|
Josip Runjanin, vojno graničarski časnik, glazbenik. Rođen je u Vinkovcima 8. prosinca 1821. godine. Cincarskog je podrijetla od prebjega iz Srbije, grčko istočne vjere. Tu završava pučku školu i četiri razreda gramatikalne gimnazije, dok peti pohađa u Srijemskim Karlovcima. God. 1838. odlazi na vojnu akademiju u Austriju. Ubrzo je poslan kao kadet na Vojnu granicu u Glinu (1840.) pod zapovjedništvo pukovnika baruna J. Jelačića. Za vrijeme svoga vojnikovanja napredovao je od kadeta do potpukovnika, kada je umirovljen 1871. godine. Sudjelovao je između 1848. i 1866. u četiri ratna pohoda u Italiji, preživio ih je, i u svojoj se 43. godini oženio kćerkom umirovljenog kapetana T. Perakovića. Godinu dana poslije ulazi u Hrvatski sabor kao predstavnik Prve banske pukovnije (1865.) iz Gline za vrijeme bana J. Šokčevića.
Kao dječak glazbeno je nadaren, svira i pjeva. U Glini ga glazbeno podučava tamošnji glazbeni vojni kapelnik Josip Wendel. Uz zapovjednika Jelačića oduševio se za ilirski narodni preporod. Godine 1844. njemu u čast komponira napjev na tekst Ivana Trnskog "Ljubimo te, naša diko". Družeći se s ilircima došao mu je u ruke tekst pjesme A. pl. Mihanovića "Horvatska domovina", objavljen u Gajevoj Danici 1835. Pjesma mu se dopala pa je komponirao melodiju, a vojni kapelnik je napjev priredio za muški kvartet i vojnu glazbu. Prva izvedba se dogodila u kući trgovca i ilirca P. Peleša u Glini. Popjevka je postala veoma popularna u svim hrvatskim zemljama i pjevala se ravnopravno s Gajevom "Još Hrvatska ni propala" u raznim prigodama.
Kasnijim je istra¬živanjima otkriveno, da je na Runjanina prilikom pisanja ove melodije utjecala jedna arija (O sole piu ratto) iz trećeg čina talijanske opere "Lucia di Lammermoor", autora Gaetana Donizettia.
Godine 1861. popijevku je harmonizirao i notirao V. Lichtenegger, a dvadest godina poslije ponovno na nju ukazuje osječki muzikolog Franjo Kuhač u svojoj zbirci "Južno-slovjenske narodne popievke".
Zagrebački gradonačelnik dr. Milan Emil Amruš priređuje veliku Hrvatsko-Slavonsku gospodarsku izložbu sredinom kolovoza-listopada 1891. godine na prostoru današnjeg Trga maršala Tita. Početkom rujna održavaju se pri izložbi svečanosti "Hrvatskog pjevačkog saveza" na kojima se bira hrvatska himna. Tri su prijedloga za himnu: "Bože živi blagoslovi" Petra Preradovića, glazba Ivan pl. Zajca; "Hrvatska himna", Huge Badalića, glazba I. pl. Zajc; i "Hrvatska domovina" Antuna pl. Mihanovića, glazba Josipha Runjanina. Najveće odobravanje i ushićenje nazočnih doživjela je treća izvedba koja od tada postaje hrvatska himna "Lijepa naša domovino" po prvim stihovima.
Inače, veći dio glazbenih djela ovog glazbenika časnika je zagubljen.
Josip ili Josif Runjanin je, postavši potpukovnikom, umirovljen 1871 . Nastanio se u Novom Sadu gdje je umro 2. veljače 1878. godine i sahranjen je na pravoslavnom tzv. Uspenskom groblju.
 Citirajte ovaj clanak na vasoj stranici | Broj citanja: 220
|
- Pridrzavajte se teme clanka.
- Osobni verbalni napadi ce biti obrisani.
- Nemojte komentirati samo da bi reklamirali vasu web stranicu.
- Moze se desiti da cete ponovno morati utipkati sigurnosni kod ukoliko je ova stranica dugo otvorena.
- Ovdje ostavljajte samo kratke komentare gornjeg clanka. Rasprave se vode na nasem forumu www.povijest.net/ciceron.
- Ukoliko smatrate da je gornji clanak kratak i nepotpun, molimo Vas da ga dopunite i posaljete uredniku. Dopunjeni clanak cemo objaviti pod vasim imenom.
|
Powered by AkoComment Tweaked Special Edition v.1.4.6
AkoComment © Copyright 2004 by Arthur Konze - www.mamboportal.com
All right reserved |
Budite prvi komentator ovog clanka
