Novo:

Džuhuri (judeo-tatski) – Jezik kavkaskih Židova

Kavkaski Židovi ili kako se još nazivaju, Gorski Židovi, Planinski Židovi ili Juhuro, Židovi su istočnih i sjevernih padina Kavkaza, osobito Dagestana, Čečenije i Azerbajdžana. Na ta područja najvjerojatnije su se doselili iz drevne Perzije, počevši s doseljavanjem u petom stoljeću.

Jezik kojega govore kavkaski Židovi entnolekt je tatskog koji pripada jugozapadnoj grupi iranskih jezika. U znanstvenoj literaturi ovaj jezik se naziva ”judeo-tat”, no kavkaski Židovi zovu ga zuhun juhuri ili doslovno: ”židovski jezik”. Postoje četiri dijalekta ovog jezika: derbent, kuba, makhachkala-nalchik (povijesno haytaghi dijalekt) i vartashen koji se sada naziva oguz (povijesno znan kao shirvani).

Od pamtivijeka dominantan pisani jezik kavkaskih Židova bio je hebrejski. Prvi pisani dokument na judeo-tatskom bio je  leksikon judeo-tatskog zvan Otzar ha-Millin shel ha-Sefah ha-Tatit-Yehudit, kompiliran tijekom 1870-ih i 1880-ih od strane rabina Ya’akova Itzhakovicha-Yitzhakija (1848-1917). Leksikon sadrži gotovo 1900 riječi u derbentskom dijalektu i njihovu hebrejsku istoznačnicu. Prva knjiga tiskana na judeo-tatskom izišla je u Vilni 1909. godine. Bio je to prijevod Asafa Pinhasova koji je preveo djelo Yosefa Sapira (1869-1935).

Godinu dana kasnije, Pinhasov je izdao knjigu molitvi s judeo-tatskim prijevodom.

Sinagoga u gradu Krasnaya Sloboda u Azerbajdžanu

Sinagoga u gradu Krasnaya Sloboda u Azerbajdžanu

Između 1915. i 1922. u Bakuu su izlazile su tri dnevne novine na judeo-tatskom. Od 1927. grad Derbent u Dagestanu postao je središte judeo-tatskog djelovanja. Na nacionalnoj konferenciji kavkaske židovske kulture koja se održala te iste godine u Moskvi, odlučeno je da judeo-tatski književni jezik bude temeljen na derbentskom dijalektu.  Novine Zehmetkesh (Radnik), koje su izlazile u Derbentu od 1928. do 1941. odigrale su važnu ulogu u jačanju derbenstkog dijalekta. Pored judeo-tatskih izdanja koja su tiskana na hebrejskom pismu, s dodatnim dijakritikama koje su se tradicionalno koristle za pisanje judeo-tatskog, između 1927. i 1928. godine, pojavile su se dvije ”poboljšane” verzije hebrejskog alfabeta s različitim sustavima vokalizacije kako bi nadomjestili samoglasnike koji su nedostajali. Godine 1929., godinu dana nakon vladine odluke, hebrejsko pismo zamijenjeno je latiničnim. Judeo-tatska gramatika koju je Naftali Zvi Anisimov objavio godine 1932. u Moskvi ostaje jedino djelo ovog tipa. Latinično pismo zamijenjeno je ćiriličnim godine 1938. i od tada se judeo-tatski tako zapisuje.

Mnogo dijela na judeo-tatskom objavljeno je između 1930 i 1937. godine kada je on bio jezik na kojem se podučavalo u velikom broju škola. Godine 1938. autonomna republika Dagestan proglasila je tatski (kako su ga nazivali), jedinim od deset službenih jezika. Međutim, nakon te godine, broj izdanja na judeo-tatskom znatno je opao.

Nakon 1938. godine ruski se sve više podučavao u židovskim školama Dagestana zamjenjujući judeo-tatski. U Azerbajdžanu je judeo-tatski uzmicao pred ruskim i azerbajadžanskim. Profesionalno kazalište na judeo-tatskom koje je 1935. godine bilo utemeljeno u Derbentu zatvoreno je jedanaest godina kasnije s objašnjenjem da nije bilo dovoljno zainteresirane publike.

Stoljećima su kavkaski Židovi bilo dvojezični. U Azerbajdžanu su govorili judeo-tat i azerbajdžanski, a u sjevernom Dagestanu judeo-tatski i qumiq. Od kasnih 1920-ih, osobito tijekom 1930-ih, ruski je sve više potiskivao ostale jezike. Tijekom Drugog svjetskog rata obustavljen je tisak na judeo-tatskom. Godine 1946. tisak je obnovljen i do 1990-ih su tiskane otprilike dvije do tri knjige godišnje. Tijekom 1990-ih došlo je do masovne migracije kavkaskih Židova u Izrael. Godine 1999. u Izraelu je utemeljeno društvo kavkaskih pisaca.

Gabi Abramac
About Gabi Abramac (23 Articles)
Lingvistica i stručnjakinja za međunarodne odnose. Doktorirala je na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu iz područja sociolingvistike, radom o jeziku i identitetu hasidskih zajednica u Brooklynu. Stručna usavršavanja iz područja međunarodnih odnosa završila je u New Yorku i Washingtonu. U Jeruzalemu je pohađala međunarodni program Yad Vashem instituta. Radila je za organizacije UN, OSCE i World Learning. U Zagrebu vodi školu stranih jezika Sokrat i osnivač je jedinog centra za učenje jidiša u ovom dijelu Europe. Autorica je knjige ”Dos heylike yidish vort” i brojnih drugih članaka o židovskim zajednicama i jezicima u dijaspori. Redovito organizira predavanja iz područja židovske povijesti, jezika i kulture, te gostuje u televizijskim i radijskim emisijama.
Contact: Website

3 Comments on Džuhuri (judeo-tatski) – Jezik kavkaskih Židova

  1. Tomislav Dretar // 27/09/2015 at 15:04 // Reply

    Hrvatska bi javnost svakako trebala dobiti prijevod knjige izvorno pisane francuskim jezikom po Johnatanu Littellu pod naslovom “Les bienveillantes” (U grckoj mitologiji, Erinije (anticki grcki= Ἐρινύες / Erinúes). Engleska verzija, koju ne preporucujem zove se “The Kindly Ones” sto ja prevodim s “Dobrohotnice”. Tu ce netko tko je istaknuti zidovski intelektualac , dobitnik Goncourtove nagrade, reci za hrvatske postrojbe na ruskoj fronti da se tu ne radi o ideologijskom opredjeljenju za nacizam vec oljudima koji su nasilno mobiolizirani i na frontama um je je stalo da prezive, a zato se trebalo muski tuci s Rusima. No, u tom djelu onaj tko je radoznalac naci ce citav niz stvari koje obogacuju znanje, tako i o kakvkasnkim Zidovima koji su se pokusali spasiti Holokausta tvrdnjom da oni nisu tjelesni zidovi vec duhovni. I divan esej o Kavkazu kao maternici svijeta i poroditeljskim roditeljiuma europskih naroda.) Kad bi se nasao netko , od Hrvata koji zele da se cuje jedno autenticno zidovsko tvrdjenje o Hrvatima u njemackim postrojbama (knjiga sadrzi 26 stranica posvecenih Hrvatima) da objavi ja bih rado ponudio, vrlo brzo, prijevod na objavljivanje.

  2. Sonja F. // 17/11/2016 at 19:59 // Reply

    Postoji li mogućnost da prevedete makar samo tih 26 stranica i objavite na Internetu? Objavljivanje knjiga je postalo jako skupo (s obzirom na hrvatska primanja).
    Molim vas da me obavijestite o prevodu dijela ili čitave “Dobrohotnice”.
    Hvala.

    • Poštovana,
      zahvaljujem na interesu i moram odmah pojasniti da HPP ne raspolaže nikakvom infrastrukturom koja bi radila prijevode. Autori šalju svoje priloge koji se objavljuju.

Ostavite komentar. HPP ne odgovara za izreceno misljenje komentatora. Zabranjeno je vrijedanje, psovanje i klevetanje.

Your email address will not be published.


*