audijencije u Parizu nisu urodile željenim plodom, ban Jelačić više ne šalje novac A. T. Brliću za lagodan život u Parizu, pa se nudi Iliji Garašaninu, ministru unutrašnjih poslova Kneževine Srbije za plaćenog doušnika kako bi ostao u Parizu.

U Osijeku je u ljeto 1849. izabran za županijskog tajnika. Tada je uvjerio đakovačkog biskupa J. J. Strossmayera, o svoje dobre političke veze u Parizu. O svom trošku, bez znanja bana Jelačića, biskup ga šalje u proljeće 1850. ponovo u Pariz i London odakle se vraća s "obećavajućim" vijestima za "slavensku i hrvatsku stvar". Naredne tri godine je upravitelj đakovačkog biskupskog vlastelinstva, od obećavajućih vijesti iz Pariza nije bilo ništa, a ministar A. Bach apsolutizmom spašava Habsburšku monarhiju, Andrija T. Brlić napušta politiku, vraća se u Sl. Brod, zatim odlazi u  Beč gdje studira pravo (1853./57.). Nakon diplomiranja prava, uspješno se bavi odvjetništvom u rodnom Slavonskom Brodu.

Za vrijeme studija prava u Beču objavio "Gramatiku ilirskog jezika" (1854.), kao i neka druga djela. Inače je napisao masu novinskih članaka u listovima i publikacijama ilirskog pokreta, te bečkim, pariškim i drugim novinama. Njegovo najznačajnije djelo je "Dnevnik" pisan od 1844. do 1857. (djelomično je objavljen), a značajan je i za hrvatsku političku povijest 1848./49.

Umro je u Slavonskom Brodu 21. svibnja 1868.

Budite prvi komentator ovog clanka

Napisite komentar
Pridrzavajte se teme clanka. Osobni verbalni napadi ce biti obrisani. Nemojte komentirati samo da bi reklamirali vasu web stranicu. Moze se desiti da cete ponovno morati utipkati sigurnosni kod ukoliko je ova stranica dugo otvorena. Ovdje ostavljajte samo kratke komentare gornjeg clanka. Rasprave se vode na nasem forumu www.povijest.net/ciceron. Ukoliko smatrate da je gornji clanak kratak i nepotpun, molimo Vas da ga dopunite i posaljete uredniku. Dopunjeni clanak cemo objaviti pod vasim imenom.
Ime:
E-mail
Homepage
Naslov:
Komentar:
Kod:*
	Zelim da mi posaljete e-mail o dodatnim komentarima

Powered by AkoComment Tweaked Special Edition v.1.4.6
AkoComment © Copyright 2004 by Arthur Konze - www.mamboportal.com
All right reserved