Seikilova pjesma, poznata i pod nazivom Seikilov skolion i Seikilov epitaf, jedina je i najstarija u potpunosti sačuvana skladba u svijetu. Seikilova pjesma pripada drevnoj grčkoj kulturi. Tekst pjesme i notni zapis (melodija i ritam) u drevnoj grčkoj notaciji isklesani su u stupu. Stup je nadgrobni spomenik koji je otkriven 1883. godine u današnjoj Turskoj prilikom arheološkog istraživanja. Smatra se da je pjesma nastala oko 200 g. Pr. N.e., premda se mišljenja o točnoj vremenskoj odrednici razlikuju. Seikilova pjesma zapravo je nadgrobna pjesma – epitaf, koju je stanoviti Seikilos napisao za svoju suprugu, koja je na tom mjestu, pretpostavlja se, bila pokopana.
Tekst pjesme u transkripciji na latinicu:
Hoson zes, phainou Meden holos su lupou Pros oligon esti to zen To telos ho chronos apaitei
Tekst pjesme u hrvatskom prijevodu:
'Dok živiš, pleši i pjevaj, budi radostan. Jer život je kratak, I vrijeme odnosi svoj plijen.'
Tekst pjesme prepisan novogrčkim jezikom te sa pojednostavljenom drevnom grčkom notacijom – oznakama za melodiju i ritam - izgleda ovako:
Notacija – način zapisivanja melodije i ritma - od drevne Grčke do danas prošla je dug put razvoja. Ta ista pjesma – bez teksta, ispisana u suvremenoj notaciji izgleda ovako:
U drevnoj Grčkoj glazba je bila važan dio života. Glazba je bila usko povezana s poezijom i plesom. Veličanja božanstava, vjenčanja, sprovodi, svečane večere, bitke, pa i neki manji, svakodnevni događaji sadržavali su neki oblik glazbene izvedbe. Postoje fizički dokazi o postojanju profesionalnih glazbenika i koncertnih dvorana. Ostaci koncertne dvorane otkriveni su na atenskoj akropoli. Arheološke iskopine - vaze s prikazima glazbenih događanja i glazbenika i ostaci drevnih glazbenih instrumenata govore nam da su se koristila tri glavna instrumenta: kithara, lira i aulos. Kithara i lira bili su žičani instrumenti, a aulos je bio puhački instrument.
Većina muškaraca učila je svirati neki instrument te pjevati. Grčki matematičari otkrili su i proučavali matematičke odnose u nastajanju zvuka kao fizičkog fenomena – Pitagorina otkrića služila su još mnoga stoljeća kao osnova razvoja zapadnoeuropske glazbene kulture. Grčki teoretičari glazbe razvili su složen sustav pravila o sviranju i pjevanju, koji se i dan danas proučava s velikim interesom. Grčki filozofi promatrali su glazbu kao izraz svemirskog sklada i ljudske duše.
Sama riječ muzika dolazi od grčkih muza, kćeri boga Zeusa, zaštitnica kreativnih i intelektualnih postignuća.
Nemojte komentirati samo da bi reklamirali vasu web stranicu.
Moze se desiti da cete ponovno morati utipkati sigurnosni kod ukoliko je ova stranica dugo otvorena.
Ovdje ostavljajte samo kratke komentare gornjeg clanka. Rasprave se vode na nasem forumu www.povijest.net/ciceron.
Ukoliko smatrate da je gornji clanak kratak i nepotpun, molimo Vas da ga dopunite i posaljete uredniku. Dopunjeni clanak cemo objaviti pod vasim imenom.
Udruga studenata povijesti "Malleus" poziva sve zainteresirane na predstavljanje dvobroja 3/4 Časopisa studenata povijesti "Klepsidra" koje će se održati 3.12.2008. s početkom u 12 sati u gornjoj zgradi Filozofskog fakulteta u Rijeci, Omladinska 14, u prostoriji...
Procitajte...
Organizatori
Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa Republike Hrvatske
Agencija za odgoj i obrazovanje u suradnji s organizatorima natjecanja
u županijama i županijskim stručnim vijećima za povijest
Upute i pojašnjenja za provedbu natjecanja iz povijesti u šk. god. 2008./2009.
Učenje kroz istraživanje jest način učenja koji u najvećoj mogućoj
mjeri uključuje načelo aktivnosti. Njime se učenicima istovremeno
omogućava učenje sadržaja i procesa: učenici stječu, &sca...
Procitajte...
Kriteriji za vrednovanje samostalnog istraživačkog rada dijele se na
kriterije za vrednovanje samostalnog istraživačkog rada u osnovnoj
školi i kriterije za vrednovanje samostalnog istraživačkog rada u
srednjoj školi. Sastoje se od:
Nakon podužeg čekanja iz Agencije za odgoj i obrazovanje stigla je lista sa stručnim skupovima namijenjenima nastavnicima povijesti tijekom 2009. godine (za vrijeme trajanja ove školske godine).
Pozivam sve zainteresirane čitatelje da se svojim komentarima ili idejama (člancima) pridruže u nastajanju Hrvatskog povijesnog portala! Javite se na e-mail
Ova email adresa je zaštićena od spam robota, nije vidljiva ako ste isključili Javascript