Novo:

Hrvatski oslobodilački pokret (HOP)

U Argentini još od prije rata izlazi glasilo "Hrvatski domobran" kojeg Ante Pavelić nakon dolaska preimenuje u "Hrvatska". Zatim je osnovao Hrvatsku državotvornu stranku, koja je u stvarnosti ubrzo prestala postojatim, ali nikad nije raspuštena. U lipnju 1956. Pavelić osniva Hrvatski oslobodilački pokret (HOP). Suosnivači su bivši ustaše dr. Dž. Kulenović, dr. V. Vrančić, ing. I. Frković, dr. A. Ilić i J. Marković, te pripadnici denog krila HSS-a dr. I. Kordić, dr. S. Hefer, ing. I. Šarinić i S. Matijević. Udba je u travnju 1957. u atentatu teško ranila Pavelića. Zbog političkih promjena u Argentini, seli u Čile, a budući da ni tamo nije siguran seli u Španjolsku. Tu od posljedica atentata umire 28. prosinca 1959. godine. Na čelu HOP-a nasljedio ga je radićevac dr. Stjepan Hefer. Nakon Pavelićeve smrti u HOP-u se pojačano aktivirao i Vjekoslav Luburić. Mnogi nisu bili zadovoljni Heferom, pa ga je zamijenio dr. Vjekoslav Vrančić. Njegov je nasljednik Jakov Barbarić. Sudjelovali su u osnivanju Hrvatskog narodnog vijeća (HNV) u Torontu 1974. i bili su aktivni u njemu sve do njegova raspuštanja 1990. godine.

HOP je osim dvotjednika “Hrvatska” u Argentini, izdavao i tjednik “Spremnost” u Australiji, “NDH” u Kanadi, i “Hrvatska sloboda” u SR Njemačkoj. “Spremnost” i danas izlazi u Australji, a “NDH” u Hrvatskoj.

Svrha HOP-a (vidljjiva iz Poslovnika) je bila “polučenje potpune slobode hrvatskog naroda i ponovna uspostava NDH na cijelom njegovom povijesnom i etničkom području između Mure, Drave, Dunava, Drine i Jadranskog mora“. HOP je, uz Hrvatsku seljačku stranku u emigraciji, bio jedna od najvećih hrvatskih emigrantskih organizacija. Iako je HOP smatran najradikalnijom frakcijom hrvatskih emigranata, za vrijeme života Pavelića nisu izveli ni jednu revolucionarnu akciju. Pri tome ih je vodio neuspjeh akcije 10. travanj .

HOP je do osnivanja Hrvatskog narodnog vijeća (HNV) 1974. godine bila brojčano najjača politička organizacija hrvatskog iseljeništva, a više od 80% njegovih članova bile u posljeratne izbjeglice koje su u Drugom svjetskom ratu bili još djeca.

Nakon raspada SFRJ, ondašnji je predsjednik HOP-a Srećko Pšeničnik prenio sjedište ove stranke-pokreta u Zagreb. Domovinski ogranak HOP-a osnovan je u Zagrebu 9.X.1991. Prvi predsjednik domovinskog HOP-a bio je Slavko Grubišić.

Stranka na izborima u Hrvatskoj 1992. nije polučila nekakav rezultat te od tada ni ne sudjeluje na izborima. Danas je stranka minorna dok organizacija u emigraciji još uvijek postoji u Kanadi i Australiji. Na posljednjim izborima, domovinski ogranak HOP-a je pristupio koaliciji Jedino Hrvatska.

Miljenko Hajdarovic
About Miljenko Hajdarovic (212 Articles)
<p>Magistar povijesti i magistar edukacije sociologije, diplomirao na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Urednik Hrvatskog povijesnog portala i vlasnik obrta Inter nos. Radi u Srednjoj školi Čakovec. Član stručne radne skupine za izradu kurikuluma povijesti.</p>
  • AK

    Poštovani, pogrešno proizlazi kako je Vjekoslav Vrančić zamijenio Stjepana Hefera na čelu HOP-a. Naime, nakon smrti Pavelića dio ustaških emigranata nezadovoljan izborom Hefera odvaja se u posebnu organizaciju pod imenom HOP reorganizirani (HOP(r)) na čelu s Vjekoslavom Vrančićem. Iako između tih dvaju krila nije bilo velike razlike u pitanjima organizacijskog djelovanja i glavnoga cilja, samo će „reorganizirani“ HOP sudjelovati na sastanku HNV-a 1974. „Matični“ HOP i dalje će dosljedno zastupati ideju kako je upravo on jedini legitimni predstavnik hrvatskog naroda čime oduzima pravo ijednoj drugoj organizaciji, pokretu ili stranci da govori u ime hrvatskog naroda u domovini i inozemstvu te sukladno tome ne sudjeluje u organiziranju HNV-a.
    Jednako tako teško je govoriti da se Vjekoslav Luburić „pojačano aktivirao“ u HOP-u nakon Pavelićeve smrti. Naime, Luburić djeluje u okviru organizacije Hrvatski narodni otpor i zastupa ideje koje se u mnogome razlikuju od ideologije i djelovanja HOP-a. U Španjolskoj uređuje i izdaje novine „Drina“, a zastupa i u tome trenu mnogima u emigraciji neprihvatljivu ideju o pomirbi i suradnji s hrvatskim komunistima, sve u cilju ostvarenja hrvatske države.