Novo:

Hrvatsko revolucionarno bratstvo (HRB)

HRB osnovali su 1961. godine u Australiji Geza Pasty, J. Senić, J. Marić i drugi. Prije toga bili su članovi HOP-a, ali su zbog nedjelovanja HOP-a osnovali svoju organizaciju. Osnovna načela (1961. u Švedskoj) glase: HRB je borbena organizacija sa zadaćom oslobođenja hrvatskog naroda od tuđinskog nasilja i ponovno uskrisiti državu Hrvatsku, HRB "poslužit će se svim raspoloživim sredstvima, uključujući i upotrebu oružja da se konačni cilj ostvari" (Vukušić, 2002:29), u novom hrvatskom narodu neće biti povlaštenih klasa, itd. Svaki član polagao je prisegu i imao konspirativno ime.

HRB je u srpnju 1963. poslao devetoricu (tri “trojke”) diverzanata u Jugoslaviju. Diverzije nisu uspjele, a diverzanti su pohvatani i osuđeni na dugotrajne vremenske kazne. Ta je skupina poznata kao “Skupina Tolić-Oblak”.

Nakon “bugojanske skupine” članovi HRB I. Matičević i M. Prpić nekoliko su godina zaredom dolazili u SFRJ i napadali vojno i udbino osoblje, te vršili bombaške napade na vojne i milicijske ustanove.

Prema službenim jugoslavenskim podacima do 1965. osnovane su podržnice HRB diljem Europe i imale su oko 50 pripadnika. (1) Prema istom izvoru HRB je u Sydneyu osnovao organizaciju “Hrvatska mladež” koja izdaje časopis “Uzdanica”. HRB u svom vlasništvu ima brojne objekte čijim se prihodima financira uz skupljanje priloga i članarina.

HRB je djelovala do službenog raspuštanja 1996. godine. Izveli su brojne uspjele i neuspjele akcije diljem Europe i Jugoslavije. Udba i kasnije SDS pripisuju im mnoge akcije od kojih neke HRB i priznaje:

  • akcija Bugojno 1972.;
  • diverzija u Klubu Jugoslavena u Parizu 1966.;
  • pokušaj diverzije na dalekovodu i pruzi Zagreb-Rijeka 1967.;
  • priprema atentata na Tita 1967.;
  • diverzija na konzulat SFRJ u Melbourneu 1967.;
  • priprema bombaških napada na avione, autobuse i vlakove 1968. sa ciljem ometanje turističke sezone u Jugoslaviji;
  • diverzija na gostionicu u Schveningenu u kojoj generalni konzulat organizira konzularne dane;
  • bombaški napad na kino “22. oktobar” u Beogradu 1968. kada je jedna osoba poginula i 85 ranjeno;
  • pokušaj ubojstva jugoslavenskog konzula u Njemačkoj 1966.;
  • ubojstvo domara konzulata u Stuttgartu 1966.;
  • pokušaj ubojstva šefa Jugoslavenske vojne misije u Berlinu 1969.;
  • ranjavanje vicekonzula SFRJ u Lyonu;
  • pokušaj sabotaže turističke sezone 1975. (akcija “Kaktus”); itd.

U odluci o raspuštanju HRB navode da su njihovi pripadnici sudjelovali i u Domovinskom ratu.

Srpska literatura piše o HRB kao organizaciji koja okuplja ustaše u Australiji i priprema teroriste uz pomoć australskih vojnih vlasti.

Bilješke:

1. Navodi ih Vukušić, 2002:31-35

Miljenko Hajdarovic
About Miljenko Hajdarovic (210 Articles)
Magistar povijesti i magistar edukacije sociologije, diplomirao na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Urednik Hrvatskog povijesnog portala i vlasnik obrta Inter nos. Radi u Srednjoj školi Čakovec. Član stručne radne skupine za izradu kurikuluma povijesti.

Ostavite komentar. HPP ne odgovara za izreceno misljenje komentatora. Zabranjeno je vrijedanje, psovanje i klevetanje.

Your email address will not be published.


*