Novo:

Gospodarska povijest Koprivnice i Podravine

Povijesno društvo Koprivnica, Društvo za hrvatsku ekonomsku povijest i ekohistoriju te Društvo za hrvatsku povjesnicu organizirali su znanstveni skup s međunarodnim sudjelovanjem "Gospodarska povijest Koprivnice i Podravine". Znanstveni skup se održao u koprivničkoj gradskoj vijećnici u subotu 13. prosinca 2008. godine. Sve sudionike i publiku su uvodno pozdravili predsjednica Povijesnog društva Koprivnica Ružica Špoljar, predsjednik organizacijskog odbora Hrvoje Petrić, član suradnik HAZU Dragutin Feletar, zamjenik župana Koprivničko-križevačke županije Vladimir Šadek i predsjednik Društva za povjesnicu i starine Molve Mario Kolar.

Koprivnica iz zraka

U prvom dijelu se poglavito govorilo o razvojnim fazama gospodarstva Koprivnice i Podravine s težištem na suvremenom razvoju. Znanstveni skup je svojim izlaganjem otvorio Dragurin Feletar (HAZU) sa priopćenjem “Etape razvoja izvanagrarnog gospodarstva Podravine”. Nakon njega je govorio Hrvoje Petrić čije je izlaganje nosilo naslov “Uloga trgovine u razvoju gospodarstva Koprivnice i Podravine”. Izvrsnu prezentaciju je pripremila Mira Kolar koja je govorila o važnosti povezivanja ratarstva i mlinarstva u predavanju naslovljenom “Od klasa i klipa do kruha i kolača”. Vjekoslav Robotić (Gimnazija Fran Galović Koprivnica) se usmjerio na suvremenu gospodarsku problematiku u temi “Povijesno-geografski slijed koprivničkog  gospodarstva u tranzicijskom dobu”. Na njega se nadovezao Silvije Jerčinović (Visoko gospodarsko učilište Križevci) s priopćenjem “Povijesni elementi identiteta grada Koprivnice kao pretpostavka stvaranja imidža grada u funkciji budućeg gospodarskog razvitka”.

U drugom dijelu znanstvenog skupa je bila riječ o gospodarskoj povijesti od srednjega vijeka do početka 20. stoljeća. Ana Novak (Hrvatski institut za povijest Zagreb) je otvorila drugi dio skupa s referatom “Kako se politika Bele IV. nakon tatarske provale odrazila na razvoj zemljišnoga posjeda Zagrebačke crkve s posebnim osvrtom na područje Komarničkog arhiđakonata”. Nakon nje je Ranko Pavleš govorio o procjeni centraliteta naselja srednje Podravine u kasnom srednjem vijeku. Szabolcs Varga (Biskupijska visoka teološka škola Pécs/Pečuh) je održao predavanje “Značenje Križevačke županije u gospodarstvu Kraljevine Ugarske u 15. i 16. stoljeću” kojim je srednjovjekovnu problematiku gospodarstva našega kraja stavio u širi srednjoeuropski kontekst. Agneza Szabo je, pak, predavala o važnosti žena u gospodarstvu te je održala izlaganje pod naslovom “Istaknute žene u gospodarskoj povijesti Koprivnice i Podravine u drugoj polovici 19.stoljeća”. Željko Holjevac (Filozofski fakultet Zagreb) je predstavio novopronađene statističke podatke u priopćenju “Gospodarsko stanje Koprivnice na početku 20. stoljeća”.

Treći dio znanstvenog skupa je bio usmjeren na problematiku 20. stoljeća. Ljiljana Dobrovšak (Institut društvenih znanosti Ivo Pilar Zagreb) je govorila o važnosti Židova u gospodarstvu Koprivnice i Podravine, Vladimir Šadek (Koprivničko-križevačka županija) o  tome kako je u Koprivnici od 1927. do 1930. politika bila ispred gospodastva dok je Ivan Peklić (Gimnazija Križevci) održao predavanje “Niža poljoprivredna škola u Koprivnici” Vesna Peršić Kovač (Muzej grada Koprivnice) je imala posljednje priopćenje pod naslovom “Poljodjelstvo u Peterancu početkom dvadesetog stoljeća”.

Svi sudionici su dobili na dar povijesno-geografsku monografiju “Općina Đelekovec” i 22. broj časopisa “Scientia Podraviana”. Na kraju je održana vrlo zanimljiva rasprava u kojoj su referenti ponudili čitav niz odgovora na pitanje kako bi se trebalo dalje razvijati gospodarstvo Koprivnice i Podravine. Održavanje znanstvenog skupa su pomogli: Grad Koprivnica, Koprivničko-križevačka županija i Općina Đelekovec. Organizacijski odbor u sastavu: Ružica Špoljar, Mira Kolar, Željko Holjevac, Dragutin Feletar i Hrvoje Petrić (predsjednik), iznio je najveći dio tereta priprema ovoga znanstvenog skupa. Očekuje se kako će se tijekom 2009. sva predavanja tiskati u časopisima “Podravina” i “Scientia Podraviana”.

Hrvoje Petric
About Hrvoje Petric (90 Articles)
Rođen 1972. u Koprivnici. Završio studij geografije i povijesti u Zagrebu. Na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu zaposlen od 2001. Stručno se usavršavao u Sjedinjenim Američkim Državama, Sloveniji, Mađarskoj, Austriji, Njemačkoj i Izraelu. Doktorirao 2008. u Zagrebu. Sudjelovao na brojnim znanstvenim skupovima u zemlji i inozemstvu. Autor je brojnih radova. Za svoj je rad nagrađivan. Predsjednik je Društva za hrvatsku ekonomsku povijest i ekohistoriju. Urednik je znanstvenih časopisa «Ekonomska i ekohistorija» i „Podravina“. Izvodi nastavu na preddiplomskom i diplomskom studiju povijesti iz predmeta: Ekohistorija, Ekonomska historija, Hasburška Monarhija: imperijalna baština te Europske regije i hrvatska povijest ranoga novog vijeka.