Hrvatski povijesni portal

Podržite projekt!

Imaju li spajalice veze sa ljudskim pravima?
YouTube kanal povijesnog portala
Jedna od najboljih stranica u kategoriji
Digitalna arhiva NSK
Seikilova pjesma PDF Ispis E-mail
Autor: Žanina Bilić, prof.   
28.11.2006

Seikilova pjesmaSeikilova pjesma, poznata i pod nazivom Seikilov skolion i Seikilov epitaf,  jedina je i najstarija u potpunosti sačuvana skladba u svijetu. Seikilova pjesma pripada drevnoj grčkoj kulturi. Tekst pjesme i notni zapis (melodija i ritam) u drevnoj grčkoj notaciji isklesani su u stupu. Stup je nadgrobni spomenik koji je otkriven 1883. godine u današnjoj Turskoj prilikom arheološkog istraživanja. Smatra se da je pjesma nastala oko 200 g. Pr. N.e., premda se mišljenja o točnoj vremenskoj odrednici razlikuju. Seikilova pjesma zapravo je nadgrobna pjesma – epitaf, koju je stanoviti Seikilos napisao za svoju suprugu, koja je na tom mjestu, pretpostavlja se, bila pokopana.

 

Tekst pjesme u transkripciji na latinicu:


Hoson zes, phainou
Meden holos su lupou
Pros oligon esti to zen
To telos ho chronos apaitei


Tekst pjesme u hrvatskom prijevodu:

'Dok živiš,
pleši i pjevaj,
budi radostan.
Jer život je kratak,
I vrijeme odnosi svoj plijen.'


Tekst pjesme prepisan novogrčkim jezikom te sa pojednostavljenom drevnom grčkom notacijom – oznakama za melodiju i ritam -  izgleda ovako:

Grčka notacija
 

Notacija – način zapisivanja melodije i ritma - od drevne Grčke do danas prošla je dug put razvoja. Ta ista pjesma – bez teksta, ispisana u suvremenoj notaciji izgleda ovako:

Suvremena notacija

 U drevnoj Grčkoj glazba je bila važan dio života. Glazba je bila usko povezana s poezijom i plesom. Veličanja božanstava, vjenčanja, sprovodi, svečane večere, bitke, pa i neki manji, svakodnevni događaji sadržavali su neki oblik glazbene izvedbe. Postoje fizički dokazi o postojanju profesionalnih glazbenika i koncertnih dvorana. Ostaci koncertne dvorane otkriveni su na atenskoj akropoli. Arheološke iskopine - vaze s prikazima glazbenih događanja i glazbenika i ostaci drevnih glazbenih instrumenata govore nam da su se koristila tri glavna instrumenta: kithara, lira i aulos. Kithara i lira bili su žičani instrumenti, a aulos je bio puhački instrument.

GrčkaVećina muškaraca učila je svirati neki instrument te pjevati. Grčki matematičari otkrili su i proučavali matematičke odnose u nastajanju zvuka kao fizičkog fenomena – Pitagorina otkrića služila su još mnoga stoljeća kao osnova razvoja zapadnoeuropske glazbene kulture. Grčki teoretičari glazbe razvili su složen sustav pravila o sviranju i pjevanju, koji se i dan danas proučava s velikim interesom. Grčki filozofi promatrali su glazbu kao izraz svemirskog sklada i ljudske duše.

Sama riječ muzika dolazi od grčkih muza, kćeri boga Zeusa, zaštitnica kreativnih i intelektualnih postignuća.

Poslušajte suvremenu rekonstrukciju melodije Seikilove pjesme!

Zvučni primjer
Na linku: http://amaranthpublishing.com/Seikilos.mid


Citirajte ovaj clanak na vasoj stranici | Broj citanja: 3031

  Komentari (2)
 1 =)
Napisao-la ines, u 01-03-2007 15:54
:grin ma super ste ...puno hvala na korisnim informacijama
 2 Napisao-la Ova email adresa je zaštićena od spam robota, nije vidljiva ako ste isključili Javascript , u 21-10-2007 20:01
Bas lijep epitaf... 
Bas sad pisem referat opcenito o epitafu.... :)

Napisite komentar
  • Pridrzavajte se teme clanka.
  • Osobni verbalni napadi ce biti obrisani.
  • Nemojte komentirati samo da bi reklamirali vasu web stranicu.
  • Moze se desiti da cete ponovno morati utipkati sigurnosni kod ukoliko je ova stranica dugo otvorena.
  • Ovdje ostavljajte samo kratke komentare gornjeg clanka. Rasprave se vode na nasem forumu www.povijest.net/ciceron.
  • Ukoliko smatrate da je gornji clanak kratak i nepotpun, molimo Vas da ga dopunite i posaljete uredniku. Dopunjeni clanak cemo objaviti pod vasim imenom.
Ime:
E-mail
Homepage
Naslov:
Komentar:

Kod:* Code
Zelim da mi posaljete e-mail o dodatnim komentarima

Powered by AkoComment Tweaked Special Edition v.1.4.6
AkoComment © Copyright 2004 by Arthur Konze - www.mamboportal.com
All right reserved

 
« Prethodna

Novi prilozi

Novi komentari

ARHiNET
Molim Vas izrecite pravu cijenu Arhineta? Posebno me intere...
Opsirnije...

Položaj žena kroz povijest
tekst je izvrstan i trebalo bi dodadi jos nekih detalja...
Opsirnije...

Zašto se Janko Drašković opredijelio za štokavsko narječje?
ovo mi se jako svida i mislim da mu svi trebamo zahvaliti na...
Opsirnije...

Slicni clanci

VIDI Web Top 100 2008

Daj + za dobar tekst:

RocketTheme Joomla Templates

Suradnja

Pozivam sve zainteresirane čitatelje da se svojim komentarima ili idejama (člancima) pridruže u nastajanju Hrvatskog povijesnog portala! Javite se na e-mail Ova email adresa je zaštićena od spam robota, nije vidljiva ako ste isključili Javascript

Vaše kometare očekujemo na Forumu 

Informacije o pripremi materijala su na ovom linku .

Upute za citiranje

Ukoliko koristite ovaj članak lijepo vas molimo da slijedite naše "Upute za citiranje ".