Novo:

Franz Schubert

Poznati austrijski skladatelj na razmeđi razdoblja klasike i romantike Franz Schubert (1797-1828) poznat je ponajviše po svojim pjesmama za glas i klavir, tzv. Lied te klavirskim sonatama, koje odražavaju skladateljevu fascinaciju Beethovenovim klavirskim sonatama, ali i moćnim, individualnim, kreativnim doprinosima toj glazbenoj formi. Svakako, Schubert je u svom nažalost vrlo kratkom životu skladao i druge skladbe, od kojih je jedna od njih i dan danas vrlo popularna i omiljena te se često nalazi na koncertnom repertoaru – klavirski kvintet 'Pastrva' (u originalu Forellenquintet) za komorni sastav klavira, violine, viole, violončela i kontrabasa, a lako se pamti zbog svoga naslova.

Pogled iz podnožja na Dvigrad Pogled iz podnožja na Dvigrad

Pastrva

Pastrva

Kvintet je objavljen nakon skladateljeve smrti pod brojem op. post. 114 (opus posthumus – posmtrno objavljeno djelo) zalaganjem bečkog izdavača nota, koji je original kupio na rasprodaji stvari nakon skladateljeve smrti. Naslov je kvintet dobio po pjesmi Pastrva, koju je na stihove njemačkog pjesnika i orguljaša Christiana Schubarta, Schubert uglazbio još ranije. Smatra se da je kvintet Schubert napisao 1819. godine. Kvintet je u A duru i predivan je vedri glazbeni odlazak u prirodu, u kojoj se vrlo lako može zamisliti izlet i lijepi pejzaž, sunčano vrijeme, rijeka, bistra voda, pastrve u brzom i elegantnom prolazu kroz rijeku…

Djelo je navodno nastalo na poticaj ljubitelja glazbe i čelista Silvestera Paumgartnera, kojemu je i posvećeno. U nastavku stihovi pjesme.

Die Forelle
In einem Bächlein helle.
Da schoß in froher Eil`
Die launige Forelle
Vorüber wie ein Pfeil.
Ich stand an dem Gestade
Und sah in süßer Ruh`
Des muntern Fisches Bade
Im klaren Bächlein zu.
Ein Fischer mit der Ruthe
Wohl an dem Ufer stand,
Und sah`s mit kaltem Blute,
Wie sich das Fischlein wand.

So lang dem Wasser Helle,
So dacht` ich, nicht gebricht,
So fängt er die Forelle
Mit seiner Angel nicht.

Doch plötzlich ward dem Diebe
Die Zeit zu lang. Er macht
Das Bächlein tückisch trübe,
Und eh` ich es gedacht;

So zuckte seine Ruthe,
Das Fischlein zappelt dran,
Und ich mit regem Blute
Sah die Betrogne an.

Die ihr am goldnen Quelle
Der sichern Jugend weilt,
Denkt doch an die Forelle;
Seht ihr Gefahr, so eilt!

Meist fehlt ihr nur aus Mangel
Der Klugheit. Mädchen, seht
Verführer mit der Angel!
Sonst blutet ihr zu spät.

Christian Friedrich Daniel Schubart, 1739-1791

Glazbu Pastrva kvinteta možete poslušati u rzaličitim izvedbama na you tube-u – pri tome možete upisati i engelsku verziju naslova Trout quintet. Kvintet ima 5 stavaka. Duh Schubertove glazbe izvrsno je sadržan u ovoj skladbi, kao i odraz njegovog karaktera kao osobe, kakvu možemo zamisliti na temelju podataka o njegovom životu i iskazima njegovih suvremenika i znanaca.

Po riječima Schubertovog prijatelja Alberta Stadlera, Schubert je bio: ‘Jednostavan, dobrodušan prema svima, potpuno nepretenciozan, na rubu nemara u pogledu svoje vanjštine. Svako prenemaganje bilo mu je strano i mrsko. Najbolje se osjećao u krugu svojih prijatelja, u vedrom društvu. Na prvi pogled nekima je djelovao flgmatično, no temperamenta mu nije nedostajalo u dosjetljivosti i britkom, ali pozitivnom humoru.’

Franz Schubert je skladao s lakoćom, navodno vrlo rijetko koristeći pri tome klavir, pri skladanju bi grickao bi vrh olovke, prstima lupkao po stolu i pisao, bez mnogo ispravaka, svjedočio je njegov prijatelj Albert Stadler

Franz Schubert je skladao s lakoćom, navodno vrlo rijetko koristeći pri tome klavir, pri skladanju bi grickao bi vrh olovke, prstima lupkao po stolu i pisao, bez mnogo ispravaka, svjedočio je njegov prijatelj Albert Stadler

Franz Schubert jer rođen i umro je u Beču, zapravo vrlo rijetko je napuštao u Beč i osim nekoliko izleta izvan Beča, a najdalji izlet bio je u Mađarsku, nije putovao.

Franzov otac bio je direktor jedne osnovne škole u jednom mjestu blizu Beča. Svom sinu otac je prenio osnove glazbe i u dobi od 11 godina ga dao upisati u zbor bečke dvorske kapele. Tamo je mladi Franz dobivao poduku iz orgulja i klavira, ali i skladanja. Među njegovim učiteljima bio je i slavni Antonio Salieri koji je uočio poseban glazbeni dar mladoga Franza. Sa 17 godina morao je napustiti zbor, kako zbog promjena u glasu tako i zbog ipak nezadovoljavajućeg školskog uspjeha. franz je postao mladi učitelj i četiri sljedeće godine zarađivao podučavajući u školi u kojoj je njegov otac radio. Odmah po izlasku iz zbora počeo je skladati. ubrzo nakon toga počeo je stjecati prijatelje i glazbene istomišljenike odnosno podržavatelje. U to vrijeme bilo je uobičajeno i dapače poželjno na taj način kratiti večeri – u okupljanju u društvo u kojem se naizmjence prezentiraju pojedini kreativni dosezi pojedinih članova tog društva. Bilo je to i zabavno i zanimljivo, jer je uvijek postojalo nešto novo – nova pjesma, nova drama, nova skladba ili nešto četvrto za poslušati i raspraviti.

Schubert za klavirom tijekom jednog nastupa

Schubert za klavirom tijekom jednog nastupa

Među tim prijateljima našao se i mladi student prava Franz von Schober koji je bio porijeklom iz imućne porodice i koji je pod dojmom svog imenjaka Schuberta predložio da se Schubert ostavi podučavanja u školi i prihvati skladanja. Schober je Schubertu ponudio i sobu u kući njihove obitelji ito je bio koak prema osamostaljenju Schuberta – sada je Schubert bio slobodni umjetnik, sa svim prednostima i manama toga poziva.

Prvi veći uspjeh i slavu donijele su mu njegove pjesme za glas i klavir. No, ipak je uz skladanje i pokoji koncert, Schubert prihvatio i ponudu da podučava klaviru kćeri grofa Esterhazyja. Iz toga razdoblja potiču Schubertove skladbe za klavir četveroručno.

Schubert je skladao i scensku glazbu, od kojih je najpoznatija prateća glazba za predstavu Rosamunde. Predstava je bila neuspjeh, ali je glazba preživjela.

Izvorni rukopis Franza Schuberta

Izvorni rukopis Franza Schuberta

Schubert je također skladao i crkvenu glazbu, ali najospežniji mu je opus pjesama za glas  – od njegovih ciklusa pjesama najpoznatiji su Lijepa mlinarica i Zimsko putovanje.

Zimsko putovanje je ciklus od 24 pjesme za muški glas i klavir na stihove Wilhelma Müllera. Često se ističe dramatska upečatljivost ciklusa, pogotovo kada se ciklus pjesama izvodi u cjelini, integralno – što traje oko sat vremena. Ovdje možete poslušati jednu od pjesama.

Jedna od neosporno najpoznatijih njegovih skladbi za glas je i Ave Maria, koju ovdje možete poslušati u izvedbi Luciana Pavarottija.
Malo je poznato da je Ave Maria zapravo pjesma napisana na stihove Sir Waltera Scotta, a ne originalno kao glazba na molitvu. Pjesma Waltera Scotta na koju je Schubert skladao ovu glazbu zove se ‘Elenina treća pjesma’ po junakinji Ellen koja je u bijegu i moli se Djevici Mariji. Tijekom godina neimenovana je osoba prilagodila tekst molitve Ave Maria Schubertovoj glazbi i ta se verzija vrlo često danas izvodi.

Sir Walter Scott, pisac i pjesnik (1771-1832) napisao je epsku pjesmu Gospu od jezera 1810. godine, čiji je jedan dio Schubert upotrijebio za Ave Mariu

Sir Walter Scott, pisac i pjesnik (1771-1832) napisao je epsku pjesmu Gospu od jezera 1810. godine, čiji je jedan dio Schubert upotrijebio za Ave Mariu

Svakako treba istaknuti da je Schubert napisao 10 simfonija, s time da su dvije (osma i deseta) nedovršene. Schubertova deveta simfonija ima nadimak ‘Velika’ ili ‘Veličanstvena’ radi svoje impresivne glazbene materije i trajanja. No, da nije bilo skladatelja Roberta Schumanna i Felixa Mendelssohna koji su note za tu simofniju deset godina nakon Schubertove smrti izvukli iz prašine i javno izveli na koncertu pitanje je da li bismo danas znali za to djelo.

Komorna glazba za različite sastave i glazba za klavir solo preostala su dva područja u kojima je Schubert napisao mnoga prekrasna djela. Ovdje možete poslušati njegovu klavirsku sonatu u e-molu – vrlo poetičnu i nježnu, u izvedbi sjajnog pijanista Wilhelma Kempffa.

Schubert nije nikada zarađivao neke veće svote novaca, živio je skromno, ponekad i na samom rubu onoga što nazivamo ‘vezivanje kraja s krajem’.

Od 1822. godine, dakle od svoje 25-te godine borio se s infekcijama, za koje mnogi tvrde da je u osnovi bio sifilis. Bolest ga je uništavala nekoliko godina i sa samo 31 godinom, 1828. godine – godinu dana nakon Beethovena umro je u stanu svoga brata u Beču. Pokopan je pored Beethovena kojega je štovao nemjerljivo.

Veliki doprinos  – ne samo otkrivanje već i objavljivanju i popularizaciji Schubertovih djela i životnoga puta pripada i Englezu Georgeu Grove-u (1820-1900), kojega mnogi znaju po legendarnoj enciklopedijskoj zbirci Groves Dictionary of Music. Groves Dictionary of Music smatra se najvećim autoritetom u glazbenoj enciklopedistici na engleskom jeziku. Gospodin Grove bio je zaslužan za ideju nastanka te enciklopedije te za nadzorno uredništvo nad njom. Gospodin Grove bio je pisac o glazbi i glazbenicima i urednik, premda je svoj radni vijek započeo kao građevinski inženjer. Za svoje zasluge odlikovan je viteštvom, a bio je i prvi direktor prestižnog Royal College of Music u Londonu.

Velika je šteta da je tako nadareni glazbenik i skladatelj poput Franza Schuberta umro tako mlad, no možemo s divljenjem ponirati u njegova djela koja nam je ostavio.

Povodom 200-te obljetnice Schubertovog rođenja, 1997. godine,  poznati proizvođač vrhunskih klavira Bösendorfer proizveo je specijalnu liniju koncertnih klavira nazvanih Franz Schubert.

Model Bösendorfer klavira nazvanih Franz Schubert od trešnjinog drveta, u kojem su na poseban način spojeni elementi bidermajera i suvremenog dizajna

Model Bösendorfer klavira nazvanih Franz Schubert od trešnjinog drveta, u kojem su na poseban način spojeni elementi bidermajera i suvremenog dizajna

Zanina Bilic
About Zanina Bilic (104 Articles)
<p>Akademska glazbenica pijanistica i profesorica klavira nakon diplome na zagrebačkoj Muzičkoj akademiji poslijediplomski je studij sa stipendijom DAAD završila u Muenchenu. Nastupala je u Hrvatskoj i inozemstvu, kao solist i komorni glazbenik te kao klavirska pratnja. Bavi se i pedagoškim i humanitarnim radom. Živi i radi u Zagrebu sa suprugom i kćeri.</p>