Darko pl. Prebeg PDF Ispis E-mail
22.02.2007

Darko pl. Prebeg u odori Zrinske garde
Darko pl. Prebeg u odori Zrinske garde
Darko pl. Prebeg diplomirani je inženjer strojarstva. Rođen je na Rijeci 1958., a već osamnaest godina živi i radi u Čakovcu. Osim strojarstvom, bavi se i brojnim drugim stvarima. Kao lingvist, koji aktivno govori tri strana jezika (talijanski, engleski, njemački), ujedino je poznati i priznati hrvatski kolekcionar numizmatičar te pasionirani povjesničar, istraživač, publicist, scenarist i redatelj. Autor je bezbrojnih napisa o povijesti Hrvata i Međimurja. Posebno voli notafiliju, znanost o pronalaženju, sakupljanju i sortiranju svih vrsta starih dokumenata, zapisa, brošura, knjiga i tome sl.


Čovjek je, koji je na neki način osmislio jednu potpuno novu književnu branšu i nazvao ju “kolekcionarska publicistika”. Proučavajući mnoge pronađene numizmatičke i notafilijske eksponate, ispod debelog sloja stoljetne prašine stali su navirati mnogi činjenični povijesni podaci, zanimljive priče iz davnina, sage i legende o tim minulim vremenima. Počeo ih je zapisivati, arhivirati, a s vremenom i selektivnije obrađivati. Tako je nastao jedan dragocijeni fundus originalnih i autentičnih podloga za javno publiciranje. Svoje je prve radove objavio u časopisu Hrvatski kolekcionar iz Rijeke. Potom piše u mnogim hrvatskim novinama i časopisima. Spomenimo tek neke, Hrvatsko slovo Zagreb, Varaždinske vijesti, list Međimurje Čakovec, Zlatno pero Zagreb, glasilo Pravnog fakulteta Zagreb, Numizmatičke vijesti Zagreb itd. Već čitav niz godina ima svoju redovitu kulturnu kolumnu “Međimurski prošli cajti” u listu Međimurske novine iz Čakovca, za koje je pisao i mnoge druge povijesne i društvene teme. Obijavio je i nekoliko svojih radova na engleskom jeziku u specijaliziranom američkom časopisu “The Trumpeter” iz Teksasa, listu hrvatskih iseljenika, koji izlazi u 29 saveznih država Amerike. Redoviti je član Matice hrvatske Čakovec, gdje su mu obijavljeni  tekstovi o povijesti sjeverozapadne Hrvatske u posljednja četiri (4) godišnjaka Hrvatskog kajkavskog kolendara. No, nije mu sve to bilo dosta. Želio je još više zainteresirati širu javnost za hrvatsku povijesnu kulturu. Okrenuo se zato radiju i televiziji.

Godine 2002. počinje suradnju s Čakovečkom televizijom, gdje je duže od godinu dana bio autor i voditelj 25-minutne emisije “Kolekcionar”. Paralelno radi serijal 20-minutnih emisija pod nazivom “Radio kolekcionar” na lokalnoj postaji “Radio 105” Selnica nedaleko Čakovca. Sve to ima za cilj amatersku promociju kolekcionarstva, kao važnog čimbenika u organiziranom očuvanju i poznavanju hrvatske povijesne i kulturološke baštine. Zanimaju ga i druge kulturno-društvene teme pa tako piše za list čakovečkih župa Zvona, ima novinske kolumne “Numizmatika i notafilija”,  “Moralizator” i dr. Potaknut solidnim medijskim interesom za svoj rad, godine 2003. započinje s vrlo plodnom suradnjom sa ekipom regionalne Varaždinske televizije. Tu je zajednički bio osmišljen novi dokumentarno-povijesni program “Zgode iz sjeverozapadne Hrvatske”. U sklopu istoga, do sada je kao scenarist i redatelj napravio ukupno šest višestruko emitiranih televizijskih
dokumentarnih filmova. To su 30-minutni “Obitelj velikih neimara Morandini” i “Dr.Ivan Novak, čovjek koji je oslobodio Međimurje”, 45-minutni “Međimurska revolucija 1918.” i “Varaždinske uršulinke”, 50-minutni “Varaždinski franjevci” te 75-minutni “Saga o obitelji Zrinski”. Priča o Zrinskim prikazana je unilateralnim putem u dva navrata preko šest neovisnih televizijskih kuća (TV Nova Pula, Kanal RI Rijeka, Šibenska televizija, NET Moslavina Kutina + kabelska za Zagreb i okolicu, TV Slavonije i baranje te matične Varaždinske televizije) na području čitave Hrvatske. Procjenom agencije Medija-metar iz Zagreba, teoretska je gledanost bila oko 2.5 milijona ljudi. Pored toga, film je bio posebno još predstavljen premjerama u preko 30 hrvatskih gradova, u organizaciji gradskih poglavarstava i drugih društveno-kulturnih institucija. Svi ti pomenuti dokumentarci jednostavne su i prekrasne priče o životu i djelu mnogih, relativno široj javnosti malo poznatih Hrvata, nadasve zaslužnih za očuvanje hrvatskog nacionalnog bića uopće.

Također, već treću sezonu zaredom ide tjedni povijesno-kulturni serijal “Međimurski minuli cajti” na Hrvatskom radiju Čakovec. Zbog njegova isključivo volonterskog pristupa svojim mnogobrojnim radovima te originalnošću istih, postaje zanimljiv tiskanim i elektronskim medijima, koji ga počinju sve jače pratiti. Uslijedio je niz gostovanja u emisijama HRT-a “Globalno sijelo”, “Dobro jutro Hrvatska” te “Županijska panorama”, potom kontakt emisije na Hrvatskom katoličkom radiju, Radiju ritam Šibenik, Primorskom radiju Rijeka, Varaždinskom radiju, Radio sjeverozapad, Hrvatskom radiju Čakovec, Radiju 101 Čakovec, Radiju 105 Selnica itd.

Od tiskovina, intervjui za Večernji list, Jutarnji list, tjednik Fokus, Hrvatski kolekcionar, Šibenski list, Varaždinske vijesti, list Međimurje, Međimurske novine itd. Za svoj kolekcionarski rad na očuvanju i javnom predstavljanju hrvatske kulturne baštine, godine 2001. biva nagrađen “Zlatnom zahvalnicom” Udruge hrvatskih kolekcionara, nagradom koju je uz njega tada primio i pokojni dr.Žarko Dolinar, za života svjetski poznati športaš, kolekcionar, humanist i liječnik iz Basela. Potom su tu još godine 2005. “Zahvalnica” župa sv.Nikole u Čakovcu povodom 10. godišnjice izlaženja lista Zvona pa “Zahvalnica” Turističke zajednice grada Čakovca za sudjelovanje s projekcijom svog filma u sklopu službenog programa “Dani Zrinskih i Porcijunkule” 2005. te “Ljeto u gradu Zrinskih” 2006. godine. Pored toga, dokumentarac o obitelji Zrinski bijaše uvršten u službeni program “Dani grada Osijeka” 2005., “Dani ljeta u Varaždinu” 2005. te “Blagdan Male Gospe” u Skradinu 2006. U dva je navrata bio jedan od kandidata za nagradu “Zrinski” Međimurske županije. Sve je ovo dosad predstavljeno moralo prije ili kasnije kulminirat knjigom. Svoj je književni prvijenac naslova “Saga o legendi” sačinio s osnove dugogodišnjeg publicističkog iskustva, kroz mnoge hrvatske javne publikacije.

Pored knjige, zahvaljujući dobroj viziji odgovornih ljudi iz nakladničke kuće Zrinski dd. Čakovec, ponuđena mu je suradnja na izradi scenarija za novi strip (crtani roman) o obitelji Zrinski. Isti će u više nastavaka izlaziti tijekom 2007. po cijeloj Hrvatskoj. Također, pri kraju je prijevod i titlanje dokumentarca “Saga o obitelji Zrinski” na engleski jezik, čime će putem regionalnog programa VTV-a ova iznimno zanimljiva svehrvatska povijesna tema biti definitivno dostupna cijelom svijetu.

 
« Prethodna   Sljedeća »

Novi prilozi

  • Vrboska

    Vrboska je malo mjesto na sjevernoj obali otoka Hvara, oko 4 kilometra obalnom cestom zapadno od Jelse, oko 6 km istočno od Starog Grada a na sjeveroistočnom rubu Starigradskog polja, nedavno uvrštenog na UNESCO listu svjetske baštine. Mjesto se nalazi u dnu dubokog f... Procitajte...

  • Šetnja dvoranama svijeta (1) – Het Concertgebouw Amsterdam

    Concertgebouw je u svijetu pojam dvorane. Uvijek su mi zanimljivi počeci takvih velikih projekata izgradnje dvorane, jer se nadam da će jednom, još za vrijeme moga života, publika za koncerte klasične glazbe u nas toliko nabujati, da će sve postojeće dvorane biti premale i d... Procitajte...

  • Andrija Torkvat Brlić

    Andrija Torkvat Brlić,  publicist, političar. Rođen u Slavonskom Brodu 15. svibnja 1826. Sin je Ignjata Alojza, brodskog jezikoslovca i pisca. U Brodu ide u pučku školu, nižu gimnaziju pohađa u Vinkovcima (1837./41.), a višu u Zagrebu za vrijeme kulminacije ilirskog pokreta. ... Procitajte...

  • Vladimir Erasmo Babić

    Vladimir Erasmo Babić, prof. povjesničar. Rođen u Županji 2. lipnja 1898. U Županji je završio pučku školu, gimnaziju pohađa u Vinkovcima, završava u Zagrebu. Studij povijesti i zemljopisa na Filozofskom fakultetu u Beogradu završava 1923. Kao ljevičar često premje&s... Procitajte...

  • Josip Gopić

    Josip Gopić, filolog. Rodio se u Cerni 21. srpnja 1883. gdje je završio  pučku školu. Maturirao u Vinkovcima 1903., studirao slavistiku na zagrebačkom Mudroslovnom fakultetu i diplomirao  1907. godine.

    Vratio se u Srijem i zaposlio na Maloj realnoj gi... Procitajte...

Novi komentari

Treba li nam ovakvo natjecanje iz povijesti?
Ja sam učenica sedmog razreda. Pripremam se za navedeno najt...
Opsirnije...

Albona
koliko sam upoznat(moguće pogrešno),u prethistorijsko doba L...
Opsirnije...

Promocije knjiga
Nazočio sam promociji u Lepoglavi i mogu pohvaliti skoro obi...
Opsirnije...

Slicni clanci

Daj + za dobar tekst:

RocketTheme Joomla Templates

Suradnja

Pozivam sve zainteresirane čitatelje da se svojim komentarima ili idejama (člancima) pridruže u nastajanju Hrvatskog povijesnog portala! Javite se na e-mail Ova email adresa je zaštićena od spam robota, nije vidljiva ako ste isključili Javascript

Vaše kometare očekujemo na Forumu 

Upute za citiranje

Ukoliko koristite ovaj članak lijepo vas molimo da slijedite naše "Upute za citiranje ".