Novo:

Džuhuri (judeo-tatski) – Jezik kavkaskih Židova

Kavkaski Židovi ili kako se još nazivaju, Gorski Židovi, Planinski Židovi ili Juhuro, Židovi su istočnih i sjevernih padina Kavkaza, osobito Dagestana, Čečenije i Azerbajdžana. Na ta područja najvjerojatnije su se doselili iz drevne Perzije, počevši s doseljavanjem u petom stoljeću.

Jezik kojega govore kavkaski Židovi entnolekt je tatskog koji pripada jugozapadnoj grupi iranskih jezika. U znanstvenoj literaturi ovaj jezik se naziva ”judeo-tat”, no kavkaski Židovi zovu ga zuhun juhuri ili doslovno: ”židovski jezik”. Postoje četiri dijalekta ovog jezika: derbent, kuba, makhachkala-nalchik (povijesno haytaghi dijalekt) i vartashen koji se sada naziva oguz (povijesno znan kao shirvani).

Od pamtivijeka dominantan pisani jezik kavkaskih Židova bio je hebrejski. Prvi pisani dokument na judeo-tatskom bio je  leksikon judeo-tatskog zvan Otzar ha-Millin shel ha-Sefah ha-Tatit-Yehudit, kompiliran tijekom 1870-ih i 1880-ih od strane rabina Ya’akova Itzhakovicha-Yitzhakija (1848-1917). Leksikon sadrži gotovo 1900 riječi u derbentskom dijalektu i njihovu hebrejsku istoznačnicu. Prva knjiga tiskana na judeo-tatskom izišla je u Vilni 1909. godine. Bio je to prijevod Asafa Pinhasova koji je preveo djelo Yosefa Sapira (1869-1935).

Godinu dana kasnije, Pinhasov je izdao knjigu molitvi s judeo-tatskim prijevodom.

Sinagoga u gradu Krasnaya Sloboda u Azerbajdžanu

Sinagoga u gradu Krasnaya Sloboda u Azerbajdžanu

Između 1915. i 1922. u Bakuu su izlazile su tri dnevne novine na judeo-tatskom. Od 1927. grad Derbent u Dagestanu postao je središte judeo-tatskog djelovanja. Na nacionalnoj konferenciji kavkaske židovske kulture koja se održala te iste godine u Moskvi, odlučeno je da judeo-tatski književni jezik bude temeljen na derbentskom dijalektu.  Novine Zehmetkesh (Radnik), koje su izlazile u Derbentu od 1928. do 1941. odigrale su važnu ulogu u jačanju derbenstkog dijalekta. Pored judeo-tatskih izdanja koja su tiskana na hebrejskom pismu, s dodatnim dijakritikama koje su se tradicionalno koristle za pisanje judeo-tatskog, između 1927. i 1928. godine, pojavile su se dvije ”poboljšane” verzije hebrejskog alfabeta s različitim sustavima vokalizacije kako bi nadomjestili samoglasnike koji su nedostajali. Godine 1929., godinu dana nakon vladine odluke, hebrejsko pismo zamijenjeno je latiničnim. Judeo-tatska gramatika koju je Naftali Zvi Anisimov objavio godine 1932. u Moskvi ostaje jedino djelo ovog tipa. Latinično pismo zamijenjeno je ćiriličnim godine 1938. i od tada se judeo-tatski tako zapisuje.

Mnogo dijela na judeo-tatskom objavljeno je između 1930 i 1937. godine kada je on bio jezik na kojem se podučavalo u velikom broju škola. Godine 1938. autonomna republika Dagestan proglasila je tatski (kako su ga nazivali), jedinim od deset službenih jezika. Međutim, nakon te godine, broj izdanja na judeo-tatskom znatno je opao.

Nakon 1938. godine ruski se sve više podučavao u židovskim školama Dagestana zamjenjujući judeo-tatski. U Azerbajdžanu je judeo-tatski uzmicao pred ruskim i azerbajadžanskim. Profesionalno kazalište na judeo-tatskom koje je 1935. godine bilo utemeljeno u Derbentu zatvoreno je jedanaest godina kasnije s objašnjenjem da nije bilo dovoljno zainteresirane publike.

Stoljećima su kavkaski Židovi bilo dvojezični. U Azerbajdžanu su govorili judeo-tat i azerbajdžanski, a u sjevernom Dagestanu judeo-tatski i qumiq. Od kasnih 1920-ih, osobito tijekom 1930-ih, ruski je sve više potiskivao ostale jezike. Tijekom Drugog svjetskog rata obustavljen je tisak na judeo-tatskom. Godine 1946. tisak je obnovljen i do 1990-ih su tiskane otprilike dvije do tri knjige godišnje. Tijekom 1990-ih došlo je do masovne migracije kavkaskih Židova u Izrael. Godine 1999. u Izraelu je utemeljeno društvo kavkaskih pisaca.

Gabi Abramac
About Gabi Abramac (25 Articles)
<p>Lingvistica i stručnjakinja za međunarodne odnose. Doktorirala je na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu iz područja sociolingvistike, radom o jeziku i identitetu hasidskih zajednica u Brooklynu. Stručna usavršavanja iz područja međunarodnih odnosa završila je u New Yorku i Washingtonu. U Jeruzalemu je pohađala međunarodni program Yad Vashem instituta. Radila je za organizacije UN, OSCE i World Learning. U Zagrebu vodi školu stranih jezika Sokrat i osnivač je jedinog centra za učenje jidiša u ovom dijelu Europe. Autorica je knjige ”Dos heylike yidish vort” i brojnih drugih članaka o židovskim zajednicama i jezicima u dijaspori. Redovito organizira predavanja iz područja židovske povijesti, jezika i kulture, te gostuje u televizijskim i radijskim emisijama.</p>
Contact: Website
  • Tomislav Dretar

    Hrvatska bi javnost svakako trebala dobiti prijevod knjige izvorno pisane francuskim jezikom po Johnatanu Littellu pod naslovom “Les bienveillantes” (U grckoj mitologiji, Erinije (anticki grcki= Ἐρινύες / Erinúes). Engleska verzija, koju ne preporucujem zove se “The Kindly Ones” sto ja prevodim s “Dobrohotnice”. Tu ce netko tko je istaknuti zidovski intelektualac , dobitnik Goncourtove nagrade, reci za hrvatske postrojbe na ruskoj fronti da se tu ne radi o ideologijskom opredjeljenju za nacizam vec oljudima koji su nasilno mobiolizirani i na frontama um je je stalo da prezive, a zato se trebalo muski tuci s Rusima. No, u tom djelu onaj tko je radoznalac naci ce citav niz stvari koje obogacuju znanje, tako i o kakvkasnkim Zidovima koji su se pokusali spasiti Holokausta tvrdnjom da oni nisu tjelesni zidovi vec duhovni. I divan esej o Kavkazu kao maternici svijeta i poroditeljskim roditeljiuma europskih naroda.) Kad bi se nasao netko , od Hrvata koji zele da se cuje jedno autenticno zidovsko tvrdjenje o Hrvatima u njemackim postrojbama (knjiga sadrzi 26 stranica posvecenih Hrvatima) da objavi ja bih rado ponudio, vrlo brzo, prijevod na objavljivanje.

  • Sonja F.

    Postoji li mogućnost da prevedete makar samo tih 26 stranica i objavite na Internetu? Objavljivanje knjiga je postalo jako skupo (s obzirom na hrvatska primanja).
    Molim vas da me obavijestite o prevodu dijela ili čitave “Dobrohotnice”.
    Hvala.

    • Poštovana,
      zahvaljujem na interesu i moram odmah pojasniti da HPP ne raspolaže nikakvom infrastrukturom koja bi radila prijevode. Autori šalju svoje priloge koji se objavljuju.