Emigracija iz Hrvatske nakon Drugog svjetskog rata svrstava se u dio "suvremenih" migracija koje su započele još krajem 19. stoljeća. Uzrok iseljavanja najčešće je ekonomske prirode. Većinom seljačko stanovništvo na našem području moralo je u potragu za novim obradivim površinama ili za bilo kakvim poslom. Zemlje iseljenja su češće nove velike prekomorske države, nego recimo prenapučena stara Europa.
Točan broj iseljenika teško je dati zbog nedostatka pouzdanih podataka, a za neke krajeve i razdoblja bilo kakvih podataka. Izvori podataka o broju iseljenika u razdoblju od sredine 19. stoljeća do kraja Drugog svjetskog rata su: službena statistika Austro-Ugarske i stare Jugoslavije, registri brodskih kompanija i slobodna procjena političara i javnih djelatnika. Često su autori zbog nepostojećih službenih podataka radili samostalne procjene, pa je došlo do ocjene da je iseljavanje iz te Hrvatske, posebice iz Dalmacije poprimilo katastrofalne razmjere. Tako primjerice Holjevac navodi da se sa područja Dalmacije, Istre i kvarnerskih otoka do Prvog svjetskog rata iselilo 350.000 stanovnika (to je oko 44% stanovništva tih pokrajina godine 1910.). Brojka je svakako pretjerana jer bi inače to rezultiralo i smanjenjem apsolutnog broja stanovnika tih krajeva. Najrealniji i najargumentiraniji broj iseljenika donosi Nejmašić u svojim člancima objavljenim u časopisu Migracijske teme. Prema tim podacima u razdoblju od sredine 19. stoljeća do prvog posljeratnog popisa stanovništva 1948. godine, sa područja Hrvatske iselilo je oko 825.000 stanovnika.
Nejmašić u svojim radovima koristi brojne službene podatke Hrvatske, Jugoslavije i stranih država, kao i dosad objavljene radove na tu temu.
Broj osoba
- prekomorskim iseljavanjem do Drugog svjetskog rata
450.000
- iseljavanjem u europske zemlje do Drugog svjetskog rata
25.000
- iseljavanjem "austro-ugarskog" stanovništva povezano s Prvim svjetskim ratom
Nemojte komentirati samo da bi reklamirali vasu web stranicu.
Moze se desiti da cete ponovno morati utipkati sigurnosni kod ukoliko je ova stranica dugo otvorena.
Ovdje ostavljajte samo kratke komentare gornjeg clanka. Rasprave se vode na nasem forumu www.povijest.net/ciceron.
Ukoliko smatrate da je gornji clanak kratak i nepotpun, molimo Vas da ga dopunite i posaljete uredniku. Dopunjeni clanak cemo objaviti pod vasim imenom.
Pozivam sve zainteresirane čitatelje da se svojim komentarima ili idejama (člancima) pridruže u nastajanju Hrvatskog povijesnog portala! Javite se na e-mail
Ova email adresa je zaštićena od spam robota, nije vidljiva ako ste isključili Javascript
Komentari (1)
