Novo:

Helenistički Egipat – država Ptolomejevića

Egipat je najizrazitija i najpoznatija helenistička država. Aleksandar je zauzeo Egipat bez borbe (332.g.pr.Kr.). Prema ustaljenom običaju osnovao je grad Aleksandriju (331.) i polazeći na istok ostavio zemlju na upravu Kleomenu. Nakon Aleksandrove smrti za egipatskog satrapa izabran je Ptolomej.

Ptolomej I. Lagid osvojio je Cirenaiku, učvrstio granice svog područja prema jugu do prve katarkte Nila, zauzeo Palestinu, južnu Siriju, Cipar, neke egejske otoke i ponešto u Maloj Aziji. Godine 306. proglasio se kraljem. On je osnivač dinastije Lagida (po očevom imenu) ili Ptolomejevića (po svom imenu) koja je vladala sve do dolaska Rimljana (30. g.pr.Kr.). Egipat je bio nastabilnija helenistička država. Sa Seleukidima su vodili šest sirskih ratova za posjede u Palestini, Siriji i u Maloj Aziji (274-168.). Do sredine III. stoljeća Egipat je postao prva država na Mediteranu. Oko 188. od vanjskih posjeda Lagidima je preostao još samo Cipar i Cirenaika, a od početka I. stoljeća gube i to. Sredinom I. stoljeća egipatske dinastičke borbe bile su najžešće. Rimljani su to iskoristili i 30. godine pr.Kr. zauzeli Egipat.

Helenistički Egipat bio je vojno – birokratska centralistička monarhija. Kraljevi su se smatrali vlasnicima sve zemlje u državi i nosiocima sve vlasti. Poput faraona proglašavali su se bogovima. Egipat se dijelio na agrarne oblasti – nome. Nomi su se dijelili na manje jedinice – tope, a topi na seoska područja – kome.  Aleksandrija je bila prijestolnica. Tu se kralj okružio velikašima koji su obavljali najvažnije državne poslove i predstavljali središnju vrhovnu vlast. Zemlju su obrađivali slobodni i poluslobodni seljaci i robovi. Obrt je bio vrlo razvijen. Razvila se trgovina i novčana privreda. Ptolomeidi su kovali zlatni, srebrni i bakreni novac. Razvilo se svojevrsno bankarstvo. Trgovački promet kopnom i morem bio je razvijen nadaleko, od Nubije i Etiopije, Arabije, Indije i Kitaja.

Aleksandrija se razvila u veliko privredno, administrativno i kulturno središte. Trećinu grada zauzima je kraljevski dvor, kompleks veličanstvenih zgrada među kojima je bio Museion – akademija znanosti. U sklopu Museiona bila je glasovita biblioteka koja je u svoje doba imala oko 90 000 tisuća djela u 400 000 volumena papirusa. Na istaknutom mjestu u gradu blistala je grobnica Aleksandra Velikog. Luka je bila spojena nasipom (dugim oko 1250m) s otokom Farom, na kome je 280. Kniđanin Sostrates podigao istoimeni svjetionik – jedno od sedam svjetskih čuda starog svijeta. Aleksandrija je bila kozmopolis, svjetski grad, gdje je u I. stoljeću pr.Kr. živjelo 300 000 ljudi.

Država Ptolomejevića

Država Ptolomejevića

Miljenko Hajdarovic
About Miljenko Hajdarovic (212 Articles)
<p>Magistar povijesti i magistar edukacije sociologije, diplomirao na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Urednik Hrvatskog povijesnog portala i vlasnik obrta Inter nos. Radi u Srednjoj školi Čakovec. Član stručne radne skupine za izradu kurikuluma povijesti.</p>