Krnjević, Juraj političar i pravnik (Ivanić Grad, 19. II. 1895 – London, 9. I. 1988). Podrijetlom iz obrtničke obitelji. Gimnaziju završio u Zagrebu, a pravo studirao u Beču i Budimpešti. Nakon završetka studija 1919. stupio u HPSS te se odmah aktivno se uključio u politiku postavši jednim od najbližih suradnika Stjepana Radića. Biran je za zastupnika u skupštini 1920., 1923., 1925. i 1927. U radikalsko-radićevoj vladi (1925.-1927.) ministar socijalne politike. Zatvoren početkom 1925. kada je na HRSS primijenjena Obznana.
Za tajnika HRSS izabran 1923., a od 1928. glavni tajnik HSS-a. Izabran za privremenog tajnika skupštine Zagrebačke oblasti 1927., kasnije na dužnosti predstojnika Odjela za socijalnu pomoć oblasti. Po uspostavi šestosiječanjske diktature odlazi u emigraciju. Najviše boravi u Ženevi radi djelovanja na rješavanju hrvatskog pitanja kod Društva naroda. Nakon sporazuma Cvetković-Maček vratio se u Zagrebu i bio imenovan senatorom. Po napadu na Jugoslaviju 1941. Vladko Maček ga je delegirao na mjesto potpredsjednika vlade Kraljevine Jugoslavije u inozemstvu. Bio je glavni predstavnik HSS-a u emigraciji, a u vladama Kraljevine Jugoslavije ministar i potpredsjednik od travnja 1941. do sredine 1944. Nastojao je dobiti jamstva za obnovu statusa Banovine Hrvatske nakon rata.
Po završetku drugog svjetskog rata je ostao u inozemstvu te je u suradnji s Vladkom Mačekom organizirao ogranke HSS-a po svijetu. U međuvremenu je napustio jugoslavenski okvir rješenja hrvatskog pitanja te se opredjelio za samostalnu hrvatsku državu. Nakon smrti Vladka Mačeka 1964. izabran je za predsjednika HSS-a i na toj je dužnosti ostao do kraja života. Jedno vrijeme uređivao stranačko glasilo Dom. U emigraciji 1980. osnovao Središnji odbor HSS-a, mandat kojega je 1991. prenesen na novo vodstvo ujedinjenog HSS-a u Republici Hrvatskoj.
Nemojte komentirati samo da bi reklamirali vasu web stranicu.
Moze se desiti da cete ponovno morati utipkati sigurnosni kod ukoliko je ova stranica dugo otvorena.
Ovdje ostavljajte samo kratke komentare gornjeg clanka. Rasprave se vode na nasem forumu www.povijest.net/ciceron.
Ukoliko smatrate da je gornji clanak kratak i nepotpun, molimo Vas da ga dopunite i posaljete uredniku. Dopunjeni clanak cemo objaviti pod vasim imenom.
Pozivam sve zainteresirane čitatelje da se svojim komentarima ili idejama (člancima) pridruže u nastajanju Hrvatskog povijesnog portala! Javite se na e-mail
Ova email adresa je zaštićena od spam robota, nije vidljiva ako ste isključili Javascript
Budite prvi komentator ovog clanka
