Hrvatski povijesni portal

Podržite projekt!

Imaju li spajalice veze sa ljudskim pravima?
YouTube kanal povijesnog portala
Jedna od najboljih stranica u kategoriji
Digitalna arhiva NSK
Pocetak arrow Sadržaji arrow Biografije arrow Svjetske ličnosti arrow George Enescu - neobičan koncert
George Enescu - neobičan koncert PDF Ispis E-mail
Autor: Žanina Bilić, prof.   
03.05.2007

George Enescu (1881-1955), rumunjski skladatelj, violinist, dirigent, pedagog
George Enescu (1881-1955), rumunjski skladatelj, violinist, dirigent, pedagog

Za Georga Enescua, rumunjskog skladatelja i violinista, nažalost još uvijek nije čulo puno ljudi. George Enescu (1881-1955) - rumunjski skladatelj i violinist bio je toliko nadaren da je sa samo 7 godina primljen u bečki glazbeni konzervatorij. Prije svog 11-tog rođendana s izvrsnim je uspjehom diplomirao sa konzervatorija. Nastavio je svoju glazbenu edukaciju u Parizu, kod poznatog skladatelja Julesa Masseneta. Premda je prvenstveno htio biti skladatelj, stekao je reputaciju najboljeg tadašnjeg izvođača – violinista, u međunarodnim razmjerima. Živio je u Parizu, odakle je i putovao po mnogim zemljama svojim glazbenim zadacima, premda se vraćao i u Rumunjsku na nekoliko dužih perioda. Enescuove skladbe nose u sebi utjecaj rumunjskog folklora, psoebice su omiljene njegove Rumunjske simfonije. Postigao je priznanje i kao kompozitor. Rumunjska nacionalna fiharmonija također nosi sada ime George Enescu, od 1955. godine, kada je Enescu preminuo.

Palača Enescuove supruge, grčke aristokratkinje, imena Maria Tescanu Rosetti, (djevojačkog prezimena Cantacuzino), u Bukureštu danas je muzej posvećen Georgeu Enescuu. Za njegova života nisu živjeli u toj palači, jer je Enescu smatrao da je to preveliko za njih i dekadentno, pa su povučeno živjeli u pomoćnoj zgradi, iza palače. U rujnu ove godine u Bukureštu će se održati i festival i natjecanje koji nose njegovo ime. Više o toj manifestaciji možete pročitati na ovoj stranici: http://www.festivalenescu.ro/eng/concurs.html.

George Enescu značajno je pridonio razvoju glazbene kulture i umjetnosti u Rumunjskoj
George Enescu značajno je pridonio razvoju glazbene kulture i umjetnosti u Rumunjskoj

Enescuov kolega Pablo Casals (1876-1973), čelist-virtouz iz Španjolske, je jednom prilikom izjavio da je Enescu najznačajniji glazbenik nakon Mozarta. Svestran i iznimno glazbeno nadaren Enescu se bavio skladanjem, dirigiranjem, sviranjem violine, sviranjem klavira i podučavanjem. Među njegovim učenicima bili su i Yehudi Menuhin (1916-1999), legendarni violinist i dirigent, koji je premda rođen u New Yorku, kasnije preuzeo švicarsko i britansko državljanstvo i većinu svoga života radio u Velikoj Britaniji i Dinu Lipatti (1917-1950), sjajan rumunjski pijanist, koji je tragično preminuo od leukemije u dobi od samo 33 godine.

Uz Georga Enescua veže se i ova simpatična anegdota o jednom ‚neobičnom’ koncertu.

George Enescu kao violinist
George Enescu kao violinist

George Enescu, rumunjski skladatelj i izvrstan violinist bio je, kako smo spomenuli, i dobar pijanist. Tako ga je jednom u Parizu, jedan njegov znanac, jedan osrednji violinist, zamolio da ga Enescu na klaviru prati na jednom koncertu. Nakon što se neko vrijeme kolebao, Enescu je pristao. Te večeri, na putu prema koncertnoj dvorani, putem je sreo svog prijatelja, poznatog i izvrsnog pijanista Waltera Giesekinga. Enescu mu je kroz smijeh ispričao priču o predstojećem koncertu i u tom trenutku mu je sinula ideja i pitao je Giesekinga:
- Čuj, a zašto i ti ne bi pošao sa mnom?
- A što bih ja tamo radio?
- Pa eto, barem mi možeš okretati note.
Prijatelji su tako zajedno pošli ka koncertnoj dvorani. Sljedećeg dana u novinama izašla je ovakva glazbena kritika: 'Jučer smo imali priliku prisustvovati jednom prilično neobičnom koncertu. Onaj koji je trebao svirati violinu, svirao je klavir, onaj koji je trebao svirati klavir, okretao je note, a onaj koji je trebao okretati note, iz nama nepoznatog razloga, svirao je violinu.'

Enesco na rumunjskoj novčanici od 5 leja
Enesco na rumunjskoj novčanici od 5 leja

 


Citirajte ovaj clanak na vasoj stranici | Broj citanja: 1586

  Budite prvi komentator ovog clanka

Napisite komentar
  • Pridrzavajte se teme clanka.
  • Osobni verbalni napadi ce biti obrisani.
  • Nemojte komentirati samo da bi reklamirali vasu web stranicu.
  • Moze se desiti da cete ponovno morati utipkati sigurnosni kod ukoliko je ova stranica dugo otvorena.
  • Ovdje ostavljajte samo kratke komentare gornjeg clanka. Rasprave se vode na nasem forumu www.povijest.net/ciceron.
  • Ukoliko smatrate da je gornji clanak kratak i nepotpun, molimo Vas da ga dopunite i posaljete uredniku. Dopunjeni clanak cemo objaviti pod vasim imenom.
Ime:
E-mail
Homepage
Naslov:
Komentar:

Kod:* Code
Zelim da mi posaljete e-mail o dodatnim komentarima

Powered by AkoComment Tweaked Special Edition v.1.4.6
AkoComment © Copyright 2004 by Arthur Konze - www.mamboportal.com
All right reserved

 
« Prethodna   Sljedeća »

Novi prilozi

Novi komentari

ARHiNET
Molim Vas izrecite pravu cijenu Arhineta? Posebno me intere...
Opsirnije...

Položaj žena kroz povijest
tekst je izvrstan i trebalo bi dodadi jos nekih detalja...
Opsirnije...

Zašto se Janko Drašković opredijelio za štokavsko narječje?
ovo mi se jako svida i mislim da mu svi trebamo zahvaliti na...
Opsirnije...

Slicni clanci

VIDI Web Top 100 2008

Daj + za dobar tekst:

RocketTheme Joomla Templates

Suradnja

Pozivam sve zainteresirane čitatelje da se svojim komentarima ili idejama (člancima) pridruže u nastajanju Hrvatskog povijesnog portala! Javite se na e-mail Ova email adresa je zaštićena od spam robota, nije vidljiva ako ste isključili Javascript

Vaše kometare očekujemo na Forumu 

Informacije o pripremi materijala su na ovom linku .

Upute za citiranje

Ukoliko koristite ovaj članak lijepo vas molimo da slijedite naše "Upute za citiranje ".