Ovom prilikom, nadovezujući se na nedavno objavljeni članak o Beethovenovom životu i stvaralaštvu, anegdota iz Beethovenova života. Na slici Beethoven.
Anegdote o skladateljima iz prošlosti ili sadašnjosti, bile one točne ili netočne, legendarna priče, ali priče i ništa više, ili priče satkane od povijesnih činjenica ili svjedočanstava, vrlo su dragocjen i izuzetno živopisan uvid u ljudskost i karakter pojedinog skladatelja, u skladateljev život. Često slavni glazbenici i druge slavne ličnosti iz povijesti u našoj svijesti postaju mitska bića, često tako visoko cijenjena da zamalo postaju nedodirljivi, nepojmljivi i daleki. Svi su oni međutim bili ljudi kao mi, kao vi, uz dodatak nekih uistinu posebnih talenata. Ta ljudska dimenzija, emocije iz njihove svakodnevice, i svakako duh toga vremena izvrsno se ogledavaju u anegdotama, te ih ja vrlo rado prenosim.
Goethe i Beethoven
Jednom prilikom Goethe i Beethoven šetali su parkom pri čemu se Goethe stalno žalio Beethovenu kako su mu dojadili prolaznici koji su mu se stalno klanjali i skidali šešire prepoznajući ga i izražavajući na taj način svoje poštovanje i divljenje. Neko vrijeme Beethoven je šutke nastavio šetati, no nakon još nekoliko Goethovih opaski, rekao je: 'Dopuštate li mogućnost da se sasvim malo klanjaju i meni?'
Poznato je da su Beethoven i Goethe jedan o drugom imali vrlo visoka mišljenja, izuzetno su cijenili rad i kreativnu genijalnost drugoga, no nisu uspostavili trajnije prijateljstvo zbog prevelikih neslaganja u postupcima i nazorima.
Na ovom linku u izvedbi Bečke filharmonije i pod ravnanjem maestra Bernsteina možete poslušati Beethovenovu veličanstvenu Egmont uvertiru, koju je napisao inspiriran Goetheovom dramom Egmont, koja priča o flamanskom grofu Egmontu iz 16. stoljeća u borbi protiv vojvode od Albe, vremenski smješteno neposredno prije 80-godišnjeg rata protiv španjolske okupacije. Herojska i mučenička smrt Egmonta zapravo je klicanje borbi protiv okupatora i klicanje slobodi.
Nemojte komentirati samo da bi reklamirali vasu web stranicu.
Moze se desiti da cete ponovno morati utipkati sigurnosni kod ukoliko je ova stranica dugo otvorena.
Ovdje ostavljajte samo kratke komentare gornjeg clanka. Rasprave se vode na nasem forumu www.povijest.net/ciceron.
Ukoliko smatrate da je gornji clanak kratak i nepotpun, molimo Vas da ga dopunite i posaljete uredniku. Dopunjeni clanak cemo objaviti pod vasim imenom.
Pozivam sve zainteresirane čitatelje da se svojim komentarima ili idejama (člancima) pridruže u nastajanju Hrvatskog povijesnog portala! Javite se na e-mail
Ova email adresa je zaštićena od spam robota, nije vidljiva ako ste isključili Javascript
Budite prvi komentator ovog clanka
