U Dalmaciji i Istri se hrvatsko građanstvo sukobljavalo s jačim talijanskim građanstvom koje je te pokrajine nastojalo talijanizirati. Hrvatski narodni preporod tijekom prve polovice 19. stoljeća imao je odjeka i u Dalmaciji, pa je u Zadru već 1844. pokrenut preporodni list "Zora dalmatinska" sa već spomenutom simboličnom pjesmom Petra Preradovića "Zora puca".

Tweet

Sjedište Dalmatinskog sabora, koji je počeo funkcionirati 1861. godine je bilo u Zadru. Tada su većinu imali talijanski zastupnici. U Dalmaciji je Narodna stranka, osnovana 1861. godine, tražila sjedinjenje Dalmacije s banskom Hrvatskom. Njeni politički prvaci su bili svećenik Mihovil Pavlinović i njegov suradnik Miho Klaić. Dalmatinski narodnjaci su 1862. pokrenuli su svoje glasilo – Narodni list. Prvi urednik bio je Natko Nodilo. Iste godine su 1862. utemeljili i Maticu dalmatinsku koja je uz čitaonice promicala hrvatske preporodne ideje.

Protivnici narodnjaka isticali su dalmatinsku posebnost, a nazivali su ih autonomašima. Njihov predstavnik Frano Borelli izjasnio se još 1860. u Beču protiv sjedinjenja s ostatkom Hrvatske, zauzevši se ujedno za što veću autonomiju Dalmacije pod habsburškom krunom.

Autonomaše su podržavali dalmatinski Srbi. I autonomaši i dalmatinski Srbi su se  protivili mogućem sjedinjenju Dalmacije s ostatkom Hrvatske. Iako je Hrvatsko-ugarskom nagodbom banskoj Hrvatskoj priznato pravo na Dalmaciju, sjedinjenje s banskom Hrvatskom i Slavonijom pod ugarskom krunom nije bilo moguće provesti, jer je Dalmacija pripala austrijskom dijelu Austro-Ugarske Monarhije. Mihovil Pavlinović je 1869. napisao tajni program Hrvatska misao . U njemu je zagovarao prirodno i povij

esno pravo Hrvata na samostalnu, cjelovitu i ustavnu hrvatsku državu koja bi obuhvatila sve hrvatske zemlje, pa tako i Dalmaciju. On je ujedno srpskom nacionalizmu suprotstavio hrvatsku državnost.

Narodnjaci su 1870. pobijedili na izborima za Dalmatinski sabor, što je utjecalo na razvitak i daljnje jačanje hrvatskog narodnog preporoda u Dalmaciji koji je uspješno bio završen pobjedom narodnjaka na lokalnim izborima u gospodarski najznačajnijoj općini Splitu. Narodnjačka pobjeda u Splitu 1882. označila je pobjedu hrvatskog narodnog preporoda u Dalmaciji. Hrvatski jezik 1883. postaje službenim jezikom u Dalmaciji, a do kraja 19. stoljeća postao je nastavnim jezikom u svim školama (osim u Zadru), dok su njemački i talijanski jezik služili samo za obraćanje državnim vlastima.

Potkraj 19. stoljeća je u Dalmaciju počelo sve više prodirati pravaštvo iz banske Hrvatske i Slavonije. Istovremeno se u Dalmaciji oblikuje i aktivna srpska politika, a već 1879. osnovana je Srpska stranka koja je 1880. u Zadru počela izdavati novine Srpski list.

Austrijske su vlasti nastojale onemogućiti željezničko povezivanje između Splita i Zagreba, podržavale su talijansku i autonomašku manjinu, a posebno im je odgovarala nesloga između srpskih i hrvatskih političara.

Narod preporod u Isti je počeo otvaranjem čitaonica. Prva čitaonica je bila osnovana u Kastvu 1866. godine. Narodni preporod se nastavio osnivanjem prvih novina istarskih Hrvata pod nazivom “Naša sloga”. Novine su počele izlaziti u Trstu 1870. godine. Prvi urednik bio je Mate Baštijan, a pokrenuli su ih glavni organizator narodnog preporoda istarskih Hrvata porečko-pulski biskup Juraj Dobrila i Dinko Vitezić iz Krka. Pripadnici talijanske manjine su nastojali zaustaviti hrvatska preporodna gibanja.

Istrani su u svojim preporodnim nastojanjima imali pomoć narodnjaka iz Hrvatske i Slavonije te iz Dalmacije. Austrijske su vlasti pomagale talijansku manjinu u Istri i Dalmaciji, koje su pripadale u austrijski dio monarhije, no nisu mogle spriječiti Hrvate (i Slovence) u provođenju preporoda.

Potkraj 19. stoljeća vodstvo preporodnog pokreta u Istri sve više je preuzimala mlada pravaška generacija, okupljena oko političara Matka Laginje i Vjekoslava Spinčića. Laginja je 1883. postao članom Istarskog sabora. Pokušao je govoriti hrvatskim jezikom, ali su ga talijanski zastupnici u tome spriječili. U Istarskom saboru je 1884. osnovan Hrvatsko-slovenski klub. U Kastvu je 1886. otvoren prvi Narodni dom u Istri. Godine 1899. u Pazinu je otvorena prva hrvatska gimnazija u Istri. Ona je mnogo učinila na razvoju prosvjete i kulturnom uzdizanju tamošnjeg hrvatskog puka. Time su Kastav i Pazin postali glavna središta hrvatskih preporodnih gibanja u Istri.

Godine 1893. osnovana je Družba Sv. Ćirila i Metoda za Istru, kojom su se privatnim financijskim sredstvima iz cijele Hrvatske otvarale i izdražavale hrvatske škole u Istri.  Hrvati koji su u svojim preporodnim gibanjima bili povezani sa Slovencima u Istri osnovali su Hrvatsko-slovensku stranku. Do pobjede preporodnih gibanja u Istri je došlo 1907. kada je Hrvatsko-slovenska stranka pobijedila na izborima za predstavnike u Carevinskom vijeću u Beču.