Novo:

Historiana – seminar u Den Haagu, 11.-14. XI. 2010.

Međunarodnom seminaru Historiane i Euroclia koji se održao u Den Haagu (11.-14. studenoga 2010.) nazočilo je više od 30 predstavnika iz 21 zemlje Europe. Ciljevi seminara bili su razvijanje upotrebe multiperspektivnosti i sadržajnosti u edukativnim materijalima na zajedničkim povijesnim temama; poticanje razvijanja izmjene ideja, uvježbavanje vještine poučavanja; interdisciplinarna suradnja u povijesti; promicanje konstruktivne rasprave i inovativnih metoda poučavanja diljem Europe. Međunarodni stručnjaci predavači s mnogih sveučilišta i dugogodišnji nastavnici u školama iz svih dijelova Europe vodili su zanimljiva predavanja i kreativne radionice na kojima smo vidjeli primjere kako se izvorna građa može upotrijebiti u nastavi te ju tako učiniti što privlačnijom mladim naraštajima.

S obzirom da je prva tema projekta «Ljudi u pokretu» (People on move), dodatni ciljevi seminara odnosili su se na suradnike u drugoj temi «Prava i odgovornosti» (Rights and resposibilities): davanje potrebnih smjernica za početak istraživanja, prikupljanja podataka i informiranje sudionika o bazi podataka Historiane dostupnoj putem interneta.

Historiana i Euroclio

Prvi dan seminara održan je u prostorijama Kraljevske knjižnice Nizozemske (Royal Library of the Netherlands). Ondje nas je Eleni Kanava (koordinatorica projekta u ime Euroclia) upoznala s programom rada za iduća tri dana, a Hubert Crijns predstavio je povijest knjižnice, načela njezina rada te visoke ambicije koje se kreću u smjeru digitalizacije knjižnice (do 2013. planiraju 10 % građe objaviti na internetu, što će biti preko 70 milijuna stranica (!)). Poslije uvodnog predstavljanja svih nazočnih, Steven Stegers (Euroclio) vodio je radionicu u kojoj su sudionici u skupinama tražili krilaticu za nastavu povijesti budućnosti, a u drugom dijelu radionice nazočni su se trebali svrstati podržavaju li je ili ne. U nastavku je Joke van der Leeuw-Roord, ravnateljica Euroclia, predstavila rad,metodologiju i ciljeve ove europske udruge povjesničara: prihvaćanje da je povijest višeslojna, multiperspektivna i složena, te da njome učenici stječu znanja, ali također razvijaju vještine i stavove, kao i sustav životnih vrijednosti.

Joke van der Leeuw-Roord

Joke van der Leeuw-Roord

 

U sljedećem predavanju Dr. Robert Stradling, profesor sa Sveučilišta u Edinburghu, te glavni urednik cijelog projekta, predstavio Historianu – njezine ciljeve, te objasnio zašto se koriste teme u pristupu. Naime, ovakav pristup olakšava uočavanje veza između povijesnih događaja, relevantnost za svijet u kojem živimo, a kojega baštinimo iz prošlosti. Opći cilj Historiane je stvaranje interaktivnog multimedijalnog alata, dostupnog putem računalne mreže, koji će mladima pomoći u učenju povijesti i proučavanju povijesnog nasljeđa. Historiana će, naglasio je Stradling, biti interaktivna, tematska, temeljena na izvorima, otvorena za suradnju, privlačna mladima, ali neće biti digitalni udžbenik povijesti, enciklopedija, proširena povijest Europe ili nešto poput Wikipedije.

U nastavku je Dr. Leo Lucassen, sa Sveučilišta u Leidenu, govorio o mogućnostima razvoja europskog kurikuluma u smjeru podučavanja o migracijama. Tijekom svog izlaganja kritizirao je postojeće udžbenike, jer ne obrađuju razdoblje migracija od početka 16. do početka 20. stoljeća, već samo kasnijeg razdoblja, a uz pomoć grafikona i tematskih karata izložio je niz primjera sezonskih i stalnih migracija prema nizozemskim gradovima (1600.-2007.) te iznio podatke o mjestu rođenja stanovnika Amsterdama (1626.-2008.). Također je upozorio i na postojanje triju velikih žarišta migracija (1850.-:1940.): 1) iz Europe prema Sjevernoj Americi (55 mil. ljudi), 2) iz Indije u Indoneziju (50 mil.) i 3) iz Kine, Koreje i Japana prema sjeveru (48 mil.), pri čemu je naglasio da sva tri žarišta imaju sličan migracijski ritam. Uputio nas je i na literaturu na njemačkom «Enzyklopädie Migration in Europe», čije će englesko izdanje biti objavljeno na proljeće 2011. godine.

U nastavku su nazočni podijeljeni u dvije skupine – skupinu sudionika i suradnika. Prema programu, sudionici su sudjelovali u dvije radionice: 1) «Otkrivanje zajedničke povijesti putem Historiane», koju je vodila Dzintra Lepina iz Latvije i 2) «O uporabi video i audio izvora u nastavi» (Mire Mladenovski, Makedonija). Za to vrijeme, skupina suradnika nastavila je s radom pod vodstvom Dr. Roberta Stradlinga.

Dr. Robert Stradling uveo nas je u temu «Prava i odgovornosti» (pri čemu treba razlikovati građanska i politička prava, ekonomska i socijalna, te kulturna prava), a zatim nas je upoznao s etapama našeg rada: 1) Odabir istraživačkog pitanja/problema povezanog s «Pravima i odgovornosti», 2) Prikupljanje i konteksturalizacija izvora, 3) Preporuke glede poučavanja i kategorizacija. U drugom je dijelu, po načelu okruglog stola, svatko od nazočnih izložio svoja gledišta, a nakon «brain-storminga» pojedinačno smo najavili okvirnu temu svoga istraživanja.

U nastavku je Harry Rogge iz Europskog udruženja geografa (Eurogeo) prezentirao rad svoje udruge, pozvao nas na suradnju, izložio neke primjere uporabe karata u nastavi, te nas uputio na izvore tematskih povijesnih karata koje možemo naći na mrežnim stranicama Eurogea (www.eurogeo.eu) i drugim stranicama.

Radionice i posjet muzeju

Drugoga su se dana radionice održale u Maerlant Lyceumu, gimnaziji u Den Haagu koja od 2004. nastavu drži na engleskom jeziku.

Yosanne Vella (Malta) tijekom radionice pod naslovom «Povijesni izvor: korištenje slikovnih izvora» naglasila je da se analiza slikovnih izvora (crteža, stripova, filmova, slika, fotografija…) pokazala kao izuzetno učinkovit način podučavanja povijesti, jer se na taj način učenicima daje mogućnost interakcije i izravnog sudjelovanja u nastavi, ali je pri tome bitno imati potpuno konkretizirane zadatke. Iznijela je nekoliko svojih primjera: analizirali smo fotografiju medicinskih sestara s Malte i portret kraljice Elizabete, pri čemu je voditeljica posebno naglasila i objasnila simboliku detalja s kraljičinog portreta.

U drugoj radionici, Mire Mladenovski (Republika Makedonija) dao je upute i primjere kako prikupljati povijesne izvore u svrhu istraživanja, pri čemu je posebno koristan bio pregled ključnih pitanja. U radioničkom dijelu istaknuli su se Hanna Kokkonen (Finska) i Joel Rudnert (Švedska) koji su zajedno napravili analizu fotografije imigranata u Malmö, a Ivan Dukić (Hrvatska) prezentirao je analizu slikovnih izvora izbjeglica i prognanika tijekom Domovinskog rata na primjeru Vukovara i «Oluje», što će biti i tema istraživanja «Ljudskih prava u ratu» (u okviru teme «Prava i odgovornosti»).

Uslijedila je radionica Dzintre Liepine (Latvia) pod naslovom «Motivacija za samostalno istraživanje: Historiana kao izazov za učenike». U uvodnom je dijelu navela devet pravila ispravnog poučavanja: 1) jasan cilj i važnost (primjenjivost); 2) povezivanje novih znanja sa starim, 3) raznolikost prezentacija, 4) aktivnostima poticati znatiželju učenika, 5) učenici postavljaju pitanja i primjenjuju nove ideje, 6) učenici vide svoja postignuća, 7) nastavom analiziramo i njihova razmišljanja, 8) učenici su zadovoljni poučavanjem i 9) učenici stvaraju pozitivnu sliku. Zatim je pokazala nekoliko primjera razrade projekata iz svoje nastavničke prakse: 1) Arapsko-izraelski sukobi: Dokle će trajati?; i 2) Slike govore. U prvom primjeru objasnila je cijelu razradu po etapama: a) Razvoj projekta, b) Priprema rasprave između dva tima, c) Debata, d) Esej pod naslovom Arapsko-izraelski sukobi: Dokle će trajati? i e) samostalna evaluacija. Kad je govorila koje nam mogućnosti nudi Historiana, naglasila je važnost povijesnog konteksta, stjecanje vještine istraživanja, razvijanje vještine pisanja povijesti, te ispreplitanje prošlosti oko zajedničkih projekta. U radioničkom dijelu trebali smo izabrati temu za mogući projekt, definirati postignuća i preporučiti tri moguće metode poučavanja.

Nakon radionica u Lyceumu posjetili smo Povijesni muzej Haga kojega smo razgledali uz stručno vodstvo, s posebnim naglaskom na migracije, a nakon toga nam je muzejska pedagoginja izložila primjer jedne radionicu koju obično izvodi s učenicima koji posjećuju muzej.

«Građani, granice, migracije i njihova percepcija Europe»

Završni dan seminara uključivao je predavanje, novu radionicu i evaluaciju. Predavanje pod naslovom «Građani, granice, migracije i njihova percepcija Europe» održao nam je Alain Servantie (savjetnik u Europskoj komisiji). Pri tome je analizirao niz grafikona i tematskih karata kojima te pojasnio nacionalnu složenost današnje Europe.

U drugoj radionici Yosanne Velle (Malta) pod naslovom «Povijesni izvori – korištenje pisanih izvora» na nekoliko smo primjera vidjeli što su predrasude koje također možemo pronaći u primarnim i sekundarnim pisanim izvorima, zbog čega treba biti oprezan pri njihovu korištenju. Radionički dio uključivao je analizu novinskih napisa o dvaju protagonistima povijesti Malte 20. stoljeća: nadbiskupa Gonzija i Doma Mintoffa, vođe laburističke stranke Malte (MLP).

Idući seminar održat će se u Turskoj u siječnju 2011., a okupit će suradnike na ostalim temama predviđenim projektom, dok će se završni seminar održati u Latviji u srpnju iduće godine.

Historiana - seminar u Den Haagu, 11.-14. XI. 2010.

Historiana - seminar u Den Haagu, 11.-14. XI. 2010.

Ivan Dukic
About Ivan Dukic (19 Articles)
<p>Profesor povijesti i geografije. Živi i radi u Zagrebu. Autor je nekoliko udžbenika i metodičkih priručnika. Aktivan u Hrvatskoj udruzi nastavnika povijesti.</p>