Novo:

Frantisek (Franz, Franjo) Vaniček

Frantisek (Franz, Franjo)  Vaniček, povjesničar. Rođen 6. srpnja 1806. u Walterdorfu u  blizini Praga, seljački sin, Čeh. Tu je završio pučku školu, a gimnaziju u Ljutomišlu. Uz pomoć obiteljskih dobrotvora završio je studij filozofije u Brnu. U Olomucu je položio državni ispit iz austrijske državne povijesti. U početku je privatni učitelj u Brnu i dopisni novinar raznih listova, potom dolazi u Vinkovce krajem 1841. kao gramatikalni učitelj na gimnaziju. Govorio je češki, njemački, latinski, grčki a naučio je tijekom boravka u Vinkovcima i hrvatski jezik.

Kao gramatikalni učitelj – profesor vinkovačke gimnazije revno je sprovodio tadašnju austrijsku državnu politiku germanizacije graničarskih mladića, pogotovo u doba Bachovog apsolutizma. Ipak napravio je puno toga dobroga za vinkovačku Gimnaziju. Kada joj je 1851. zaprijetilo ukinuće, zbog malog broja učenika, odlazi na čelu gradske delegacije Vinkovaca, a (… s njim trgovac Reich i sajđija Thaller…)  u Beč kod cara i kralja Franje Josipa I. s molbom da je ne ukida, već da dobije status prave gimnazije, što je ubrzo i dobila. Nakon dolaska novog bana Šokčevića krajem 1860. u Vinkovce, i njegovog posjeta Gimnaziji, koju je nekoć i sam pohađao, došlo je do pobune gimnazijalaca protiv germanizatorskih profesora pa i  Franza Vaničeka i zbog njegove pretjerane odanosti alkoholu. Zbog toga je F. Vaniček od 1860. do 1863. prebačen za  profesora na senjsku Gimnaziju. Kada je početkom 1864. dotadašnji prefekt vinkovačke Gimnazije Josip Brunner, umirovljen od strane državnog školskog povjerenstva, Vaniček je premješten u Vinkovce za gimnazijskog prefekta, a od 1866. postaje ravnateljem iste. Za vrijeme ovog svog drugog boravka na Vinkovačkoj gimnaziji, Franjo Vaniček je još revniji državni službenik u sprovođenju germanizacije, austrougarskog i habsburškog kulta među vinkovačkom gimnazijskom omladinom. Istovremeno koristi svoje pisalačke sposobnosti, javlja se sa svojim stručno-znanstvenim člancima topografskog, statističkog i etnografskog sadržaja u njemačkim časopisima.

Nakon Austro-Ugarske i Ugarsko-Hrvatske nagodbe 1868. godine kada je u Hrvatskoj po tko zna koji puta potvrđen hrvatski jezik kao službeni, a najavilo se i ukidanje Vojne granice te njeno priključenje Hrvatskoj, u gimnaziji je bio suvišan jedan germanizator takvog kalibra. Franjo Vaniček je umirovljen 1. travnja 1869. godine s malom mirovinom. Tada je imao veliku obitelj, nepoželjan u Vinkovcima seli se u Andrijevce. Iako je bio vrlo brzo zaboravljen u Vinkovcima, tadašnja Austro-Ugarska monarhija ga nije zaboravila, dobio je narudžbu od najviših državnih vlasti da napiše Povijest Vojničke granice. Bila su mu dana sva pomagala i dokumenti iz Ratnog ministarstva u Grazu koja je on prelistao, pročitao, kritički obradio, te napisao  veliko povijesno djelo „Specialgeschichte der Militärgrenze, aus Orginalquellen und Quellenwerken geschöpft“ u 4 dijela, objavljeno u Wienu 1875. godine.

To je prvo i najvažnije djelo za povijest Vojničke granice na ovim prostorima, povijest života naših predaka  zadnjih 136  godina, od 1745. do 1881.,  kada su Turci bili u blizini preko Save, a ovdje svaki muškarac od 16 do 60 godina vojni obveznik.

F. Vaniček je u međuvremenu preselio u Osijek sa svojom brojnom obitelju, gdje je vrlo skromno živio. Umro je u Osijeku 6. travnja 1894.

Josip Šarčević
About Josip Šarčević (171 Articles)
Rođen je 1949. godine u Bošnjacima. U rodnom mjestu je završio osnovnu školu i zatim gimnaziju u Županji. 1973. godine diplomirao je povijest i filozofiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Od 1974. godine radio je na Gimnaziji Matije Antuna Reljkovića u Vinkovcima. Bio je sudionik Domovinskog rata. Posljednjih godina bavio se snimanjem video uradaka, pisanjem i kreiranjem online sadržaja za podučavanje povijesti. Nakon duge i teške bolesti preminuio je 28. prosinca 2009. godine.
Contact: Website