Schindlerova lista S.Spielberga jednog od najproduktivnijih i najuspješnih američkih redatelja i producenta predstavlja kapitalno i izuzetno filmsko ostvarenje XX. stoljeća. Film ima povijesna, dokumentaristička i politička obilježa, a u svojoj biti to je drama o ljudskim bićima i njihovim najboljim ali i najlošijim, devijantnim osobinama koje graniče sa stravom i totalnom neshvatljivošću. Film je nastao prema romanu Thomasa Kenealljya -Schindlerova lista (Schindler 's ark), a scenario je izvrsno prilagođen za filmsko platno zaslugom Stevena Zaillana. Film je posvećen stradanju i holokaustu Židova u II. svjetskom ratu kada je na području Europe stradalo u vrlo brutalnim i neljudskim prilikama više od šest miljuna pripadnika židovskog naroda. Zbog same težine i osjetljivosti teme autor je nastojao da film prikaže sve strahote i bešćutnosti nastojeći postići nužnu objektivnost i kvalitetu koja ne bi narušila spomen na mnogobrojne žrtave.
U filmu se radnja smješta na sam početak rata na područje Poljske u Krakow u kojem je bila brojna židovska populacija koja još nije bila svjesna opasnosti i nedaća koje im prijete, a filmska radnja završava kapitulacijom Njemačke i ponovno stečenom slobodom za preživjele. Kroz film pratimo njemačkog poduzetnika Oskara Schindlera koji je na samom početku radnje poslovni čovjek, oportunist i ratni profiter koji želi samo zaraditi na jeftinoj židovskoj radnoj snazi koja bi radila u njegovim tvornicama emajliranog posuđa. Kroz film lik Schindlera povijesne osobe doživljva značajnu metamorfozu i katarzu, naime sve divljačko, bezobzirno i nehumano ponašanje nacista prema slabijima i rasno manje vrijednima u njemu stvara sve veće gnušanje, otpor i želju da spasi od anhilacije što veći broj tih nesretnih ljudi. Od brojnih primjera njegove plemenitosti i ljudskosti možda je najdojmljiviji njegov postupak kada prenatrpane teretne vagone pune onemoćalih ljudi polijeva frenetično vodom želeći im smanjiti muke od nesnosne vrućine. Kao kontrast u isto vrijeme nacistički oficiri se smiju jer ti ljudi i tako idu na pogubljenje, a Schindlerovo postupanje smatraju iživljavanjem jer ne mogu shvatiti da bi netko od njih mogao imati bilo kakve empatije prema niže vrijednima. Tijekom filma pratimo sudbine pojedinih Židova iz Krakova, a među likovima ističe se ulogom poznati oskarovac Ben Kingsley koji glumi Schindlerovog računovođu Itzaka Sterna jednu dobru i iskrenu osobu. Dojmljiva je i gluma Embeth Davidtz koja glumi Helen Hirsch mladu židovsku djevojku koja je služavka kod psihotičnog, divljeg i beskrupuloznog zapovjednika logora SS oficira Amona Goetha kojeg privlače samo smrt i moć. Odlično ga je oživio Ralph Fiennes čija gluma nas naprosto šokira dozom monstruoznosti i jezovitosti da nam se na trenutke čini kao da uopće nije riječ o ljudskom biću. Amon Goeth predstavlja onu nakaznu, surovu stranu koja je prevlada u Trećem Reichu, dok O.Schindler sa svojom ljudskošću, obazrivošću i suosjećanjem nam ukazuje da ne postoje generalizacije i da u najgorim režimima postoje pojedinci koji cijene i poštuju ljude bez obzira na predrasude. Scene zatvaranja krakowskog geta i života u logoru su toliko stvarne da se čini kao da je riječ o dokumentarnom filmu, a situacije u koje su dovedeni ljudi poput Danke Dresner i njene majke koje se na sve načine bore da ostanu zajedno ili rabina koji je zamalo stradao iz čisto banalnih, neznatnih razloga postaju trajno neizbrisivi elementi svijesti koji nas opominju da se takva stradavanja u civiliziranom društvu ne smiju ponoviti. Glavni lik O.Schindlera tumači Liam Neeson koji je oduševio glumom i prirodnošću svoje uloge te je tim još jednom dokazao svoj neosporni glumački talent. Film se može tematski podijeliti na tri dijela koje se savršeno uklapaju, ali bi i svaki samostalno moglao funkcionirati. Prva tema je sam rat i progon Židova, druga je djelovanje O.Schindlera i treća njegova suprotnost i antipandan Amon Goeth koji pokazuje svu deformaciju i izopačenost do koje je dovela ideologija nacističke stranke koja je od tobožnjih nadljudi stvorila svirepe ubojice bez trunka ljudskosti i koje u biti niti ne doživljavamo kao ljude već kao monstrume i zločince.
Film je snimljen u crno-bijeloj tehnici što samo pridonosi ugođaju napetosti i autentičnosti, a vještom upotrebom sjena i svijetla stvorenje jedan poseban ugođaj morbidnosti i iščekivanja. Zasluge za takvo uspješno stvaranje atmosfere vizualnim putem idu direktoru fotografije Januszu Kaminskom. Tijekom filma se u nekoliko momenata javlja kolor i on ima simbolično značenje (na početku i na kraju filma-razdoblje nacizma nema colora jer to nije vrijeme života i radosti već smrti i patnje). Tijekom racije u Krakowu djevojčica ima crveni kaputić koji kao i plamen svijeća simbolizira život odnosno nadu i vjeru u budućnost. Zahvaljujući Oskaru Schindleru spašeno je 1100 Židova što je predstavlja plemenit i hvalevrijedan čin koji se ne smije zaboraviti i koji mora biti uzor i primjer budućim naraštajima pa je sam film memento i ljudskim strahotama, ali još više ljudskoj dobroti i humanosti iz samo koje može nastati i opstati ultimativna vrijednost kao što je ljudski život. Steven Spielberg autor blockbustera poput Jurskog parka (1993.) koji je bio najkomercijalni film u povijesti, spektakla poput trilogije Indiana Jonesa, horora Ralje (1975.) stvorio je sa Schindlerovom listom jedan usko vremenski ograničeni film, ali s bezvremenskom porukom o borbi dobra i zla, te o temeljnim ljudskim vrijednostima za koje se mora boriti da bi ljudsko biće imalo pravo i privilegiju nazivati se razumnim i humanim. Schindlerova lista dobitnik je sedam Oskara i pet nominacija za Oskar. Oskare je dobio za najbolji film, režiju, scenarij, scenografiju, kameru, motažu i glazbu. Film izaziva jedno transcedentalno iskustvo i osvještava gledatelje prema pozitivnim vrijednostima i u tome leži njegova snaga i značaj.
Schindlerova lista, američki film, 1993., crno/bijeli, trajanje 197 minuta, producenti: Branko Lustig, Gerald Molen, Steven Spielberg, redatelj: Steven Spielberg, scenarij: Steven Zaillan, snimatelj: Janusz Kaminski, glazba: John Williams, scenografija: Allan Starski, Ewa Braun, kostimi: Ana Sheppard, montaža: Michael Kahn
Uloge: Liam Nesson (Oskar Schindler), Ben Kingsley (Itzak Stern), Ralph Finnes ( Amon Goeth), Caroline Goodall (Emilie Schindler), Jonathan Sagall (Poldek Pferfferberg), Shmuel Levy (Wilek Chilowitz, Mark Ivanir (Marcel Goldberg), Embeth Davidtz ( Helen Hirsch)...
Nemojte komentirati samo da bi reklamirali vasu web stranicu.
Moze se desiti da cete ponovno morati utipkati sigurnosni kod ukoliko je ova stranica dugo otvorena.
Ovdje ostavljajte samo kratke komentare gornjeg clanka. Rasprave se vode na nasem forumu www.povijest.net/ciceron.
Ukoliko smatrate da je gornji clanak kratak i nepotpun, molimo Vas da ga dopunite i posaljete uredniku. Dopunjeni clanak cemo objaviti pod vasim imenom.
Napoléon se s 3 pisma obraća svome posinku, Eugène de Beauharnais,
koji je bio sin iz prvog braka njegove supruge Josefine i generala de Beauharnais. Njega je Napoléon posinio i imenovao pod kraljem Italije, u čiji je sastav ušla Dalmacija. Impera...
Procitajte...
Rođen u Zagrebu, živio u Banjaluci gdje je studirao pravo i književnost. Od 1990 do 1992 izbjegao pet regrutacija u vojsku RS i od tad je u egzilu u Stockholmu, Oslu, Kölnu, a sad u Splitu. Objavio sedam romana, od tog četiri s povijesnom tematikom. Između ostalog autor ...
Procitajte...
Internet je prema nekim svojim karakteristikama specifičan medij za objavu podataka. Najvažnije za uočiti je da se sve internet stranice grade u obliku više isprepletenih tablica. Ta struktura nije vidljiva posjetiteljima stranice, ali ju "vide" internet preglednici poput Internet E...
Procitajte...
Poučeni iskustvima iz I. svjetskog rata Nijemci su, unatoč zabrani, posvetili pažnju razvoju strojnice opće namjene što je rezultiralo modelom MG 34. Ta je, relativno lagana, zrakom hlađena strojnica osiguravala pješačkoj desetini, odnosno vodu, veliku vatrenu m...
Procitajte...
Salle Pleyel u Parizu glasovita je koncertna dvorana. Njeno ime znači prestiž u svijetu klasične glazbe. Otvorena je 1927. godine zahvaljujući investiciji graditelja klavira tvrtci Pleyel. Povijest tvrtke Pleyel seže u nešto dalju prošlost.
Pozivam sve zainteresirane čitatelje da se svojim komentarima ili idejama (člancima) pridruže u nastajanju Hrvatskog povijesnog portala! Javite se na e-mail
Ova email adresa je zaštićena od spam robota, nije vidljiva ako ste isključili Javascript
Komentari (2)
