Britanski vojnici u američkim kolonijama

Europske sile u američkom ratu za nezavisnost (1775.-1783.)

U Američkom ratu za nezavisnost koji predstavlja iznimno značajan događaj u svjetskoj povijesti utjecaj europskih sila bio je od presudne važnosti. Pobuna američkih kolonista protiv centralne krunske vlade u Londonu predstavljala je presedan koji je iz temelja promijenio dotadašnje temelje društva i općenito poglede na svijet. Krutost i nefleksibilnost britanske vlade da prihvati i shvati napredne i slobodoumne stavove američkih kolonija neizbježno je vodila do konflikta. Kolonije su dosegle u 18.stoljeću (stoljeću prosvjetiteljstva  i napretka), vrlo visoki nivo civilizacijskog i društvenog razvitka i nisu mogle više tolerirati položaj podređene kolonije koja plaća poreze, a nema prava sudjelovanja u podjeli vlasti. 

13 engleskih kolonija na američkom kontinentu 1775. godine

Nezadovoljstvo i latentni otpor u kolonijama postepeno je rastao već od završetka Francusko-indijanskog rata odnosno u Europi Sedmogodišnjeg rata- 1763.godine. U tom ratu Britanci i američki kolonisti slomili su francusku kolonijalnu moć u Americi, preuzevši Kanadu, te zaustavivši francuski imperijalni prodor u Indiji. Francuzima su oduzeli također Senegal u Africi, te je tim ratom slomljena Francuska kao kolonijalna sila. Mir u Parizu 10. 2. 1763. potvrdio je status Velike Britanije kao dominantne svjetske sile koja je u tom periodu bila apsolutna vladarica mora, te je imala  sposobnu i jaku vojsku i napredno i produktivno gospodarstvo. Posljedice mira iz 1763. bile su dalekosežne i one će u velikoj mjeri utjecati na daljnji tijek zbivanja. Naime Francuska kojoj su ostali samo neki manji posjedi u Zapadnoj Indiji (Santa Lucia, Guadaloupe, Haiti i  Martinique) i Indiji (Calcuta, Pondicheryi i Chandernagor )  nikad nije prihvatila taj status te je čekala priliku da postojeće stanje stvari preokrene u svoju korist.   Neprestano je radila protiv Ujedinjenog Kraljevstva prvotno potajno, a kasnije se je upustila i u otvoreni sukob. Velika Britanija je sebe smatrala superiornom i apsolutnom silom koju ništa više nije moglo ugroziti te je podcjenjivala i zanemarivala revolt kolonija kojima je nastojala nametnuti poreze smatrajući da i one moraju platiti velike ratne troškove jer da je rat upravo i bio vođen kako bi se oni zaštitili od francuskih teritorijalnih aspiracija. Kolonije su odbijale tu politiku jer su smatrale da ne mogu i ne žele plaćati porez vladi u kojoj nemaju svojih predstavnika. Splet okolnosti i nezaustavljiva progresivna samosvijest američkih kolonista kulminirati će s bostonskom čajankom 16. prosinca 1773. Tom čuvenom „čajankom“ je započeo otvoreni otpor i sukob s Britanijom koji će slavne 1776. prerasti i u rat sa sudbonosnim posljedicama. U  rat za američku nezavisnost  protiv Britanije stupile su i neke evropske sile: Francuska, Španjolska i Nizozemska, uzroci i povodi  za sukob bili su individualni, ali zajednička osnova  je bila  pokušaj slamanja britanske hegemonije i globalne prevlasti.

Budite prvi komentator ovog clanka

Napisite komentar
Pridrzavajte se teme clanka. Osobni verbalni napadi ce biti obrisani. Nemojte komentirati samo da bi reklamirali vasu web stranicu. Moze se desiti da cete ponovno morati utipkati sigurnosni kod ukoliko je ova stranica dugo otvorena. Ovdje ostavljajte samo kratke komentare gornjeg clanka. Rasprave se vode na nasem forumu www.povijest.net/ciceron. Ukoliko smatrate da je gornji clanak kratak i nepotpun, molimo Vas da ga dopunite i posaljete uredniku. Dopunjeni clanak cemo objaviti pod vasim imenom.
Ime:
E-mail
Homepage
Naslov:
Komentar:
Kod:*
	Zelim da mi posaljete e-mail o dodatnim komentarima

Powered by AkoComment Tweaked Special Edition v.1.4.6
AkoComment © Copyright 2004 by Arthur Konze - www.mamboportal.com
All right reserved