Spahije - elitna turska konjica

1463.  je godina konačnog pada Bosne pod Turke. No, malo je poznato da se tadašnja još mlada i vrlo nesigurna kraljevina opirala navali napadača od početka XV. stoljeća. Naime, mnogi europski vladari i moćnici dugo su ignorirali opasnost od Osmanlija kao od sile koja će, ako ugrozi temelje hrvatskih zemalja i vojvodstava, ugroziti i same temelje Europe. Koliko je strateški važan bio prostor Bosne govori i to da je njenim osvajanjem rukovodio sam sultan Muhamed II. To je trebalo biti novo uporište islama iz kojega će se širiti buduće vojne operacije i na sve ostale kršćanske zemlje. Znajući složenost terena ali i njegovu potencijalnu korist ako se osvoji, Turci su ogromne napore uložili da preplave zemlju. Upoznati sa slabim stanjem vojske bosanskog kralja i razjedinjenošću koja je vladala među banovima i velikašima…, Turci su bivali još hrabriji kada bi upadali u centralne dijelove zemlje.

Sultan Muhamed II.

Mnogi se spašavaju bijegom tako da na kraju i sam kralj Stjepan Tomašević pokušava da bježi u donekle sigurne hrvatske krajeve (Dalmacija, Slavonija, te na sjever Hrvatske), ili sve do Gradišća u Austriji. No Tomaševića turski vladar i zapovjednik Muhamed II. uspijeva zarobiti. Na kraju, po predaji, biva ubijen putem lažnog obećanja o puštanju nakon predaje. Treba naglasiti kako su u kraćem razdoblju; točnije u godinama pada bosanskog kraljevstva postojali i svojevrsni ''satelitski - turski bosanski kraljevi'' poput Matije Kotromanića ili Matije Vojsalića iz roda Vukčića. Njih je turski sultan imenovao za kraljeve kako bi njihovim podaništvom učvrstio svoju vlast u Bosni. Isto je bila i djelomična praksa sa Ugarske strane (velikaš i Korvinov podanik Nikola Iločki), no navedeni potezi su bili ''kratkog daha'' s obzirom na neisplativost i nepouzdanost takvih političkih igara na duži rok.

1493. godina je tame i tuge za hrvatsko plemstvo!  Na Krbavskom polju gine oko 10 000 Hrvata, ponajboljih velikaša i odabranih vojnika, jednom riječju cvijet starog hrvatskog plemstva… Katastrofa se ukazala na obzoru u obliku krvave zore i lešinara u zraku koji su kružili iznad velikog polja u susjednoj Lici. Činilo se da ove maloazijske konjaničke skupine pod ratnom zelenom zastavom polumjeseca i zvijezde, ništa ne može zaustaviti. Kako idu godine, postupno stradava i kontinentalna Hrvatska te dijelovi Mađarske. Situacija se donekle stabilizira sredinom XVI. stoljeća kada obranu preuzima Nikola Šubić Zrinski Sigetski.

Poznati prikaz Otona Ivekovića – Juriš Nikole Šubića Zrinskog iz Sigeta

Seobe zastrašenog puka će trajati još skoro dva stoljeća kako turski zulum (ar., tur. – nepravda, nasilje, bezakonje, teror…), postaje sve jači a osvajači nemilosrdniji prema onima koji ne žele izdati svoje vjere. Riječ je o desetinama i stotinama tisuća izbjeglica kroz mnoga razdoblja. Brojni su se naselili zapadnoj Ugarskoj i Austriji, Češkoj, Slovačkoj i drugdje, tako da tamo nalazimo mnoge hrvatske nazive sela, crkava i sl. Na mjesto raseljenih i protjeranih iz Bosne dolaze Vlasi ili tzv. Martolozi (tek kasnije nazvani Srbi) iz Smedereva i Beograda.

Inače, oni koji bi prešli na tuđu vjeru i time izdali svoju pravu, od obje strane bi pogrdno nazivani poturi. Iz tog doba vjerskih i nacionalnih sukoba postoji izreka - …u Turčina krvi do koljena, u potura do lakata! - želeći time naglasiti kako su oni koji bi prešli na drugu stranu uvijek morali dodatno naglašavati svoju pripadnost jer nisu bivali istinski jedno niti drugo. Ipak, na one koji prihvaćaju islam gleda se ponekad naklono; oni čak zadržavaju sva prava, velikaši i zemlju a seljaci su slobodniji što nisu imali u prijašnjim uvjetima. Masa je hrvatskog življa prešla na islam da bi preživjela mada se u narodu nikad nije izbrisala pripovijest o sramoti onih što izdadoše svoje vjere pradjedovske. Zemlja je brzo pala pod naletom mnogobrojne i moderne turske vojske samo se sjeverozapadno dio Bosne uz rijeku Unu opirao najdulje, do 1593. kada Turci zauzimaju Bihać. Preživjeli branitelji Bihaća su kasnije naseljeni u okolici Zagreba.

Bosna od X. do XVI. stoljeća

Pogled na kraljevski grad Jajce i dijelom toranj crkve sv. Marije. Ovaj grad je među posljednjima pao u ruke turskih okupatora 1527. god. Predstavljao je vrlo važnu stratešku točku kojom se ujedno štiti Split i dobar dio Dalmacije.

Upadi turskih trupa ići će daleko sve do prostora današnje Slovenije i Beča. U Bosni, Turci polako ali sigurno osnivaju tzv. bosanski pašaluk u koji su doslovno strpali i podjarmili sve one i sve ono što nije islamskog podrijetla. Stanja ljudskih sloboda na tim prostorima samo su misaona imenica i biti će još četiri stoljeća. U tom slučaju, više je riječ o potpunoj i namjernoj dehumanizaciji (odljuđenju) nemuslimanskog stanovništva, nego o nekakvim mogućim slobodama i pravima. Tegobe naroda olakšavat će uvelike samo svećenstvo u vidu moralne podrške te kakvog–takvog obrazovanja (uglavnom red sv. Franje Asiškog). Franjevcima je naime - Mehmed el Fatih darovao ahd-namu fra Anđelu Zvizdoviću 1463. godine... te ferman sultana Bajazita II. iz 1483., kojim se štite prava franjevaca i katolika - bio dopušten rad i djelovanje na prostoru Bosne i Hercegovine kako su od sultana uspjeli isprositi povelju koja im je jamčila određene slobode rada i kretanja. Iako im se to kasnije mnogo puta negativno spočitavalo kao podilaženje i podanički mentalitet (pa i danas od strane nekih pojedinaca ili autora) nesumnjivo je kako su učinili mnogo na održanju preostalog katoličkog življa na spomenutim prostorima.

Budite prvi komentator ovog clanka

Napisite komentar
Pridrzavajte se teme clanka. Osobni verbalni napadi ce biti obrisani. Nemojte komentirati samo da bi reklamirali vasu web stranicu. Moze se desiti da cete ponovno morati utipkati sigurnosni kod ukoliko je ova stranica dugo otvorena. Ovdje ostavljajte samo kratke komentare gornjeg clanka. Rasprave se vode na nasem forumu www.povijest.net/ciceron. Ukoliko smatrate da je gornji clanak kratak i nepotpun, molimo Vas da ga dopunite i posaljete uredniku. Dopunjeni clanak cemo objaviti pod vasim imenom.
Ime:
E-mail
Homepage
Naslov:
Komentar:
Kod:*
	Zelim da mi posaljete e-mail o dodatnim komentarima

Powered by AkoComment Tweaked Special Edition v.1.4.6
AkoComment © Copyright 2004 by Arthur Konze - www.mamboportal.com
All right reserved