Akademik Antun Levaković, sveučilišni profesor, šumarski znanstvenik. Rodio se u Rokovcima 31. siječnja 1885. godine. Pučku školu završio u Andrijaševcima 1893., a gimnazijsko obrazovanje u Vinkovcima 1904. Za vrijeme gimnazijskog školovanja kao talentiran učenik primao je stipendiju od Brodske imovne općine – šumskog gospodarstva. Nakon gimnazije studira šumarstvo na šumarskoj akademiji pri Mudroslovnom fakultetu u Zagrebu koji završava 1907. godine. Potom službuje u Gradiškoj, Valpovačkoj i Brodskoj imovnoj općini. Ova zadnja ga šalje, kao nadarenog mladog šumara, na nastavak studija u Beč na Visoku školu za kulturu tla, koja mu ne priznaje prvotnu diplomu, pa Antun Levaković ponovo polaže ispite i 1913. doktorira kao prvi Hrvat na ovoj visokoj školi za kulturu tla. Vraća se u Vinkovce u Brodsku imovnu općinu kao "doktor der Bodenkultur", gdje nastavlja s radom a javlja se prvim svojim znanstvenim radovima u "Šumarskom listu". Godine 1916. odlazi u Zagreb na Šumarsku akademiju za suplenta profesora. Nakon osnivanja Gospodarsko-šumarskog fakulteta postaje 1920. javnim redovnim profesorom iz dendrometrije, a ubrzo nakon toga i dekanom, prodekanom, urednikom "Glasnika za šumske pokuse" i "Šumarskog lista". Na ovim i još drugim brojnim funkcijama sveučilišni profesor A. Levaković ostaje sve do umirovljenja 1952. godine.
Svojim znanstvenim radom na fakultetu i stručnim knjigama i časopisima
postaje najvećim hrvatskim šumarskim znanstvenikom u prvoj polovici XX.
stoljeća. Hrvatsko i svjetsko šumarstvo zadužio je: utemeljenjem
moderne denrometrije, otkrićem formula za "funkciju rastenja drveća"
(1930.), jednadžbom za sastojinsku visinsku krivulju, te novijim
oblikom frekvencijske funkcije. Objavio je preko 50 znanstvenih radova
iz šumarskih znanosti poznatih u cijelom svijetu.
Osim što je bio član JAZU-a, bio je i dopisni član Češko-slovenske
Akademije Zemedelske u Pragu (1926.), te gost profesor Šumarskog
fakulteta u Sofiji.
Nemojte komentirati samo da bi reklamirali vasu web stranicu.
Moze se desiti da cete ponovno morati utipkati sigurnosni kod ukoliko je ova stranica dugo otvorena.
Ovdje ostavljajte samo kratke komentare gornjeg clanka. Rasprave se vode na nasem forumu www.povijest.net/ciceron.
Ukoliko smatrate da je gornji clanak kratak i nepotpun, molimo Vas da ga dopunite i posaljete uredniku. Dopunjeni clanak cemo objaviti pod vasim imenom.
Pozivam sve zainteresirane čitatelje da se svojim komentarima ili idejama (člancima) pridruže u nastajanju Hrvatskog povijesnog portala! Javite se na e-mail
Ova email adresa je zaštićena od spam robota, nije vidljiva ako ste isključili Javascript
Budite prvi komentator ovog clanka
