Novo:

Gradski muzej Varaždin u nastavi povijesti

Primjer iz prakse

Muzeji su specijalizirane institucije koje sakupljaju različite ostatke iz prošlosti te ih putem izložbi čine dostupnima javnosti. S obrazovnog gledišta takva institucija predstavlja dodatni izvor informacija učenicima, ali i živopisnije dokaze o promjenama u životima ljudi na određenom prostoru. Muzej također preko svojih radionica pruža mogućnosti i za individualizirano učenje. Poželjno je da je posjet muzeju integriran u nastavu kao što je bilo u našem slučaju. Naime, nakon obrađenih i utvrđenih kataloških tema Hrvatska u doba Arpadovića i Anžuvinaca te Humanizam i renesansa sa učenicima šestih razreda OŠ I. K. Sakcinskog u Ivancu i PŠ Salinovec (ukupno pet odjela) organizirana je 27. veljače 2008. godine terenska nastava u Gradskom muzeju Varaždin, a u okviru izborne teme Srednjovjekovni grad.

Pripremu i organizaciju terenske nastave vodile su učiteljice povijesti prof. Sonja Poljak i prof. Suzana Jagić s višom kustosicom Gradskog muzeja Varaždin, prof. Spomenkom Težak. U pripremu i izvođenje nastave uključile su se također i učiteljice prirode, likovne kulture, hrvatskog jezika i matematike, čime je ostvarena korelacija između tih predmeta. Neposredna priprema za posjet muzeju neobično je važna, a sastoji se od tehničke i nastavne pripreme. U sklopu tehničke pripreme važno je bilo saznati radno vrijeme muzeja, cijenu ulaznice (muzeja i prijevoza učenika), dogovoriti vrijeme posjeta, vrste aktivnosti te nositelje aktivnosti. Nastavni dio pripreme određuje učitelj, a sastoji se u određivanju cilja, odgojno – obrazovnih zadataka, oblika i metoda rada. Učenici su bili prethodno upućeni u to što će moći vidjeti u muzeju i da će im ta znanja omogućiti utvrđivanje i proširivanje obrađenog nastavnog gradiva pa su tako bili koncipirani i zadatci koje su učenici dobili na rješavanje i koji su unaprijed bili isplanirani i pripremljeni u dogovoru s višom kustosicom muzeja. Cilj terenske nastave bio je proučiti razvoj srednjovjekovnog grada Varaždina u razdoblju od X. do XV. stoljeća. Zadatci koje je trebalo ostvariti bili su sljedeći:

  • a. obrazovni: stjecanje znanja o razvoju grada Varaždina tijekom srednjega vijeka s naglaskom na razdoblja romanike, gotike i renesanse, načinu života Varaždinaca i promjenama koje su se događale u gradu Varaždinu i okolnom ruralnom prostoru današnje Varaždinske županije kojoj je kroz povijest pripadao i naš grad Ivanec. Povijesni razvitak stavljen je u odnos sa prirodno – geografskom osnovom i posebice raznolikim biljnim i životinjskim svijetom naše županije;
  • b. funkcionalni: razvijanje kreativnosti i samostalnosti u radu učenika, analiza izloženih muzejskih predmeta i slikovnog materijala, opisivanje, povezivanje gradiva, vježbanje samostalnog i timskog rada;
  • c. odgojni: poticati kreativnost i samostalnost učenika, uvidjeti napredak života srednjovjekovnog grada, razvijati ljubav prema zavičaju i interes za prošlost posebice posjetom muzejima gdje se čuvaju originalni materijalni i pisani povijesni izvori. Nastavna sredstva i pomagala osigurao je muzej: vodene bojice, kistove, karton, olovke, glinamol, kolaž, crne flomastere, papir za crtanje, puzzle za slaganje, radne listove, LCD projektor, škarice, ljepilo, slikovni materijal. Tijekom radionica primijenjen je frontalni, individualni i grupni oblik rada i korištene su različite verbalne (metode čitanja i rada na tekstu, pisanja, razgovora, predavanja), vizualne (metode crtanja, demonstracije materijalnih izvora, povijesnih slika i portreta, dokumentarnih slika) i prakseološke metode (metode čitanja, crtanja, proučavanja izvora, rješavanja problema).

muzej-varazdin01Muzej je za učenike organizirao četiri radionice. Svaka je trajala otprilike 60 minuta, promjene za izmjenu radionica 10 minuta, dok je iza druge radionice određena bila kratka pauza. U Starom gradu bila je radionica uz izložbu Iz srednjega u novi vijek – varaždinski Stari grad i projekt Bastion. Izložba je dio Projekta Bastion – Gradovi uz Dravu otvaraju svoje utvrde, što je djelomično financiran sredstvima Europske unije namijenjenima provedbi Međususjedskog programa Slovenija – Mađarska – Hrvatska. Projekt traje od 16. ožujka 2006. do 15. ožujka 2008. godine. Nakon razgleda izložbe koja se nalazi u dvije prostorije u  Starom gradu, a  kojom su predstavljeni rezultati arhivskih i arheoloških istraživanja Starog grada, učenici su radili model srednjovjekovne čaše iz kartona koju su u konačnici bojali vodenim bojama. Voditeljica radionice bila je Marina Šimek, muzejska savjetnica. U palači Sermage (Galerija starih i novih majstora) tema radionice bila je umjetnost, točnije, učenici su se kroz ovu radionicu upoznali sa sačuvanim djelima srednjovjekovne umjetnosti, umjetničkim pravcima: romanikom, gotikom i renesansom. Jedno od najvrednijih djela Galerije starih i novih majstora, a imali su je prilike vidjeti i učenici, je Žitna Madona koja datira iz XV. stoljeća i jedna je od osamdesetak slika poznatih u Europi s takvim prizorom. Žitna Madona bila je simbol pomoći u mukama prilikom poroda, a ponekad i ona odvodi pokojnika, a pretpostavlja se da je slika nastala u Austriji ili Bavarskoj. U kreativnom dijelu radionice učenici su modelirali glinamolom, crtali flomasterom, radili kolažom, ovisno o interesu. Pripremu radionice obavila je muzejska savjetnica gđa. Dučakijević, a vodila ju je dokumentaristica Petra Rutić. U palači Herzer bile su organizirane dvije radionice: Srednjovjekovno društvo – u multimedijskoj dvorani i Svijet kukaca. Radionica Srednjovjekovno društvo temeljila se na srednjovjekovnoj povijesti Varaždinske županije i njenog stanovništva. Kroz primjere sačuvanih dokumenata učenici su upoznali i povijest jezika. Radni listići pomogli su učenicima shvatiti kako su stare isprave bile pisane latinskim jezikom, da su prve knjige tiskane u našoj okolici bile na kajkavskom i slično. Radni listić sadržavao je tekst isprave Andrije II. iz 1209. godine kojom je Varaždin stekao privilegij slobodnog kraljevskog grada. Učenici su trebali navesti značaj isprave, podcrtati povlastice varaždinskih građana, ime kralja i godinu dodjele isprave, prema slici navesti isprave važne za Varaždin, obojiti grb grada Varaždina te navesti povijesne lokalitete i opisati neku legendu iz svoga zavičaja. Voditeljica radionice bila je viša kustosica  Spomenka Težak. Petu radionicu Svijet kukaca vodila je viša kustosica Antica Bregović. Učenici su razgledali muzejski postav  Svijeta kukaca koji svojom koncepcijom izlaganja ističe veliku biološku raznolikost Varaždinske županije te nizom izložaka posredstvom muzejsko – pedagoškog programa prenosi učenicima niz informacija koje upotpunjavaju njihova znanja o staništima i životnim zajednicama prostora županije te ih upućuje na potrebu njezina očuvanja. Učenici su aktivno sudjelovali u razgledavanju, slušali su zvukove prirode (što ih se posebno dojmilo), dodirivali su i učili na primjerima sakupljene i izložene prirodnoslovne građe.

Kako posjet muzeju mora biti integriran u nastavu te mu je prethodila dobra priprema, zahtijeva također i rad nakon posjete muzeju kako bi u potpunosti bio ostvaren edukativni cilj terenske nastave. Tako stečena znanja učenici su mogli dopuniti zadatcima nakon posjete muzeju. U pisanom obliku mogli su izraziti svoje dojmove, učinjena je analiza radnih listića koje su rješavali, mogli su nacrtati crtež onog što ih se najviše dojmilo u muzeju i što su naveli u kratkoj anketi koju su rješavali o terenskoj nastavi u muzeju. Sve navedene slikovne i tekstualne  materijale, kao i rezultate ankete i snimljene fotografije, iskoristit će povijesna skupina za uređivanje panoa u holu škole povodom Međunarodnog dana muzeja, 18. svibnja te tako obilježiti Dan muzeja u našoj školi. Uspješnost terenske nastave u Muzeju grada Varaždina može se potkrijepiti analizom provedene  kratke ankete koju sam provela u dva šesta razreda u kojima predajem povijest. Od ukupno 40 učenika koji su ispunili anketu, 100% ih je odgovorilo da im se terenska nastava svidjela i da bi takav oblik nastave željeli ponoviti. Na pitanje što ih se najviše dojmilo, 22 učenika na prvo su mjesto stavili dojmove koje su stekli u Entomološkom muzeju ili Svijetu kukaca – „dojmilo me se koliko različitih vrsta leptira pa i mrava postoji“, „sviđaju mi se računala koja proizvode zvukove u muzeju s kukcima“, „nisam znala da u našem kraju ima toliko kukaca i njihovih staništa“, „svidjelo mi se jer su kukci bili uvećani“… Pojedini su učenici uz dojmove u Entomološkom muzeju naglasili  kako su ih se još dojmile i druge radionice, dok je 8 učenika na prvom mjestu navelo dojmove sa izložbe u Starom gradu te radionicu koja je tamo bila organizirana, 5 je učenika izdvojilo predavanje i radionicu u palači Sermage, 2 su učenika izdvojila radionicu u palači Herzer, dok su tri učenika navela da im je sve bilo super. Na kraju ću navesti jedno učeničko  razmišljanje iz ankete: „Da, jako sam zadovoljna (terenskom nastavom). To je novo iskustvo za mene. Meni je bilo najljepše u radionici u palači Sermage zbog toga jer mi je bilo zanimljivo kada se govorilo o humanizmu i renesansi, a poslije smo radili neke zadatke (npr. mi smo radili grb). Da, ja bih je željela ponoviti jer se i tako uči kroz radionice, na zanimljiv način.“

Suzana Jagic
About Suzana Jagic (15 Articles)
Na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu diplomirala je povijest i geografiju. Magistarski rad obranila je 2008. na Poslijediplomskom znanstvenom studiju hrvatske povijesti Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Doktorski rad s temom Prosvjetna politika u osnovnome školstvu Hrvatskog zagorja 1918. – 1941. obranila je 2012. godine. Radila je u OŠ Vidovec, a od 1996. radi u OŠ Ivana Kukuljevića Sakcinskog u Ivancu kao učiteljica povijesti (geografije). Godine 2007. napredovala je u zvanje učitelja mentora, a 2012. stekla je napredovanje u učitelja savjetnika. Aktivna je u radu Županijskog stručnog aktiva učitelja povijesti i posebice dodatnom radu povijesne skupine koju vodi u školi i s kojom je postigla dobre rezultate na županijskoj i državnoj razini. U svom radu primjenjuje suvremene nastavne metode kojima obrađuje raznovrsne teme iz zavičajne i opće povijesti ponajviše kroz projektnu i terensku nastavu. Voditeljica je i istraživačke sekcije koja djeluje u sklopu školske učeničke zadruge Ivančica. Sudjelovala je na više seminara, znanstvenih i stručnih skupova na županijskoj, međužupanijskoj, državnoj i međunarodnoj razini, a na nekima je održala predavanja i radionice. Jedan je od organizatora stručnog skupa koji je bio održan povodom 170. obljetnice školstva u Ivancu u organizaciji Agencije za odgoj i obrazovanje u Zagrebu.