Najveći i nakrvaviji sukob u ljudskoj povijesti je bio Drugi svjetski rat. Trajao je od 1939. do 1945. godine i u njemu je živote izgubilo preko 60 milijuna ljudi. Rat nije izbio naglo i posljedica je cijelog niza događaja još iz vremena stvaranja europskih država. Uvertira Drugom svjetskom ratu bili su događaji Prvog svjetskog rata, a posebno poredak koji je nastao nakon versajskih mirovnih ugovora. Većina država nije bila zadovoljna versajskim poretkom i samo su tražili način i povod da ostvare svoje teritorijalne ambicije. Njemačka, koja je bila proglašena glavnim krivcem za Prvi svjetski rat, je tijekom 1920-ih godina postala zaštitna zona između zapadnog kapitalizma i istočnog komunizma. Iako je morala plaćati velike reparacije, zapadni su saveznici postpno popuštali Hitlerovim idejama u nadi da će jaka Njemačka suzbiti napredovanje komunista predvođenih Staljinom.
Pripreme i sporazumi
Tijekom 1930-ih godina Njemačka, Italija i Japan su se intenzivno naoružavali i povećavali vojsku, spremajući se na ostvarivanje svojih osvajačkih ambicija. Zajedno su stvorili pakt za borbu protiv komunizma, a ustvari su dogovorili zajedničko ratovanje i osvajanje svijeta.
Japanski car Hirohito
Japanski car Hirohto se još 1928. godine proširio na dio Kine i tamo stvorio državu Mandžuko. Talijani su 1936. godine završili osvajanje Etiopije, a početkom 1939. su napali Albaniju. Nijemci su započeli svoje širenje "mirnim" putem. Uzeli su Rajnsku oblast, 1938. su priključili Austriju, a zatim im je pripojena i Sudetska oblast. Nakon što su Slovaci proglasili nezavisnu državu, pripojili su i Češku.
Krvava predigra je bio i španjolski građanski rat koji je bijesnio od 1936. do 1939. godine. Pobjedio je general Franco, koji je bio otvoreni pristaša nacista.
Slikar Picasso je ovako oslikao njemačko bombardiranje Guernice
Tijekom 1930-ih Hitler je vješto sklopio nekoliko sporazuma. Prvo je ujedinio "osovinu zla" Berlin - Rim - Tokio, a zatim ugovore o prijateljstvu s Poljskom i SSSR-om. Sa Staljinom je u tajnosti dogovorio i podjelu Poljske.
Ratne godine
1939.
Drugi svjetski rat započeo je 1. rujna 1939. godine napadom Njemačke na Poljsku. Njemačka i SSSR su zajedničkim snagama brzo pregazile Poljake i podijelile teritorij. Velika Britanija i Francuska su bile prve koje su reagirale i objavile rat Njemačkoj. Hitler je tu testirao uspješnost novog koncepta ratovanja - Blitzkrieg (Munjeviti rat) - brzi prodori tenkovima uz potporu avijacije a zatim i pješaštva.
Njemačka vojska uklanja pogranične rampe - 1. rujan 1939.
1940.
Početkom godine Hitler je brzim napadima zauzeo Dansku i Norvešku, a zatim je krenuo prema Francuskoj. Na granici Francuske i Njemačke su se tijekom 1920-ih i 1930-ih godina gradila brojna utvrđenja i zapreke, pa je Hitler morao prvo napasti Luksemburg, Nizozemsku i Belgiju da bi si ulakšao ulazak na francusko tlo. U lipnju je Hitler prošetao Parizom i mogao se okrenuti okršaju s Velikom Britanijom. Francuska je bila podijeljena na njemački dio i na manju, zavisnu državu - Višijevsku Francusku.
Hitler u Parizu
U kolovozu njemački Luftwaffe (zračne snage) započele su konstantno napadati engleski Otok. Njemački bombarderi nisu birali ciljeve u nadi da će Veliku Britaniju slomiti gospodarski i moralno. Gađali su vojna postrojenja, civilne zgrade, industrije i škole. Tadašnji britanski premijer Winston Churchill pozvao je svoje sugrađane na grčevitu obranu. U borbi protiv zračnih napada prvi su puta aktivno korištene i mogućnosti radara. Unatoč velikoj količini bačenih bombi Hitler je jedino uspio raspiriti britanski gnjev.
Luftwaffe bombarderi
Njemačka, Italija i Japan su tijekom 1940. godine i službeno sklopile Trojni pakt.
1941.
Hitler je naravno želio uništiti SSSR, ali je na početku rata bio prisiljen imati čisto zaleđe i ne odmah otvoriti dvije fronte. U pripremi napada na SSSR morao je prvo "očistiti" Europu. U travnju 1941. pregazio je Kraljevinu Jugoslaviju i ušao u Grčku.
Njemačka vojska ulazi u Niš
Njemački napad u lipnju je u potpunosti iznenadio Staljina. U brzom prodoru stigli su do predgrađa Moskve i tu ih je stigla "ruska zima". Nespremni na teške zimske uvjete njemački napad je zaustavljen. Istočno bojište će do kraja rata biti poprište najžešćih sukoba.
Rusija 1941.
Sjedinjene Američke Države su se u to vrijeme još uvijek držale po strani, iako su u ljeto 1941. sa Britancima sklopili "Atlantsku povelju". U tom dokumentu dogovorili su da se fašisti moraju zaustaviti. Bitan dio dogovora ticao se slobode svih naroda nakon završetka rata.
Veliki se preokret u ratu desio nakon japanskog napada na SAD. Japanci su iznenadnim zračnim napadom uništili dobar dio američke pacifičke flote u luci Pearl Harbour na Havajima. Američki predsjednik Franklin D. Roosevelt objavio je 8. prosinca rat Japanu.
Pearl Harbour 7. prosinac 1941.
1942.
Tijekom 1942. godine Amerikanci su s promjenljivim uspjehom ratovali protiv Japanaca na Tihom oceanu. Nakon što su uspjeli zauzeti otočje Midway ratna sreća je bila na savezničkoj strani. Amerikancima su na tom bojištu pomagali vojnici britanskog imperija.
Vice admiral Chuichi Nagumo - vodio je japanski napad na Pearl Harbour i obranu Midwaya
Talijani su nakon napada na britanski Egipat započeli gubiti bitke, pa je Hitler morao izdvojiti dio svoje vojske da pomogne savezniku Mussoliniju. U Sjevernu Afriku poslao je proslavljenog časnika Erwina Rommela, poznatog pod nadimkom Pustinjska Lisica. I Britanci i Nijemci željeli su ovladati tim područjem u blizini bogatih izvora nafte. Prevagu na afričkom bojištu donijele su svježe američke snage.
Erwin Rommel
1943.
U svibnju su njemačko-talijanske snage u Sjevernoj Africi potpisale kapitulaciju jer su se našli u okruženju i bez zaliha nafte za oklopnjake. Nakon toga saveznici (Amerikanci + Britanci) su izveli invaziju na Siciliju i ubrzo se prebacili na talijansko kopno.
Britanci se iskrcavaju na Sicilijju
Ujesen su fašisti uhitili Mussolinija, a nova vlada je potpisala kapitulaciju Italije. Otvorila se nova fronta za Njemačku. Saveznici su započeli redovito bombardirati područje Njemačke i njihovih saveznika, a Staljin je zahtijevao otvaranje još jednog bojišta u Europi kako bi olakšao svoj položaj. Trojica saveznika - Stalljin, Roosevelt i Churchill - sastali su se po prvi puta u studenome 1943. u Teheranu. Dogovorili su daljnje aktivnosti i otvaranje novog europskog bojišta.
Velika trojica u Teheranu - Stalljin, Roosevelt i Churchill
U skladu s njihovim dogovorom saveznici su u Velikoj Britaniji započeli skupljati vojsku i tehniku za konačni obračun.
1944.
U zoru 6. lipnja 1944. godine krenula je operacija "Overlord" (Veliki gospodar) - iskrcavanje na francusku obalu Normandiju. Taj je dan u povijesti poznat kao Dan D. Invazija je počela puno prije sustavnim bombardiranjem francuske obale kako bi se njemačke snage zbunilo u vezi stvarne lokacije iskrcavanja. Noc prije padobranci su napali važne točke njemačke obrane. Njemačke snage nisu bile spremne za borbu i u prvom trenutku Hitler nije vjerovao da je to prava invazija.
Iskrcavanje na Normandiju
U invaziji je sudjelovalo 6938 brodova, a 1000 transportera je na 70 kilometara obale izbacilo oko 175.000 savezničkih vojnika. U sljedećih nekoliko tjedana iskrcalo se ih preko pola milijuna. Interesantno je što su saveznici očekivali puno veće žrtve. Vjerovali su da 84% vojnika iz prvog navalnog vala neće preživjeti. Churchill je vjerovao da će ga ujutro dočekati popis od oko 20.000 mrtvih. Zbog velike zbrke tog dana, nemamo točne podatke, ali saveznici su imali oko 10.000 žrtava - od toga oko 2.500 mrtvih prvi dan. Njemački gubitci se procjenjuju od 4.000 do 9.000 vojnika. Tijekom cijele bitke za Normandiju saveznici su izgubili oko 209.000 mrtvih, ranjenih ili nestalih (vjerojatna brojka poginulih se kreće oko 55.000). U istoj bitci Nijemci su imali oko 200.000 mrtvih ili ranjenih, a čak 200.000 njemačkih vojnika je zarobljeno. Tragične žrtve bitke za Normadiju su bili francuski civili. Njih između 15-20.000 je poginulo u savezničkom bombardiranju.
Napredovanje saveznika se nije moglo zaustaviti. U kolovozu su oslobodili Pariz.
Osjećaji Parižana
Do kraja godine usprkos njemačkim pokušajima protunapada oslobodili su cijelu Francusku i zemlje Beneluksa.
1945.
Početkom godine Amerikanci, Englezi, Sovjeti i njihovi saveznici su ušli u Njemačku i krenuli prema Berlinu, centru nacizma i posljednjoj adresi Adolfa Hitlera. Velika trojica su na konferenciji u Jalti dogovorili da se Njemačka mora bezuvjetno predati i da će se podijeliti na četiri okupacijske zone (američka, britanska, francuska i sovjetska). Odlučeno je da će se nakon rata osnovati organizacija Ujedinjenih naroda radi očuvanja mira.
Talijanski partizani su uhvatili Mussolinija i 28. travnja je pogubljen streljanjem. Njegov su leš zatim naglavačke objesili i izložili.
Obješeni Mussolini i Petacci
Hitler je napravio samoubojstvo 30. travnja, a Berlin je pao u sovjetske ruke. Maršal Keitel je 9. svibnja potpisao bezuvjetnu kapitulaciju Njemačke.
Poznata fotografija postavljanja sovjetske zastave na Reichstag (namještena u propagandne svrhe)
Rusi su 2000. godine pokazali ostatke navodne Hitlerove lubanje i čeljusti
Žestoke borbe u Tihom oceanu su se nastavile tijekom ljetnih mjeseci. Amerikanci su već planirali invaziju i sustavno su bombardirali japanske otoke. Japanci su još tijekom 1944. godine pokazali fanatičnost kada su u borbe uveli kamikaze - pilote samoubojice. Procjene invazije su pokazivale prevelike gubitke, pa su odlučili iskoristiti novo, zastrašujuće oružje. 6. kolovoza bačena je atomska bomba na Hiroshimu (140.000 mrtvih), a 9. kolovoza na Nagasaki (70.000 mrtvih). U nekoliko sekundi gradovi su nestali, ljudi su nestali u prah, ostale su sjene, teško opečeni i osakaćeni. Japanski car je uvidio da daljnja borba nema smisla. 2. rujna 1945. potpisao je bezuvjetnu kapitulaciju Japana.
Posljedice
Tijekom dugih šest godina rata desila su se velika razaranja. Puno je gradova praktički izbrisano sa lica zemlje. Ljudski gubici su također bili veliki. Poginulo je oko 50 milijuna vojnika, a ranjeno oko 35 milijuna. 10 milijuna ljudi živote je izgubilo u nacističkim koncentracijskim logorima.
Nemojte komentirati samo da bi reklamirali vasu web stranicu.
Moze se desiti da cete ponovno morati utipkati sigurnosni kod ukoliko je ova stranica dugo otvorena.
Ovdje ostavljajte samo kratke komentare gornjeg clanka. Rasprave se vode na nasem forumu www.povijest.net/ciceron.
Ukoliko smatrate da je gornji clanak kratak i nepotpun, molimo Vas da ga dopunite i posaljete uredniku. Dopunjeni clanak cemo objaviti pod vasim imenom.
Pozivam sve zainteresirane čitatelje da se svojim komentarima ili idejama (člancima) pridruže u nastajanju Hrvatskog povijesnog portala! Javite se na e-mail
Ova email adresa je zaštićena od spam robota, nije vidljiva ako ste isključili Javascript
Komentari (3)
