Hrvatski povijesni portal

Podržite projekt!

Imaju li spajalice veze sa ljudskim pravima?
YouTube kanal povijesnog portala
Jedna od najboljih stranica u kategoriji
Digitalna arhiva NSK
Pocetak arrow Sadržaji arrow Hrvatska arrow Emigracija arrow Politika u posljeratnoj Jugoslaviji i kretanje emigranata
Politika u posljeratnoj Jugoslaviji i kretanje emigranata PDF Ispis E-mail
Autor: Miljenko Hajdarović, prof.   
28.02.2007

U knjizi Ratnici mira navodi se podatak da je neposredno pred odlazak u emigraciju između Pavelića i Mačeka održan sastanak na kojem je dogovoreno da će Maček[1] u emigraciji biti priznat legalnim vođom i predstavnikom hrvatskog naroda, s tim da se između njegovih pristalica i ustaša uspostavi suradnja i zajednička akcija.[2] Taj podatak navode i drugi autori, ali kao malo vjerojatan.

Predsjednik HSS-a dr.Maček otišao je u emigraciju zajedno sa ustaškom vojskom koja se povlačila prema Austriji. Iz Austrije je dospio u Pariz, odakle je prešao u SAD. Tako je HSS u zemlji ostao bez glavnog autoriteta. U emigraciji je bio i glavni tajnik stranke Juraj Krnjević, a potpredsjednika Augusta Košutića komunističke su vlasti držale u zatvoru bez ikakve presude.[3] Nakon obnavljanja Jugoslavije HSS je bio podijeljen na tri frekcije: jedna okupljena oko zatvorenog Košutića, druga oko Šubašića i povratnika haesesovaca iz emigracije i treća grupa prokomunističkog HRSS-a. Ujedinjavanje tih frakcija nije uspjelo.



[1] Vladko Maček rođen je 20. srpnja 1879. u Jastrebarskom. Završio je Višu tehničku školu u Grazu, Gimnaziju i pravni studij u Zagrebu. 1903. promoviran je u doktora prava. Radi kao odvjetnik u vlastitom uredu. Za vrijeme Prvog svjetskor rata mobiliziran i ratuje u Srbiji i Italiji. Nakon rata ponovno je otvorio odvjetnički ured u Zagrebu. Ulazi u HPSS još prije rata. Već 1920. postaje potpredsjednik stranke. 1924. kratko je potpredsjednik Narodne skupštine. 1927. izabran je za predsjednika zagrebačke gradske skupštine, a kasnije iste godine i za narodnog zastupnika u Narodnoj skupštini. Nakon smrti Stjepana Radića u kolovozu 1928. postaje predsjednik HSS-a. Maček je tada u 49. godini života.

[2] Marković etc., 1982:27

[3] Košutić je 1944. sudjelovao u pripremi puča Lorković-Vokić, pa je nakon njihove propasti pred Pavelićem prebjegao na partizanski teritorij. No tamo su ga komunisti uhapsili i držali ga u zatvoru i nakon kraja rata. (Matković, 1998.)

Nakon rata Jugoslavija je po sporazumu Šubašić-Tito i zahtjevom velesila bila pred uvođenjem višestranačja. U privremenu vladu ušlo je i nekoliko građanskih političara – Demokratska stranka i Mačekov HSS. U Zagrebu 1945. godine nije došlo do formiranja ni jedne građanske stranke, za razliku od Beograda gdje ih je formirano nekoliko (Demokratska stranka, Radikalna stranka, Republikanska stranka, Socijalistička partija, Socijal-demokratska partija, Samostalna demokratska stranka, Zemljoradnička stranka, Narodna seljačka stranka). Centralni komitet KPJ bio je jedinstven da se opozicija mora razbiti – u pitanju je bio samo način. To ne bi smjela biti zabrana već "volja naroda". Izbori su se pripremali za 11. studenoga 1945. Partijski je mehanizam različitim smicalima razbijao sve napore stranačkih aktivista. Tako su npr. grafički radnici odbili tiskati materijale opozicije, omladinske grupe palile su opozicijske novine i sl. Tako je za izbore narodnih zastupnika u ustavotvornu skupštinu bila postavljena samo jedna lista Narodne fronte s nositeljem maršalom Titom. Na biralištima bile su postavljene dvije kutije – jedna za listu Narodne fronte i druga bez kandidata tj. za one koji ne žele dati glas Narodnoj fronti. Izborna je komisija službeno utvrdila apsolutnu pobjedu Narodne fronte. Na izbore je izašlo 88% birača, od kojih je 90% glasalo za Narodnu frontu.[1] Proces likvidacije višestranačja bio je popraćen intenzivnom promidžbom, koja je isticala i hvalila sve mjere režima.

Ustavotvorna skupština sastala se 29. studenog 1945. i toga je dana Jugoslavija proglašena republikom pod nazivom Federativna Narodna Republika Jugoslavija (FNRJ).

Da bi se kompromitirali poraženi režimi priređena su brojna suđenja najvišim prvacima. Tako je u ljeto 1945. suđeno članovima Nacionalnog komiteta Draže Mihajlovića; ustaškim prvacima M. Budaku, N. Mandiću, S. Kvaterniku, V. Košaku i drugima. U srpnju 1946. na smrt je osuđen i streljan Draža Mihajlović, a u jesen je osuđen nadbiskup Stepinac.[2] Neki istaknuti lokalni prvaci i aktivni članovi građanskih stranaka jednostavno su nestajali bez suda i svjedoka. Komunistički je vrh 1947. odlučio "pooštriti kurs" prema HSS-u. Uhapšeni su prvaci stranke i još više od stotinu pristaša stranke. Na montiranim procesima redom su osuđeni na višegodišnju robiju. Najpoznatije prvake – Košutića, Šubašića i Šuteja – nisu uhapsili, očito da ne izazovu reakciju zapadnih sila. Te su represalije dovele do potpunog zamiranja aktivnosti njenih prvaka, što znači da je prestalo svako djelovanje stranke u zemlji.



[1] "Nema sumnje da je bilo "presipavanja" kuglica iz "ćoravih" kutija u one Narodne fronte." (Bilandžić, 1999:219)

[2] "Rimokatolički kvislinzi – nadbiskup Stepinac, biskupi Šarić i Rožman i stotine nižih svećenika." (Marković etc., 1982:199)


Citirajte ovaj clanak na vasoj stranici | Broj citanja: 1919

  Budite prvi komentator ovog clanka

Napisite komentar
  • Pridrzavajte se teme clanka.
  • Osobni verbalni napadi ce biti obrisani.
  • Nemojte komentirati samo da bi reklamirali vasu web stranicu.
  • Moze se desiti da cete ponovno morati utipkati sigurnosni kod ukoliko je ova stranica dugo otvorena.
  • Ovdje ostavljajte samo kratke komentare gornjeg clanka. Rasprave se vode na nasem forumu www.povijest.net/ciceron.
  • Ukoliko smatrate da je gornji clanak kratak i nepotpun, molimo Vas da ga dopunite i posaljete uredniku. Dopunjeni clanak cemo objaviti pod vasim imenom.
Ime:
E-mail
Homepage
Naslov:
Komentar:

Kod:* Code
Zelim da mi posaljete e-mail o dodatnim komentarima

Powered by AkoComment Tweaked Special Edition v.1.4.6
AkoComment © Copyright 2004 by Arthur Konze - www.mamboportal.com
All right reserved

 
« Prethodna   Sljedeća »

Novi prilozi

Novi komentari

ARHiNET
Molim Vas izrecite pravu cijenu Arhineta? Posebno me intere...
Opsirnije...

Položaj žena kroz povijest
tekst je izvrstan i trebalo bi dodadi jos nekih detalja...
Opsirnije...

Zašto se Janko Drašković opredijelio za štokavsko narječje?
ovo mi se jako svida i mislim da mu svi trebamo zahvaliti na...
Opsirnije...

Slicni clanci

VIDI Web Top 100 2008

Daj + za dobar tekst:

RocketTheme Joomla Templates

Suradnja

Pozivam sve zainteresirane čitatelje da se svojim komentarima ili idejama (člancima) pridruže u nastajanju Hrvatskog povijesnog portala! Javite se na e-mail Ova email adresa je zaštićena od spam robota, nije vidljiva ako ste isključili Javascript

Vaše kometare očekujemo na Forumu 

Informacije o pripremi materijala su na ovom linku .

Upute za citiranje

Ukoliko koristite ovaj članak lijepo vas molimo da slijedite naše "Upute za citiranje ".