Novo:

Godišnja skupština HUNP-a 2013

Seminar i godišnja skupština Hrvatske udruge nastavnika povijesti održana je 9. ožujka 2013. u OŠ Jabukovac-Zagreb. Skup su otvorili Tamara Janković (predsjednica) i Krešimir Erdelja (tajnik udruge,) a dobrodošlicu i uspješan rad poželio je i Darko Benčić, ravnatelj ove škole. Tamara Janković predstavila je rad udruge: suradnju u izradi i predstavljanju međunarodnih projekata s Eurocliom (međunarodnom udrugom povjesničara) te Centrom za demokraciju i pomirenje jugoistočne Europe (CDRSEE). Zahvalila se kolegama koji su svoje slobodno vrijeme odlučili posvetiti ovom cjelodnevnom seminaru, a posebno se zahvalila Eurocliu bez čije financijske potpore ovaj seminar ne bi bio moguć. Krešimir Erdelja je najavio još tri seminara koje će udruga organizirati do kraja ove godine u suradnji s CDRSEE-om i Agencijom za odgoj i obrazovanje. Prvi je održan u Varaždinu prije dva tjedna, sljedeći će biti u Slavoniji krajem travnja, a zatim će se održati još dva:  u Puli i na jugu Hrvatske (Dalmacija).

Kiti Jurica Korda ukratko je predstavila ovaj projekt koji se bavi poučavanjem kontroverznih tema na području bivše Jugoslavije u razdoblju 1900.-1945. a zatim dala i pregled svih tema timova država koje su njega uključene. Krajnji rezultat projekta bit će knjiga prevedena na 7 jezika koja će sadržavati 23 radionice. Hrvatski tim čine Denis Detling (Osijek), Igor Jovanović (Pula), Kiti Jurica- Korda( Dubrovnik) i Sanja Pereša- Macuka (Pula).

U nastavku su izvedene i dvije radionice hrvatskoga tima: „Jugoslavenski Sokol – nacionalni čuvar identiteta“ autora Sanje Pereša-Macuka i Igora Jovanovića i „Pucnji u parlamentu – atentat na Stjepana Radića i hrvatske zastupnike u Narodnoj skupštini 20. lipnja 1928.” autorice Kiti Jurica-Korda.

Osim ovih izvedenih radionica, ukratko su predstavljene i ostale dvije radionice hrvatskog tima: “Umjetnost i režim u vrijeme šestosiječanjske diktature” autora Denisa Detlinga i “Nogomet u Kraljevini Jugoslaviji u vrijeme šestosiječanjske diktature” autora Igora Jovanovića.

„Jugoslavenski Sokol – nacionalni čuvar identiteta“

U uvodnoj kontekstualizaciji prve radionice Igor Jovanović je nazočne upoznao s ovim slavenskim kulturnim i nacionalno-liberalnim pokretom kojega je osnovao češki liječnik Miroslav Tirsch u Češkoj 1862., a čiji su osnovni ciljevi bili širenje nacionalne svijesti, fizičko i duhovno uzdizanje ljudi putem obrazovanja i tjelovježbe. Pokret je dobio ime po ptici sokolu –   simbolu  svjetlosti, sunca, visine i hrabrosti. Jugoslavenski Sokol bio je pokret koji je evoluirao od panslavenske ideje  do promicatelja ideje integralnog jugoslavenstva i moćnog oružja diktatorskog režima.  U sljedećem koraku, nazočne je podijelio u pet skupina u kojima su analizirali izvore te u njima trebali izdvojiti pozitivne i negativne strane ovoga pokreta. Izvori su se rotirali po skupinama, a nakon što je svaka skupina se upoznala sa svim izvorima krenula je priprema igre uloga gdje je svaka skupina trebala interpretirati ovaj pokret iz različitih kutova gledišta (učiteljice, svećenika, studenta, poljoprivrednika – svi iz drugih krajeva Jugoslavije). Nakon radionice uslijedila je diskusija o materijalu i njegovoj primjenjivosti u nastavi.

Sanja Pereša Macuka i Igor Jovanović vodili su prvu radionicu

Sanja Pereša Macuka i Igor Jovanović vodili su prvu radionicu

Pucnji u parlamentu

Na početku druge radionice Kiti Jurica Korda je u uvodnom dijelu objasnila zašto je tema atentata u Narodnoj skupštini kontroverzna tema.  Naime, kontroverznost ove teme proizlazi iz napetih odnosa na relaciji Hrvati-Srbi od osnivanja  Kraljevstva SHS, a koji su se nakon atentata u Skupštini još više zaoštrili. Hrvati su atentat na hrvatske zastupnike u Parlamentu doživjeli kao atentat na hrvatski narod. Reakcije pune emocionalnog naboja za atentat optuživale su vladajući režim, naročito pripadnike Srpske narodne radikalne stranke, predsjednika vlade Velju Vukičevića te ponekad i samog kralja Aleksandra Karađorđevića. Iako se nikad nije uspjela dokazati izravna umiješanost kralja i vlade u pripremu atentata, kao da je ta optužba zauvijek ostala lebdjeti u ozračju osjetljivih međunacionalnih odnosa i prve i druge Jugoslavije. Isto tako, bahato ponašanje Puniše Račića nakon atentata, sudski proces u kojem je ovaj zločin proglašen slučajnim aktom neuravnotežena čovjeka i izricanje kazne od 20 godina zatvora  za trostruko ubojstvo ostavilo je dodatni prostor za sumnju na upletenost režima.

Kao motivaciju na početku radionice, voditeljica je skupinama podijelila sličice naslovnih stranica onovremenih novina koje su izvještavale o događaju u Narodnoj skupštini (20. VI. 1928.) i koje su  članovi skupina trebali složiti po emocionalnom naboju.  U sljedećoj etapi, sudionici su desetak minuta po skupinama analizirali izvore, podatke i radili grafikone. Ključna pitanja po skupinama bila su sljedeća: „ Zašto je i na koji način režim pokušao onemogućiti Radiću političko djelovanje? Kakve je izborne rezultate imala Radićeva stranka i koji dio društva prvenstveno okuplja Radić na svojim skupovima? Čije je interese ugrozio Radić svojim  kritikama i prijedlozima i kakve  prijetnje zbog toga dobiva? Može li se iz samog događaja zaključiti i o nekom od uzroka atentata?“ Nakon što je svaka skupina odradila svoj zadatak, voditeljica je na ploču zapisala odgovore na ključna pitanja svake grupe. Prema odgovorima nazočni su trebali zajednički napraviti popis mogućih uzroka atentata, te navedene uzroke pojedinačno zapisati na kartončiće koje su zatim trebali poredati u “dijamant” prema važnosti.

Kiti Jurica Korda

Kiti Jurica Korda

Ključno pitanje drugog dijela radionice bilo je:  Koji je razlog kontroverznim reakcijama na ubojstvo Stjepana Radića? U sljedećem koraku voditeljica je koristila skupni rad i igru uloga. Nazočne je  podijelila u osam skupina, a svaka skupina je na temelju izvora trebala pripremiti po jednu izjavu (dakle kao pripadnik Hrvatske stranke prava, Svetozar Pribičević, Sekula Drljević, slikar Ljubo Babić,  Ivan Meštrović, član Srpske narodne radikalne stranke, glasnogovornik vlade Kraljevine SHS  te kao strani novinar). U završnoj diskusiji trebalo je dati odgovor na ključno pitanje: Koji je glavni uzrok kontroverznim reakcijama na ubojstvo Stjepana Radića?

Predstavljanje rada Inicijatvnog odbora za obilježavanje stogodišnjice Prvog svjetskog rata

Tijekom skupštine Igor Despot i Ivan Dukić upoznali su nazočne i s dosadašnjim radom Inicijativnog  odbora za obilježavanje stogodišnjice Prvog svjetskog rata čija je predsjednica dr. sc. Vijoleta Herman-Kaurić (Hrvatski institut za povijest). Cilj  odbora je potaknuti kulturne i znanstvene ustanove na suradnju, a potom koordinirati zajedničke projekte, kako bi se što primjerenije u Hrvatskoj obilježila ova važna obljetnica.  Sastanci se održavaju redovito u Hrvatskom institutu za povijest, a do sada su rad uključeni Hrvatski državni arhiv (HDA), Nacionalna i sveučilišna knjižnica (NSK), te Državni arhivi u Osijeku, Puli, Zagrebu, Zadru, Pazinu i Dubrovniku. U međuvremenu sve veći broj kulturnih i znanstvenih ustanova, te posebice pojedinaca iz cijele Hrvatske želi sudjelovati u radu Odbora, a podršku  je pružio i Austrijski kulturni forum. Obilježavanje ove obljetnice je idealna prilika za suočavanje i proučavanje političke i moralne, individualne i kolektivne katastrofe pred kojom se našla Europa prije stotinu godina, a time i Hrvatska kao njezin sastavni dio. U dosadašnjem radu Inicijativni odbor je predložio i okvirni Kalendar događanja. Obilježavanje bi započelo već u listopadu 2013. znanstvenim skupom „1913. – posljednja godina mira“ (HDA) u Zagrebu, a nastavilo bi se tijekom 2014. godine novim skupovima, okruglim stolovima i  izložbama u Zagrebu, Varaždinu, Puli, Zadru i ostalim dijelovima Hrvatske.

U nastavku je Igor Despot ukratko predstavio svoju knjigu „The Balkan Wars In the Eyes of the Warring Parties: Perceptions and Interpretations“  koja će uskoro izaći i na hrvatskom jeziku.

Igor Despot najavljuje aktivnosti oko obilježavanja stogodišnjice Velikog rata

Igor Despot najavljuje aktivnosti oko obilježavanja stogodišnjice Velikog rata

Dalji tijek rada: uključenje s kolegama iz Makedonije

Kao i obično, posebnu čar ovakvim seminarima  dalo je međusobno druženje kolega te izmjena iskustava i mišljenja. Nakon svake od ovih radionica uslijedila bi plodonosna rasprava, a po prvi put na skupštini HUNP-a ostvareno je i uključenje uživo s kolegama iz Makedonije koji su također istovremeno imali svoju skupštinu u Bitoli. HUNP je tako najavio nove oblike rada i međunarodne suradnje s drugim udrugama regije i šire.

Zahvala

HUNP se posebno zahvaljuje OŠ Jabukovcu-Zagreb na ustupljenom prostoru i organizaciji, Eurocliu na financijskoj podršci, Školskoj knjizi, Povijesnom portalu na medijskoj potpori  te naravno svim nastavnicima-sudionicima ovog seminara bez čijeg kvalitetnog angažmana ovaj seminar ne bi bio moguć.

Osvrt na evaluaciju radionica projekta „ Kako poučavati osjetljive i kontroverzne teme u državama bivše  Jugoslavije 1900.-1945“. (Igor Jovanović)

Evaluacijski listić projekta podijeljen je na dva dijela. Prvi  se dio odnosi na evaluaciju radionica: Jugoslavenski sokol- čuvar nacionalnog identiteta i Pucnji u parlamentu- atentat na Stjepana Radića.

Sudionici seminara su nakon aktivnog sudjelovanja u radionicama  odgovorili na devet  pitanja koja su se odnosila na multiperspektivnost izvora, ključna pitanja, raznolikost zadataka na za učenike, povijesni kontekst navedenog razdoblja,  primjerenost tema uzrastu učenika te samu kontroverznost tema radionica.

Radionice su  ocijenjene veoma pozitivno, tako da je prosječna ocjena radionice o Jugoslavenskom sokolu 4,34, a Atentat na Stjepana Radića dobio je prosječnu ocjenu 4,65.

Drugi dio evaluacije odnosio se na sam projekt“ Poučavanje kontroverznih i osjetljivih tema u državama bivše Jugoslavije 1900.-1945“.

Sam je projekt dobio prosječnu ocjenu 4,40 jer  razvija kritičko mišljenje kod učenika, potiče učeničku znatiželju te ih motivira za aktivno učenje.  Većina sudionika seminara smatra  da su prezentirane radionice projekta relevantne za poučavanje povijesti u Republici Hrvatskoj, a svaki bi sudionik mogao koristiti desetak radionica u nastavi.

Mišljenje o  projektu je veoma pozitivno, projekt je zanimljiv i koristan i otvara mogućnost za sagledavanje određenih povijesnih događaja iz različitih perspektiva zaključuju učitelji i nastavnici povijesti sa godišnje skupštine Hrvatske udruge nastavnika povijest održane u Zagrebu  9. ožujka 2013. godine.

Ivan Dukic
About Ivan Dukic (19 Articles)
Profesor povijesti i geografije. Živi i radi u Zagrebu. Autor je nekoliko udžbenika i metodičkih priručnika. Aktivan u Hrvatskoj udruzi nastavnika povijesti.