Novo:

Godišnja skupština Hrvatske udruge nastavnika povijesti 2015.

Prošli vikend u OŠ Jabukovac u Zagrebu održana je godišnja skupština Hrvatske udruge nastavnika povijesti. Okupljene je najprije pozdravio ravnatelj škole, bivši tajnik HUNP-a i dugogodišnji aktivni član, Darko Benčić. Potom je riječ preuzela Tamara Janković, predsjednica HUNP-a. Pozdravila je okupljene, ispričala ukratko o događanjima u kojima su sudjelovali članovi HUNP-a tijekom protekle godine te najavila program rada godišnje skupštine. Krešimir Erdelja, tajnik udruge, potom je ukratko predstavio novi projekt CDRSEE-a u kojem HUNP ima ulogu partnera. U izradi su dvije nove povijesne čitanke koje pokrivaju razdoblje od Drugoga svjetskog rata do danas. Jedan od urednika je prof. Neven Budak, a na odabiru i prikupljanju izvora radi prof. Hrvoje Klasić.

U nastavku je Vedran Ristić predstavio projekt “Šetnja kroz sjećanje: Kako koristiti spomenike u nastavi povijesti”. Tema su spomenici posvećeni žrtvama Prvoga svjetskog rata, Drugog svjetskog rata i Domovinskog rata.  Kolega Ristić istakao je da je naslijeđe ovih događaja problematično zbog mnogih neriješenih političkih i društvenih pitanja. Mnogi spomenici koji su postavljeni, pogotovo nakon Drugog svjetskog rata, devastirani su i uklonjeni, a poruka koju su slali je potisnuta. Bez obzira na to neki su preživjeli, a postavljen je niz novih spomenika posvećenih Domovinskom ratu. Kolega Ristić je potom naglasio kako su komemoracijske prakse vezane uz te spomenike prvorazredni javnopolitički događaji, dio društvenog diskursa koji uvelike rabi (a i zlorabi) povijesne teme.  Spomenici su neizostavni dio kulturnog krajolika svakog grada i mladi ljudi koji žive u demokratskom društvu trebali bi s njima biti upoznati. Oni su mjesto sjećanja i pijeteta, ali i poprište ideoloških borbi. Svaki povijesno i politički pismen pojedinac trebao bi biti upoznat sa slojevitošću poruka koje šalju spomenici, stoga je radionica koju je kolega Ristić priredio za učenike osječke gimnazije izuzetno korisna, a vrlo ju je lako prilagoditi nekoj drugoj sredini i koristiti lokalne primjere, koji bi učenicima trebali biti poznati.

Nakon toga nam je kolega Ristić ukratko predstavio i svoju prezentaciju “Kratak vodič kroz učenje povijesti – 5 savjeta za bolje razumijevanje prošlosti i sadašnjosti”, s kojom je nastupio na TEDx-u u Osijeku.

Poslije pauze kolega Igor Jovanović predstavio je projekt “Promišljanje nastave povijesti za 21. stoljeće” u sklopu kojeg je osmislio radionicu “Utjecaj osmanskih osvajanja na patriotske igre“. Ukratko nam je na vrlo zanimljiv način prezentirao spomenutu radionicu,  a osvrnuo se i na potencijalnu buduću suradnju s EUROCLIO-m.

Krešimir Erdelja, Tamara Janković i Darko Benčić

Krešimir Erdelja, Tamara Janković i Darko Benčić

Nakon pauze za ručak Dea Marić predstavila nam je još jedan projekt EUROCLIO-a  – “Poučavanje o  EU u zemljama članicama”. Cilj projekta je poboljšati način na koji se poučava o EU. Zasad su dvočlani timovi iz svih zemalja sudionica analizirali po dva udžbenika iz povijesti. Hrvatski tim čine kolegica Dea Marić i kolega Igor Jovanović, a prvi susret timova održan je u Barceloni ove jeseni. Ono što je zajedničko gotovo svim zemljama sudionicama u projektu jest da se ovoj temi posvećuje vrlo malo prostora pa je kolegica Marić izrazila nadu da će možda ovaj i slični projekti pomoći da se to promijeni.

Na kraju je kolega Igor Despot uputio poziv kolegicama i kolegama koji rade u srednjim školama da uključe svoje učenike u natječaj koji suorganiziraju Hrvatska udruga nastavnika povijesti, predstavljena po dr. Igoru Despotu, i Hrvatsko-američka kulturna udruga (HAKU) koju predstavlja dr. Dinko Podrug. Učenici su pozvani da napišu 6 -8 stranica (1800 – 2400 riječi, s ne više od 7 citata) na jednu od dviju zadanih tema: ‘Uzroci Prvoga svjetskog rata’ i ‘Hrvatske prosudbe i reakcije na nadolazeći rat’. Detalje smo već objavili na ovom linku.

Na kraju skupa predsjednica HUNP-a potaknula je neformalnu raspravu o kurikularnoj reformi i nastojala ohrabriti kolegice i kolege da se aktivno uključe i u javnu raspravu, kada povjerenstva završe s radom. Zaključeno je kako je reforma svakako potrebna, kako na planu predmetnih programa (sadržajno i ishodovno), tako i u čitavom obrazovnom sustavu koji bi trebao biti povezan na svim razinama.

Krešimir Erdelja
About Krešimir Erdelja (2 Articles)
Nastavnik povijesti, autor i urednik nekoliko udžbenika i priručnika. Suradnik CDRSEE-a i EuroClia. Tajnik Hrvatske udruge nastavnika povijesti.

Ostavite komentar. HPP ne odgovara za izreceno misljenje komentatora. Zabranjeno je vrijedanje, psovanje i klevetanje.

Your email address will not be published.


*