Novo:

Grb i Zastava (broj 2)

Jučer me među primljenom poštom ugodno iznenadio paketić od Hrvatskog grboslovnog i zastavoslovnog društva. Gospodin Željko Heimer, predsjednik HGZD-a, mi je ljubazno poslao tri broja njihovog glasnika "Grb i zastava". Upoznat sam s radom tog društva već više od godinu dana, ali ovo mi je bila prva prilika da prolistam njihovo glasilo. Ukoliko čitatelji ovog portala žele doznati nešto više o Hrvatskom grboslovnom i zastavoslovnom društvu neka obavezno pogledaju njihove web stranice na www.hgzd.hr. U ovom ću prikazu predstaviti najnoviji broj "Grba i zastave" i malo se osvrnuti na prošla izdanja.

“Grb i zastava”, broj 2, godina I.

Drugi broj glasnika Hrvatskog grboslovnog i zastavoslovnog društva na 20 stranica A4 formata donosi vijesti iz djelovanja društva i priloge iz domene pomoćnih povijesnih znanosti heraldike i veksilologije. Podatak o formatu i činjenica da su sve stranice otisnute u boji je hvalevrijedan i puno govori o trudu društva, kada znamo da takav tisak nije jeftin i da mnoge starije i vjerujem članstvom veće udruge nemaju slična glasila. Također je pohvalno što je svaki prilog u časopisu preveden na engleski jezik. Broj je zaključen 15. prosinca 2007. godine.

Popis priloga:

  • XXII. ICV Berlin 2007 – Odmah na naslovnici glasnika Željko Heimer donosi izvještaj s XXII. međunarodnog veksilološkog kongresa “FlagBerlin 2007.” održanog u kolovozu prošle godine. Tijekom kongresa HGZD je postalo 51. članica FIAV-a (Međunarodne federacije veksiloloških udruga), a članovi društva su održali predavanja o promidžbenim značkama iz Prvog svjetskog rata koje prikazuju zastave (dio zbirke Hrvatskog povijesnog muzeja) i o povijesti zagrebačkih zastava.
  • Grbovnica cara Leopolda I. – Radi se prenošenju dijela rada Hrvoja Kekeza “Grbovnice (armales) cara Leopolda I.” objavljenog u zborniku radova Odsjeka povijesnih znanosti Zavoda za povijesne i društvene znanosti HAZU, 23 (2005.), pp 215-243. Autor u radu prikazuje diplomatičku analizu desetak grbovnica koje je car Leopold I. podijelio hrvatsko-slavonskim plemićima u drugoj polovici XVI. i početkom XVII. stoljeća.
  • Grbovi na keramičkom posuđu Osora – U članku se pojašnjava spoj arheoloških istraživanja i heraldike na ostacima renesansne keramike pronađene u Osoru na Krku. Radi se o četiri obiteljska grba i jedan grb Mletačke Republike. Prilog je opremljen fotografijama i opisima navedenih grbova pronađenih na dnu keramičkih plitica.
  • Pojava prve crnogorske zastave na Jadranu – Vrlo zanimljiv članak o tome kako su Crnogorci premda nisu bili međunarodno priznata država 1867. godine ipak uspjeli s jahtom Silistria Jadranom ploviti pod crnogorskom zastavom.
  • U očekivanju novih grbova i zastava u regiji – Autor ukratko prikazuje diskusije koje se vode u bivšim jugoslavenskim republikama oko promjene trenutnih državnih simbola. Slovenska zastava je od početka samostalnosti označena kao privremena, a tijekom 2003. godine je slovenski parlament raspisao neuspješni natječaj za nove simbole. Trenutno su najzamimljivija pitanja zastava Republike Srpske u BiH i Makedonije, koje pokušavaju uvrstiti svoje manjine u državna obilježja.
  • Zastave političkih stranaka BiH (II. dio) – U drugom dijelu priloga o zastavama političkih stranaka susjedne BiH autor prikazuje osam zastava građanski orijentiranih stranaka. Kod prikazanih zastava je lako za uočiti simbole političkih istomišljenika u susjednim zemljama.
  • Francuske južne i antarktičke zemlje – Autor prikazuje simbole četiri francuska kolonijalna distrikta s ukupno 160 stanovnika i površine preko 7.200 kvadratnih kilometara. Teritoriji se uglavno koriste u znanstvene svrhe meteoroloških istraživanja i eksploatacije guana. Službeni naziv teritorija je Terres australes et antarctiques francaises, a simboli su u skladu s regijom i prikazuju karakteristične biljne i životinjske vrste, te santu leda.
  • Polje i štit – Autor donosi raspravu o kombiniranju, međusobnom odnosu i vrijednosti elemenata heraldike – štita i polja.
  • Kronike, O autorima – Kronika rada društva kroz 2007. godinu i kratke biografije suradnika aktualnog broja glasnika.
  • Grb i zastava HGZD – Grb HGZD (vidljiv u lijevom gornjem uglu naslovnice) je u crvenom polju trokutastog štita, između tri srebrna štitića ukršteni plava zastava zlatnih resa na zlatnom koplju i heraldska palica, crveno-srebrno šahirana zlatnih krajeva. Štit je obrubljen zlatnim i okružen plavom vrpcom zlatnih rubova koji tvore četiri veksilološka čvora, čineći zarotirani kvadrat zaobljenih rubova. Na vrpci zlatnim slovima ispisano je u gornjem dijelu HGZD, a u donjem godina 2006. S desne strane štita kroz vrpcu postavljeno je zlatno zastavno koplje na kojem se nalazi zastava HGZD.

Iz prvog broja bih (ožujak 2007.) posebno istaknuo zanimljiv članak Nikše Stančića o tome kako je nastao grb Republike Hrvatske.

Miljenko Hajdarovic
About Miljenko Hajdarovic (210 Articles)
Magistar povijesti i magistar edukacije sociologije, diplomirao na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Urednik Hrvatskog povijesnog portala i vlasnik obrta Inter nos. Radi u Srednjoj školi Čakovec. Član stručne radne skupine za izradu kurikuluma povijesti.

Ostavite komentar. HPP ne odgovara za izreceno misljenje komentatora. Zabranjeno je vrijedanje, psovanje i klevetanje.

Your email address will not be published.


*