Hrvatski povijesni portal

Citati i izreke

Alma mater. (Majka hraniteljica)

Sto kazu citatelji...
Holokaust - Shoah (u oku kamer...
hitler...čovjek...ne,on nije čovjek.to je životinja.ma,kakva...
Opsirnije...

Holokaust - Shoah (u oku kamer...
da al tužno je to što za njemačke konc-logore svi znaju i nj...
Opsirnije...

Aleksandar Veliki i Egipat
vjeruje se da je aleksandar u siwi pitao je li on sin amon-r...
Opsirnije...

Holokaust - Shoah (u oku kamer...
Slike govore koliko ljudski um moze biti poremecen.
Opsirnije...

O vlaškom pitanju u Hrvatsko-s...
Zanimljivo...
Opsirnije...

Suradnici trenutno online

Pohranjeno u Digitalnom arhivu NSK

Vidi Top 100 - nominirana stranica

Savjeti

 

Trazimo sponzora za 2008. godinu!

Pocetak arrow Hrvatska arrow Emigracija arrow Brojčani pokazatelji hrvatske emigracije u posljeratnom razdoblju (1948-1981.)

 

Brojčani pokazatelji hrvatske emigracije u posljeratnom razdoblju (1948-1981.) PDF Ispis E-mail
Autor: Miljenko Hajdarović, prof.   
28.02.2007

Do početka šezdesetih godina vanjska se migracija stanovništva Jugoslavije i Hrvatske zbivala u okolnostima "zatvorenih granica". No, to ne znači da je bila beznačajna, štoviše, bila je vrlo jaka.

Potpisivanjem Ugovora o miru (1) između Jugoslavije i Italije godine 1947. proces iseljavanja, koji je već u prvim poratnim godinama zahvatio Istru i druge prisjedinjene krajeve, poprimio je još veće razmjere. Optiranje (2) otpustom iz državljanstva i ilegalno iselilo se iz Hrvatske u Italiju (a odtuda prema drugim destinacijama) oko 210.000 osoba, od čega iz Istre oko 180.000. Oko 100.000 iz tog broja je već uključeno u analizi razdoblja do 1948., a preostalih oko 110.000 iselilo se do 1954. godine.



1- Ugovor u miru je potpisan 10. veljače 1947., a stupio na snagu 15. rujna 1947.  Ugovorom su Pula i dio Istre, Rijeka i Zadar te otoci koji su bili prije rata pod Italijom pripali Jugoslaviji, a Trst, Koparština i Bujština podijeljeni su u Zonu A i Zonu B pod savezničkom i jugoslavenskom upravom. To privremeno stanje trajalo je do 1954. kada je zona B i dio zone A pripala Jugoslaviji, a ostatak zone A zajedno s Trstom pripao je Italiji.

2 - Prema člancima 19. i 20. tog Ugovora i Sporazuma o opciji (Službeni list FNRJ, broj 109/1947) optanti su za ulazak u Italiju morali ispunjavati slijedeće uvjete:

-       prebivalište na pripojenom području na dan 10. lipnja 1940. (datum ulaska Italije u rat)

-       talijansko državljanstvo na dan 15. rujna 1947. (datum stupanja na snagu Ugovora o miru)

-       talijanski govorni jezik.

U međupopisnom razdoblju 1948-1953. tekla je i živa repatrijacija Mađara, Čeha i Slovaka (Nijemci su se uglavnom iselili u prvim poratnim godinama). Možemo ocijeniti da se iselilo 7-10.000 žitelja Hrvatske navedenih nacionalnosti.

Prema tome, možemo ustvrditi da se od 1948. do početka šezdesetih godina (tada se otvaraju granice i ekonomskim migrantima) iz Hrvatske iselilo oko 130.000 osoba.

Nakon razdoblja "zatvorenih granica" dolazi do obnavljanja ekonomske migracije, iako ne u njenoj klasičnoj formi. Naime, jače se otvaraju i europska tržišta radne snage i tradiocionalna prekomorska iseljenička struja gubi nekadašnju dominantnu ulogu. Europska i prekomorska migracija u razdoblju od 1961. do 1981. ukupno iznosi 135.000 osoba. Migranti su u potrazi za poslom većinom namjeravali u inozemstvu ostati tek neko vrijeme, ali se to u većini slučajeva pretvorilo u dugotrajniji, pa čak i stalan boravak.

Problem oko utvrđivanja broja hrvatskih emigranata je i u tome što su prilikom popisa stanovištva u zemljama imigracije Hrvati bilježeni kao Jugoslaveni. Također je problem i u jugoslavenskom popisu stanovništva koji tek od 1971. godine obuhvaća građane na radu u inozemstvu, a tek od 1981. i članove obitelji koji s njima tamo borave.

 

 

Broj osoba

- optiranje, repatrijacija, ilegalno i sl. (1948-1961.)

130.000

- prekomorska emigracija (1961-1981.)

70.000

- europska migracija (transponiranje iz privremene u trajnu) (1961-1981.)

65.000

Ukupno 1948-1981.

265.000

 

Ukupno gledajući pokazalo se da je od sredine 19.st. do godine 1981. sa teritorija današnje Hrvatske iselilo u europske i prekomorske zemlje oko 1.150.000 osoba. Doseljavanjem oko 300.000 (s teritorija izvan Jugoslavije) donekle je nadoknađen navedeni odlijev populacije, ali ostaje činjenica da je u razmatranom razdoblju Hrvatska u vanjskoj migraciji zabilježila "bilančni gubitak" od oko 850.000 stanovnika.


Citirajte ovaj clanak na vasoj stranici | Broj citanja: 1981

  Budite prvi komentator ovog clanka

Napisite komentar
  • Pridrzavajte se teme clanka.
  • Osobni verbalni napadi ce biti obrisani.
  • Nemojte komentirati samo da bi reklamirali vasu web stranicu.
  • Moze se desiti da cete ponovno morati utipkati sigurnosni kod ukoliko je ova stranica dugo otvorena.
  • Ovdje ostavljajte samo kratke komentare gornjeg clanka. Rasprave se vode na nasem forumu www.povijest.net/ciceron.
  • Ukoliko smatrate da je gornji clanak kratak i nepotpun, molimo Vas da ga dopunite i posaljete uredniku. Dopunjeni clanak cemo objaviti pod vasim imenom.
Ime:
E-mail
Homepage
Naslov:
Komentar:

Kod:* Code
Zelim da mi posaljete e-mail o dodatnim komentarima

Powered by AkoComment Tweaked Special Edition v.1.4.6
AkoComment © Copyright 2004 by Arthur Konze - www.mamboportal.com
All right reserved

 
« Prethodna   Sljedeća »

28. sijecnja HPP slavi 2. rodendan

Google reklame

Suradnja

Pozivam sve zainteresirane čitatelje da se svojim komentarima ili idejama (člancima) pridruže u nastajanju Hrvatskog povijesnog portala! Javite se na e-mail Ova email adresa je zaštićena od spam robota, nije vidljiva ako ste isključili Javascript

Vaše kometare očekujemo na Forumu 

Generalni sponzor Hrvatskog Povijesnog Portala 
 
Formula1 
 
Ljetovanje na Jadranu