Josip Kolanović PDF Ispis E-mail
Autor: mr.sc. Hrvoje Petrić   
01.01.2008

 Josip Kolanović

Josip Kolanović, arhivist i povjesničar (Zadar, 6. III. 1938.). Diplomirao i magistrirao teologiju na  Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu (1964), povijest i filozofiju diplomirao na Filozofskom fakultetu u Zadru (1981), gdje je magistrirao iz pomoćnih povijesnih znanosti (1977) i postigao doktorat iz povijesnih znanosti (1991). Prof. na Visokoj bogoslovnoj školi u Zadru (1964-70). Od 1972. djelatnik, a od 1991. ravnatelj Hrvatskoga državnog arhiva u Zagrebu. U mirovini od 2003.  Član je Komisije za povrat arhivske građe iz Austrije i Italije od 1975. Član je Hrvatskoga arhivskoga vijeća, Vijeća za zaštitu kulturne baštine Ministarstva kulture i Komisije za grbove Ministarstva pravosuđa. Od 1996. član je izvršnoga odbora europske sekcije Međunarodnoga arhivskoga vijeća. Od 1997. honorarno predaje arhivistiku na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Pokretač je (1995) i urednik  časopisa Fontes. Izvori za hrvatsku povijest. Voditelj međunarodnoga projekta i urednik «Napoleon i njegova uprava na istočnoj obali Jadrana i na području Istočnih Alpa. Arhivski vodič» (2005).

 

Područje njegova proučavanja je arhivska teorija i praksa, srednjovjekovna povijest Dalmacije, napose gospodarski i društveni razvoj Šibenika u XV. i XVI. st., život i djelo M. Vrhovca te kritička objava izvora za hrvatsku povijest.  Izradio je više arhivskih obavijesnih pomagala od kojih su tiskana Glagoljski rukopisi i isprave u Arhivu Hrvatske i Kanonske vizitacije zagrebačke (nad)biskupije (1989.), redaktor je i pisac uvodnih tekstova prvoga pregleda arhivskih fondova i zbirki u Hrvatskoj: Arhivski fondovi i zbirke u SFRJ. SR Hrvatska (1984.). Glavni urednik 2. nadopunjenoga izdanja «Pregled arhivskih fondova i zbirki Republike Hrvatske», sv. 1-2 (2006-2007).

Samostalno i sa suradnicima priredio je za tisak tridesetak knjiga povijesnih izvora, među ostalim: Zaključci Hrvatskog sabora, sv. X-XII. (1975- 1980.), Hrvatske kraljevinske konferencije, sv. I-V. (1985-1993.), Šibenski diplomatarij (1986.), Spisi kancelarije šibenskog kneza Fantina de cha de Pesaro 1441- 1443. (1989.), Sisak u obrani od Turaka 1543-1597. (1993.), Monumenta Vaticana Croatica sv. I-II (1996-2001), Korespondencija  Juraj Strossmayer - Serafin Vannutelli 1881-1887. (1999.), Hrvatski državni sabor 1848. Sv. 1. (2000.), Petar pok. Andrije iz Cantùa. Bilježnički zapisi 1353-1356, sv. I-II, (2001-2002.).  

Djela: Hrvatski sabor (1994.), Šibenik u kasnome srednjem vijeku (1995.), Maksimilijan Vrhovac, Dnevnik, sv. I. (1987.), Zadarski statut (kritičko izdanje i hrvatski prijevod 1997), Statut grada Dubrovnika (prijevod) (1997.), Statut grada Varaždina (kritičko izdanje i hrvatski prijevod 2001); Zapisnici poglavarstva slobodnog i kraljevskog grada Varaždina, sv. II-VIII (1991-2000); Hrvatski državni sabor 1848, sv. 1-2 (2000-2007).

 


Citirajte ovaj clanak na vasoj stranici | Broj citanja: 834

  Budite prvi komentator ovog clanka

Napisite komentar
  • Pridrzavajte se teme clanka.
  • Osobni verbalni napadi ce biti obrisani.
  • Nemojte komentirati samo da bi reklamirali vasu web stranicu.
  • Moze se desiti da cete ponovno morati utipkati sigurnosni kod ukoliko je ova stranica dugo otvorena.
  • Ovdje ostavljajte samo kratke komentare gornjeg clanka. Rasprave se vode na nasem forumu www.povijest.net/ciceron.
  • Ukoliko smatrate da je gornji clanak kratak i nepotpun, molimo Vas da ga dopunite i posaljete uredniku. Dopunjeni clanak cemo objaviti pod vasim imenom.
Ime:
E-mail
Homepage
Naslov:
Komentar:

Kod:* Code
Zelim da mi posaljete e-mail o dodatnim komentarima

Powered by AkoComment Tweaked Special Edition v.1.4.6
AkoComment © Copyright 2004 by Arthur Konze - www.mamboportal.com
All right reserved

 
« Prethodna   Sljedeća »

Novi prilozi

  • Tri pisma Napoléona Bonaparte posinku Eugene de Beauharnais

    Napoléon se s 3 pisma obraća svome posinku, Eugène de Beauharnais,
    koji je bio sin iz prvog braka njegove supruge Josefine i generala de Beauharnais. Njega je Napoléon posinio i imenovao pod kraljem Italije, u čiji je sastav ušla Dalmacija. Impera... Procitajte...

  • Zlatko Lukić, književnik i novinar

     Rođen u Zagrebu, živio u Banjaluci gdje je studirao pravo i književnost. Od 1990 do 1992 izbjegao pet regrutacija u vojsku RS i od tad je u egzilu u Stockholmu, Oslu, Kölnu, a sad u Splitu. Objavio sedam romana, od tog četiri s povijesnom tematikom. Između ostalog autor ... Procitajte...

  • Par naputaka za objavljivanje

    Internet je prema nekim svojim karakteristikama specifičan medij za objavu podataka. Najvažnije za uočiti je da se sve internet stranice grade u obliku više isprepletenih tablica. Ta struktura nije vidljiva posjetiteljima stranice, ali ju "vide" internet preglednici poput Internet E... Procitajte...
  • MG (Machinengewehr) 42

     Poučeni iskustvima iz I. svjetskog rata Nijemci su, unatoč zabrani, posvetili pažnju razvoju strojnice opće namjene što je rezultiralo modelom MG 34. Ta je, relativno lagana, zrakom hlađena strojnica osiguravala pješačkoj desetini, odnosno vodu, veliku vatrenu m... Procitajte...

  • Šetnja dvoranama svijeta (2) – Salle Pleyel u Parizu

    Salle Pleyel u Parizu glasovita je koncertna dvorana. Njeno ime znači prestiž u svijetu klasične glazbe. Otvorena je 1927. godine zahvaljujući investiciji graditelja klavira tvrtci Pleyel. Povijest tvrtke Pleyel seže u nešto dalju prošlost.

     

    Procitajte...

Novi komentari

MG (Machinengewehr) 42
Obje su opaske na mjestu.
Opsirnije...

Tko je Lucy?
STVARNO VELIKE POHVALE PORTALU ŠTO SE TAKO LIJEPO POTRUDIO I...
Opsirnije...

MG (Machinengewehr) 42
Ma to je samo alat - pravo i jedino oružje je um.
Opsirnije...

Slicni clanci

Daj + za dobar tekst:

RocketTheme Joomla Templates

Suradnja

Pozivam sve zainteresirane čitatelje da se svojim komentarima ili idejama (člancima) pridruže u nastajanju Hrvatskog povijesnog portala! Javite se na e-mail Ova email adresa je zaštićena od spam robota, nije vidljiva ako ste isključili Javascript

Vaše kometare očekujemo na Forumu 

Informacije o pripremi materijala su na ovom linku .

Upute za citiranje

Ukoliko koristite ovaj članak lijepo vas molimo da slijedite naše "Upute za citiranje ".