Jučer me među primljenom poštom ugodno iznenadio paketić od Hrvatskog grboslovnog i zastavoslovnog društva. Gospodin Željko Heimer, predsjednik HGZD-a, mi je ljubazno poslao tri broja njihovog glasnika "Grb i zastava". Upoznat sam s radom tog društva već više od godinu dana, ali ovo mi je bila prva prilika da prolistam njihovo glasilo. Ukoliko čitatelji ovog portala žele doznati nešto više o Hrvatskom grboslovnom i zastavoslovnom društvu neka obavezno pogledaju njihove web stranice na www.hgzd.hr. U ovom ću prikazu predstaviti najnoviji broj "Grba i zastave" i malo se osvrnuti na prošla izdanja.
"Grb i zastava", broj 2, godina I.
Drugi broj glasnika Hrvatskog grboslovnog i zastavoslovnog društva na 20 stranica A4 formata donosi vijesti iz djelovanja društva i priloge iz domene pomoćnih povijesnih znanosti heraldike i veksilologije. Podatak o formatu i činjenica da su sve stranice otisnute u boji je hvalevrijedan i puno govori o trudu društva, kada znamo da takav tisak nije jeftin i da mnoge starije i vjerujem članstvom veće udruge nemaju slična glasila. Također je pohvalno što je svaki prilog u časopisu preveden na engleski jezik. Broj je zaključen 15. prosinca 2007. godine.
Popis priloga:
XXII. ICV Berlin 2007 – Odmah na naslovnici glasnika Željko Heimer donosi izvještaj s XXII. međunarodnog veksilološkog kongresa "FlagBerlin 2007." održanog u kolovozu prošle godine. Tijekom kongresa HGZD je postalo 51. članica FIAV-a (Međunarodne federacije veksiloloških udruga), a članovi društva su održali predavanja o promidžbenim značkama iz Prvog svjetskog rata koje prikazuju zastave (dio zbirke Hrvatskog povijesnog muzeja) i o povijesti zagrebačkih zastava.
Grbovnica cara Leopolda I. – Radi se prenošenju dijela rada Hrvoja Kekeza "Grbovnice (armales) cara Leopolda I." objavljenog u zborniku radova Odsjeka povijesnih znanosti Zavoda za povijesne i društvene znanosti HAZU, 23 (2005.), pp 215-243. Autor u radu prikazuje diplomatičku analizu desetak grbovnica koje je car Leopold I. podijelio hrvatsko-slavonskim plemićima u drugoj polovici XVI. i početkom XVII. stoljeća.
Grbovi na keramičkom posuđu Osora - U članku se pojašnjava spoj arheoloških istraživanja i heraldike na ostacima renesansne keramike pronađene u Osoru na Krku. Radi se o četiri obiteljska grba i jedan grb Mletačke Republike. Prilog je opremljen fotografijama i opisima navedenih grbova pronađenih na dnu keramičkih plitica.
Pojava prve crnogorske zastave na Jadranu – Vrlo zanimljiv članak o tome kako su Crnogorci premda nisu bili međunarodno priznata država 1867. godine ipak uspjeli s jahtom Silistria Jadranom ploviti pod crnogorskom zastavom.
U očekivanju novih grbova i zastava u regiji – Autor ukratko prikazuje diskusije koje se vode u bivšim jugoslavenskim republikama oko promjene trenutnih državnih simbola. Slovenska zastava je od početka samostalnosti označena kao privremena, a tijekom 2003. godine je slovenski parlament raspisao neuspješni natječaj za nove simbole. Trenutno su najzamimljivija pitanja zastava Republike Srpske u BiH i Makedonije, koje pokušavaju uvrstiti svoje manjine u državna obilježja.
Zastave političkih stranaka BiH (II. dio) – U drugom dijelu priloga o zastavama političkih stranaka susjedne BiH autor prikazuje osam zastava građanski orijentiranih stranaka. Kod prikazanih zastava je lako za uočiti simbole političkih istomišljenika u susjednim zemljama.
Francuske južne i antarktičke zemlje – Autor prikazuje simbole četiri francuska kolonijalna distrikta s ukupno 160 stanovnika i površine preko 7.200 kvadratnih kilometara. Teritoriji se uglavno koriste u znanstvene svrhe meteoroloških istraživanja i eksploatacije guana. Službeni naziv teritorija je Terres australes et antarctiques francaises, a simboli su u skladu s regijom i prikazuju karakteristične biljne i životinjske vrste, te santu leda.
Polje i štit – Autor donosi raspravu o kombiniranju, međusobnom odnosu i vrijednosti elemenata heraldike - štita i polja.
Kronike, O autorima – Kronika rada društva kroz 2007. godinu i kratke biografije suradnika aktualnog broja glasnika.
Grb i zastava HGZD - Grb HGZD (vidljiv u lijevom gornjem uglu naslovnice) je u crvenom polju trokutastog štita, između tri srebrna štitića ukršteni plava zastava zlatnih resa na zlatnom koplju i heraldska palica, crveno-srebrno šahirana zlatnih krajeva. Štit je obrubljen zlatnim i okružen plavom vrpcom zlatnih rubova koji tvore četiri veksilološka čvora, čineći zarotirani kvadrat zaobljenih rubova. Na vrpci zlatnim slovima ispisano je u gornjem dijelu HGZD, a u donjem godina 2006. S desne strane štita kroz vrpcu postavljeno je zlatno zastavno koplje na kojem se nalazi zastava HGZD.
Iz prvog broja bih (ožujak 2007.) posebno istaknuo zanimljiv članak Nikše Stančića o tome kako je nastao grb Republike Hrvatske.
Nemojte komentirati samo da bi reklamirali vasu web stranicu.
Moze se desiti da cete ponovno morati utipkati sigurnosni kod ukoliko je ova stranica dugo otvorena.
Ovdje ostavljajte samo kratke komentare gornjeg clanka. Rasprave se vode na nasem forumu www.povijest.net/ciceron.
Ukoliko smatrate da je gornji clanak kratak i nepotpun, molimo Vas da ga dopunite i posaljete uredniku. Dopunjeni clanak cemo objaviti pod vasim imenom.
Pozivam sve zainteresirane čitatelje da se svojim komentarima ili idejama (člancima) pridruže u nastajanju Hrvatskog povijesnog portala! Javite se na e-mail
Ova email adresa je zaštićena od spam robota, nije vidljiva ako ste isključili Javascript
Budite prvi komentator ovog clanka
