Novo:

Igre u nastavi povijesti u 7. razredu osnovne škole

Da se prevlada tradicionalna represivna škola, dosadno ponavljanje i provjeravanje, moguće je, povremeno, putem igre omogućiti učenicima aktivno sudjelovanje u povijesnim zbivanjima, te u mašti ''posjetiti'' ili ''proputovati'' dalekim nepoznatim krajevima, biti ''sudionik'' u ratu na strani pobjednika ili poraženih.

Primjena igre

Zavisi od uzrasta učenika, neke su primjerenije za 5. i 6. r., druge za 7. i 8. r. Primjerice: za 5. i 6. r. prepoznaj fotografiju; za 7. i 8. r. domino, rebus, kocka, grozd, igra uloga, intervju; a za sve razrede asocijacije, križaljke, kartice s pitanjima i odgovorima, vješala, zemljovid sa zastavicama i sl. Međutim, pokušala sam s kockom već i u 5. r. Odlično su je prihvatili, pripremili pitanja i budno pazili na točnost odgovora ”svojih” pitanja protivničkoj skupini. Također i domino. Mislim da treba pokušati i vidjeti što mogu, a što im je preteško. Lako se jedna igra zamijeni drugom, prihvatljivijom i lakšom.

Igra kao metoda prikladna je na satima ponavljanja ( kod primjene stečenog znanja ili pri sistematizaciji ) jednako kao i na satima obrade novog gradiva ( na početku sata za motivaciju ili pred kraj sata za koncentraciju ).

Primjeri igara

Ove godine sam detaljno razradila igre za 7. r.

VJEŠALA sam najčešće koristila na početku sata, u fazi evokacije, ili u završnom dijelu kao sintezu što smo naučili: ”proljeće naroda”, ilirski pokret, neoapsolutizam, Bahovi husari, Balkanski ratovi, ”bure baruta”, Antanta, Trojni savez itd. Dozvolila sam učenicima da na satu ponavljanja 2-3 nastavne jedinice ili cijele cjeline jedan učenik zada pojam koji treba pogoditi. Svi su aktivni, prate i sudjeluju.

Ako igramo KOCKU, na 6 ploha svake kocke unaprijed napišem pojmove, događaje, godine, osobe…, ili samo naznačim početno pitanje: TKO?, ŠTO?, GDJE?, KADA?, KAKO?, ZAŠTO?, a učenici prvo samostalno, zatim u paru i konačno u skupini dogovore njihova ”zajednička” pitanja koja će postavljati drugoj skupini. Stigne se uvijek razred izredati i u pogađanju, tj. odgovaranju i u postavljanju pitanja. Nakon ove igre, u idućih nekoliko dana, stignu nove kocke: veće, ljepše, praktičnije za drugu prigodu ponavljanja cjeline.

Nakon obrade nastavne jedinice, sedmaši rado crtaju REBUSE koje dobri crtači – likovnjaci – pripreme za sat ponavljanja cjeline. Ako se to sve čuva do kraja školske godine, odlično posluži kao uvod u sistematizaciju.

GROZD također aktivira sve učenike. Redom dolaze pred ploču i upisuju riječi, godine, pojmove, događaje, osobe, svakodnevicu, znači sve što se može povezati sa središnjim pojmom ( Napoleon, 1848./49., hrvatski narodni preporod, Ivan Mažuranić, Kuen Hedervari, vojno-politički savezi, Balkanski ratovi, Prvi svjetski rat i sve drugo što učitelj odredi ).

Kao i za rebuse, tako i za izradu KRIŽALJKI interes pokazuje manji broj učenika, ali ih svi rado igraju. Ako neki učenik ne želi sudjelovati u pogađanju, ne mora. Ipak je to igra. Nadam se da, svejedno, nešto nauči, nečeg se podsjeti, a nešto i utvrdi.

ASOCIJACIJE igramo kad god ostane vremena u završnom dijelu sata. Čak nije bitno ni da moramo uvijek završiti do kraja. Za sat ponavljanja donesu nekoliko primjera, koje najčešće rade u paru. Ne moram više provjeravati ( kao u 5. i 6. r. ) povezanost pojmova s rješenjem kolone, ili s konačnim rješenjem. Doduše, bude poneka ”sitnija” nejasnoća ili dvosmislenost, ali to nitko ne zamjeri. Aktivnost je maksimalna.

Oduševila ih je igra ZEMLJOVID SA ZASTAVICAMA. Prvi puta smo je igrali ove godine, pa su bili iznenađeni. Radi se isključivo u skupinama zbog složenosti i podjele zadataka: jedan reže zastavice, drugi lijepi, treći piše, zajedno ubadaju na slijepi zemljovid zalijepljen na mekši karton ili stiropor. Izgleda efektno pa gotov zemljovid dolaze vidjeti i učenici drugih skupina, ili ga ”majstori” nose po učionici da svi vide njihov rad.

Primjer zadataka za cijelu godinu, ili se odabere ono što trenutno učimo:

ZEMLJOVID SA ZASTAVICAMA

Izreži iz papira u bojama zastavice i nalijepi na čačkalice. Upiši odabrane podatke na zastavicu:

Napoleonove bitke
revolucije 1848./49. u Europi
članice Trojnog saveza i Antante
članice Balkanskog saveza i Balkanskih ratova
glavna bojišta u Prvom svjetskom ratu i sl.
Pronađi odgovarajuće mjesto ili državu na zemljovidu i ubodi zastavicu.

IGRA ULOGA nije uspjela. Ne znam da li zbog osoba koje im nisu ”legle”, nedovoljnog poznavanja povijesnih činjenica, ili jednostavno nedostatka vremena na satu i za pripremu i za igru. Kod kuće im se nije dalo pripremiti za sat pa da samo igramo.

Kreativniji je bio INTERVJU s Marijom Terezijom, Marijom Antoanetom, Lujom XVI., Napoleonom, banom Jelačićem, Franjom Ferdinandom, Nikolom Pašićem, Franom Supilom, Ivanom Mažuranićem, Kuenom Hedervarijem i sl.

Nisu odjednom obuhvaćene sve osobe na istom satu i nisu svi odjeli predstavljali iste osobe. Radim u 4 sedma razreda pa je učenička kreativnost i maštovitost došla do punog izražaja u različitosti. Pod odmorom se prepričava tko je ”glumio” koga i čija uloga je bila atraktivna i originalna.

DOMINO igru pripremila sam za svaku cjelinu. Sastoji se od 21 kartice; prvo i zadnje polje mora ostati prazno. S obzirom da su gotovo svi igrali domine prije škole, postupak znaju. Nije lagano složiti, ali uz pomoć odličnih učenika uvijek dođu do točnog i konačnog rješenja. Odahnu, kad završe, ozarenih i zadovoljnih lica. Čak se čuo vrisak sreće što su složili revolucije 1848., a do tada to nije uspjelo ni jednom sedmom razredu prije njih. Sat im prođe brzo i nekoliko puta na kraju ponavljaju: ”Baš je bilo dobro! Kako dobro! Super! Kako je zanimljivo!” Pitaju kad će opet igrati. Vrijedi truda, zar ne?

Ovom prigodom objavljujem svoje primjere domina. Lako ih je preslikati, nalijepiti na tvrđi papir, izrezati i igra je gotova za nekoliko godina i generacija. Lijepiti i rezati mogu čak i povjesničari, koji i inače sređuju, tj. odabiru uspjele učeničke primjere za ostale igre, kao i pitanja za kvizove.

Meni se čini domino igra zahvalna i za ponavljanje pojmova, prvog i drugog polugodišta posebno. Iako Rendić Miočević kaže da ”definiranje pojmova u nastavi nije dovoljno, nego da pri formiranju pojmova valja navoditi primjere, nabrajati pojmove i opisivati činjenice.” ( ¹ Rendić Miočević )Ali to većina učenika nije u stanju. Svakako je potreban individualan pristup, a za početak je dobro i samo memoriranje, pa kad ovladaju teorijom, možemo prijeći na praksu, na primjenu stečenog znanja.

U knjizi dr. L. Bognara Igre pronaći ćete mnogo primjera igara za sve predmete i uzraste. Za povijest preporučujem one koje sam provodila, neke i malo prilagodila: Tko će više napisati, Stoljeća, Gradovi i rijeke, Putujmo po Europi, Klase, Pogodi tko sam.(Bognar )

Nakon intervjua dvije učenice su došle na ideju da smisle 10-tak pitanja za osobu koju treba otkriti. Uzor je bila igra POGODI TKO SAM, a slušale su i na radiju nešto slično. Prva pitanja su teža, općenita, vrlo neodređena da odmah ne pogode. Zadnje pitanje već nameće odgovor. Evo njihovog primjera:

1. On studira u Pešti
2. Bio je i administrator beogradske biskupije.
3. U njegovom domu, vrlo živog hrvatskog duha i kršćanskog odgoja, njegovala se narodna pjesma.
4. Svoj program je jasno izrazio riječima: ”Sve za vjeru i domovinu.”
5. Zalaže se za ujedinjenje Dalmacije s Hrvatskom.
6. Rimski konte i asistent papinskog prijestolja.
7. Polazi gimnaziju u Osijeku. 8. Studira i u Đakovu.
9. Zaređuje se u Đakovu 16. 2. 1838. g.
10. Potpomaže gradnju đakovačke katedrale.
( J. J. Strossmayer – tajna osoba )

1. Gimnaziju završava u Zagrebu, a teologiju, povijest i filozofiju studira u Pešti, gdje stječe doktorat filozofije.
2. Odlučan u ideji da treba prekinuti veze i s Bečom i s Peštom, i oslanjajući se samo na sebe obnoviti vlastitu državu.
3. On ističe kako suverenitet proizlazi iz nacije, iz naroda, a ne iz vladarske veličine.
4. Zbog svoje žestine biva osuđen na mjesec dana tamnice.
5. Potkraj života surađuje sa Strossmayerom.
6. Prije smrti doživljava raskol ”svoje” Stranke prava.
7. Zbog svog zalaganja za domovinu narod ga naziva ”ocem domovine”.
( A. Starčević – tajna osoba )

Svaka igra se može povezati ili s nekom pričom o Europi, ili s nekom anegdotom. Knjiga Priča o Europi (Le Goff ) nudi niz priča kao: Francuska revolucija zapalila je Europu: za ili protiv, Loš pokušaj ujedinjenja Europe: Napoleon, Buđenje naroda i nacija, Europa protiv naroda itd., itd…

Veliki izbor anegdota sadrži knjiga Povijest u zrcalu anegdota.(Lijović) Primjerice o Mariji Tereziji, nadvojvodi Karlu, caru Josipu II., Luju XIV., Francuskoj revoluciji, Napoleonu, Luju XVIII.,Bizmarku, caru Franji, kraljici Viktoriji, Linkolnu, revoluciji 1848., građanskom ratu u Americi i sl. Samo treba odabrati i planirati koju minutu tijekom sata za razbijanje dosade i vraćanje koncentracije u radu.

Zaključak

Igra je oduvijek aktivnost bliska djeci. Pomaže im da odrastu i uđu u svijet odraslih. U školi stimulira i omogućava stjecanje znanja na nov način, potiče unutrašnju motivaciju učenika. Djeca vole novost, promjene, iznenađenja, neizvjesnost, napetost. Ne treba zanemariti ni ulogu učenika u stvaranju novih igara jer su učenici, često, bolji kreatori igara od nas odraslih.

Literatura

Ivo Rendić Miočević: Učenik – istražitelj prošlosti, Školska knjiga, Zagreb, 2000.
Ladislav Bognar: Igre ( zbirka odgojno-obrazovnih igara ), Vlastito izdanje, Osijek, 1991.
Jacques Le Goff: Priča o Europi, Školska knjiga, Zagreb, 2002.
Marko Lijović: Povijest u zrcalu anegdota, Agroznanje, d.o.o., Zagreb, 1995.

Slavica Cosic
About Slavica Cosic (21 Articles)
<p>Gimnaziju i Pedagošku akademiju završila sam u Osijeku – grupu hrvatski jezik i povijest. Kraće vrijeme sam radila u Donjem Svilaju i Gunji, u Laslovu 12 godina, i od 1986. do 2012. u OŠ Vladimir Nazor Čepin, prvo na mjestu nastavnice hrvatskog jezika, a zatim učiteljice povijesti. Godinama objavljujem stručne članke iz prakse u postojećim časopisima i novinama: Život i škola, Povijest u nastavi, Napredak, Metodika, Zrno, Profil akademija, Školske novine.</p>