Vladimir Ilyich Ulyanov, poznatiji kao Lenin (1870.–1924.), bio je ruski socijalistički političar, glavni voda Listopadske revolucije (1917.) i prvi čelnik Sovjetske Rusije. Od početka 1918. vladao je samostalno i uplitao se u sve poslove Sovjetske Rusije. Zbog teških uvjeta života tijekom rata i revolucije njegovo je zdravlje bilo ozbiljno narušeno. Još prije nego je stao na čelo Rusije na njega je izvršen atentat. Ostao mu je metak u vratu - preblizu kralježnice da bi ga tadašnja medicina mogla izvaditi. U svibnju 1922. doživio je srčani udar i djelomično ga je paralizirao na desnoj strani. Zbog tih problema njegov je značaj postepeno blijedio. Nakon drugog infarkta povukao se iz politike. Bio je vodeća ličnost komunizma, koji možemo promatrati kao ljevičarski totalitarizam. Naslijedio ga je Staljn. Suvremenici u desničarskom totalitarizmu su mu bili Mussolini i Hitler .

Životni put

Obitelj Uljanov oko 1880. godine

Rođen je 1870. godine u obitelji relativno dobro stojećeg carskog činovnika. Kao mladić gubi veliki dio obitelji. Otac mu umire 1886. godine, a sljedeće 1887. brat Alexander i sestra Anna su umiješani u anarhističku akciju protiv cara. Brat je obješen, a sestra protjerana. Vjeruje se da je upravo to potaknulo studenta prava Lenjina da se zainteresira za marksizam. Zbog njegovih ideja izbačen je sa sveučilišta, ali je kasnije pomilovan i diplomirao je 1891. godine. Pokazao je veliki interes za jezike, a posebno za grčki, latinski, engleski, njemački i francuski.

Lenjin kao student

Policijski dosje prilikom uhićenja 1896. godine

Nadežda Krupskaja

1908. šahovska partija u egzilu (Capri, Italija)

Glavna ličnost boljševika 1918. godine

Prve ratne godine provodi u Švicarskoj i pokušava nagovoriti socijaliste da rat iskoriste za podizanje društvene revolucije. Uz njemačku novčanu potporu u travnju 1917. stiže u St. Petrsburg. U političkom programu "Aprilske teze" traži mir, gospodarsku reformu i novu vlast. 7. studenog (revolucija) Lav D. Trotcki podiže boljševike i dovodi ih na vlast. Ruski vojnici na istočnom frontu više ne sudjeluju u ratnim aktivnostima i sljedeće godine Lenjin sklapa mir u Brest-Litovskom. Boljševici provode jednostranačku politiku u kojoj nema mjesta za opoziciju. U kolovozu su protivnici pokušali i atentat u kojem je Lenjin teško ranjen. U Sovjetskoj Rusiji počinje građanski rat protiv neistomišljnika. 1919. Osnivanjem Kominterne (Komunističke internacionale) Lenjin želi boljševističku revoluciju proširiti na zapad i tako Rusija postaje centar komunizma. 1921. Lenjin pokušava provoditi gospodarsku reformu koja vi konačno trebala suzbiti veliku glad u Rusiji. Nije usppio provesti komunističku reformu gospodarstva i zato dozvoljava minimalne privatne inicijative u gospodarstvu.

Šef države u svom kremaljskom uredu 1918. godine

Govor vojnicima koji odlaze u rat s Poljskom (1920.)

Lenjinov potpis (1920.)

Atentat je bio samo prvi napad na njegovo zdravlje. Tijelo mu je popustilo kada je 1922. preživo dva infarkta. Glavnu ulogu u državi sve više preuzima Staljin. 21. siječnja 1924. Lenjin umire i njegovi posmrtni ostatci su balzamirani. I danas ih možete vidjeti kao turističku atrakciju u Moskvi.

Staljin u posjetu bolesnom Lenjinu (1922.)

U teškom stanju 1923. godine

Komentari (4)

Napisite komentar
Pridrzavajte se teme clanka. Osobni verbalni napadi ce biti obrisani. Nemojte komentirati samo da bi reklamirali vasu web stranicu. Moze se desiti da cete ponovno morati utipkati sigurnosni kod ukoliko je ova stranica dugo otvorena. Ovdje ostavljajte samo kratke komentare gornjeg clanka. Rasprave se vode na nasem forumu www.povijest.net/ciceron. Ukoliko smatrate da je gornji clanak kratak i nepotpun, molimo Vas da ga dopunite i posaljete uredniku. Dopunjeni clanak cemo objaviti pod vasim imenom.
Ime:
E-mail
Homepage
Naslov:
Komentar:
Kod:*
	Zelim da mi posaljete e-mail o dodatnim komentarima

Powered by AkoComment Tweaked Special Edition v.1.4.6
AkoComment © Copyright 2004 by Arthur Konze - www.mamboportal.com
All right reserved