Concertgebouw je u svijetu pojam dvorane. Uvijek su mi zanimljivi počeci takvih velikih projekata izgradnje dvorane, jer se nadam da će jednom, još za vrijeme moga života, publika za koncerte klasične glazbe u nas toliko nabujati, da će sve postojeće dvorane biti premale i da će se početi graditi nove. Stoga šetam svijetom u mislima i razgledavam kako su i kada postojanje započele neke od najpoznatijih koncertnih dvorana u svijetu.

Zahvaljujući kritici javno izrečenoj u jednim amsterdamskim novinama 1881. godine, na račun lošeg stanja u glazbenom životu Amsterdama i nedostatku prave, lijepe koncertne dvorane, određeni ljudi koji su odlučili da je vrijeme da se sagradi nova koncertna dvorana sastali su se i odlučili poduzeti nešto konkretno.

Het Concertgebouw Amsterdam

Šestero građana se sastalo i osnovalo vijeće za izgradnju nove koncertne dvorane. Za savjet o izboru mjesta na kojem će se graditi dvorana obratili su se eminentnom arhitektu – sugrađaninu Pierre Cuypresu, a za izgled zgrade odlučili su posao povjeriti arhitektu Adolfu van Gendtu.

Godinu dana kasnije, 1882. osnovali su dioničko društvo i započeli prodaju dionica. Prodaja nije išla sjajno, ali dovoljno da projekt krene. Dvorana je izgrađena za 4 godine, no otvorenje se odužilo na daljnjih 2 godine – točnije na 1888. godinu, radi dodatnih zemljanih radova i vanjske rasvjete. Orgulje su nabavljene sredstvima sa dobrotvornog koncerta i lutrije. Jako mi se sviđa ova činjenica koja tako još po koji put dokazuje da nije presudna količina novca koja trenutno jest ili nije na raspolaganju, već ideja, entuzijazam i puno djelovanja, puno akcije u smjeru cilja.

Het Concertgebouw Amsterdam

Dvorana je radi manjka sredstava uvijek vrlo malo i  štedljivo obnavljana. 1990. godine pristupilo se temeljitoj dvogodišnjoj obnovi dvorane, praktički nešto manje od stotinu godina nakon izgradnje. Concertgebouw ima sjajnu akustiku tvrde svi koji su u njoj svirali i slušali koncerte.

Dogradnja modernog krila 1988. godine uzrokovala je mnoge ljutite osvrte od strane samih građana Amsterdama, u smislu protesta miješanja moderne i starije arhitekture, no očevici tvrde da se novo krilo dobro stopilo sa starom zgradom.

Het Concertgebouw Amsterdam

Što se tiče događanja, na samom početku dvorana je bila dom orkestra Concertgebouw sa samo 70  koncerata godišnje. Sada se broj koncerata godišnje popeo na više od 800, u obje dvorane – maloj i velikoj, što je fascinantani vrlo pozitivan razvoj, sa vrlo dobrim utjecajem na financije zgrade. Svi plaćaju najam dvorane, pa čak i ‘domaći’ Concertgebouw orkestar. U borbi za novcem, dvorana je jedno vrijeme bila otvorena i projektima nevezanima uz klasičnu glazbu, no to je sada prošlost. To mi se sviđa, moram priznati. Sigurna sam da koncerte drugih glazbenih smjerova nije teško smjestiti u brojne druge prostore, no klasična glazba zahtijeva prikladan prostor, dobre akustike, određenih vrsta udobnih sjedala itd. A i dignitet dvorane je viši, ako može opstati samo uz klasičnu glazbu i ako njeguje takav profil.