Luj XIV. (1638.–1715.) poznatiji kao "Kralj Sunce" jedan je od najpoznatijih europskih apsolutističkih vladara. Vodio je dug i buran život pun ratova, ljubavi i preljuba. Na francuskom je prijestolju proveo čak 72 godine. Ratovao je protiv Španjolaca, Nizozemaca, Svetog Rimskog Carstva, Engleza i Šveđana. Pokopan je u bazilici Saint Denis. Za vrijeme francuske revolucije svjetina je uništavala sve simbole trule kraljevine, pa su tako provalili u mauzolej Luja XIV. Netko od revolucionara je ukrao balzamirano srce. Ne znamo kako, ali Lujevo se srce uskoro našlo u Engleskoj kod Edwarda Harcouta, nadbiskupa od Yorka.
William Buckland (1784.-1856.) je tijekom svog vremena bio vodeći engleski geolog i paleontolog. Prvi je opisao megalosaura, vrstu dinosaura. Uz istaknuti znanstveni rad bio je poznat i kao strastveni gurman. To ni ne bi bilo nešto posebno zanimljivo da nije imao osebujan jelovnik. Navedimo samo "posebne" specijalitete poput muhe mesožderke i krtice. Bio je među osnivačima britanskog društva za aklimatizaciju životinja. To mu je uveliko pomoglo da u jelovnik uvrsti klokana, nosoroga, delfina, krokodila, miševe, razne morske mekušce i kukce. Zahvaljujući poznanstvu s Harcoutom došao je do posebne delicije koju još nije okusio - kraljevsko srce. Srce je navodno lagano prepržio i poslužio s grahom. Događaj se prema pričama zbio na božićnoj večeri u većem krugu uzvanika. Tek nakon komzumacije je objasnio gostima o kakvoj se deliciji radi uz komentar da je "meso malo žilavo, ali zadovoljavajučeg okusa!"
New York Times je 1905. donio kratku vijest o Bucklandovoj gozbi.
Literatura:
1. "Ate the Heart of Louis XIV", The New York Times, December 25, 1905
2. "Welcome to Weirdsville: You Are What You...." http://meinekleinefabrik.blogspot.com
3. "William Buckland", http://en.wikipedia.org/wiki/William_Buckland
Nemojte komentirati samo da bi reklamirali vasu web stranicu.
Moze se desiti da cete ponovno morati utipkati sigurnosni kod ukoliko je ova stranica dugo otvorena.
Ovdje ostavljajte samo kratke komentare gornjeg clanka. Rasprave se vode na nasem forumu www.povijest.net/ciceron.
Ukoliko smatrate da je gornji clanak kratak i nepotpun, molimo Vas da ga dopunite i posaljete uredniku. Dopunjeni clanak cemo objaviti pod vasim imenom.
Pozivam sve zainteresirane čitatelje da se svojim komentarima ili idejama (člancima) pridruže u nastajanju Hrvatskog povijesnog portala! Javite se na e-mail
Ova email adresa je zaštićena od spam robota, nije vidljiva ako ste isključili Javascript
Komentari (2)
