Stanley Kubrick predstavlja jednog od najtalentiranijih i najosebnijih redatelja druge polovice XX. stoljeća koji u svom filmskom opusu ima nekoliko remek djela koji predstavljaju filmsku antologiju. Jedan od tih uradaka je i Dr.Strangelove ili u punom nazivu Dr.Strangelove ili kako sam naučio prestati brinuti i zavolio bombu, izvrsna crna, satirična politička komedija. Scenarij za film je nastao prema romanu oficira RAF-a Petera Georga. U Sjedinjenim Državama je objavljen pod nazivom Crvena uzbuna, a u Ujedinjenom Kraljevstvu  kao Dva sata do usuda. Predložak za scenario imao je ozbiljnu formu koja se Kubricku nije svidjela za film pa je uz pomoć koscenarista Terry Southerna napravio crnu komediju. Uzrok takvom postupku ležao je u samom vremenu kada je film nastao. Strah od nuklearnog rata je tada bio izrazito jak i moguć budući da su dvije supersile SAD-e i Sovjetski Savez više puta bile na samoj granici totalnog uništenja koje bi za posljedicu imalo anhilaciju i same ljudske civilizacije. Godina 1964. kada je film nastao je simptomatična jer se je te iste godine u red nuklearnih sila priključila i Kina što je još dodatno otežalo mirovna nastojanja i borbu za ukidanje ili ograničavanje razvoja i širenja atomskog oružja. Dr.Strangelove da bi dobio na autentičnosti kao prikaz stvarnosti, ali kroz viđenje autora s kojim bi se složila većina ljudi snimljen je u crno-bijeloj tehnici. Navedeno uopće ne hendikepira sam film  već nedostatak boje gledatelja više upućuje na samu radnju i dijaloge koji su poanta samoga filma.

Radnja filma započinje kada poludjeli general Ripper (simbolika imena je prisutna kroz cijelo dijelo) proglašava  “Code Red”, zatvara svoju bazu i naređuje nuklearni napad na Rusiju. Radnja se prebacuje potom na Washington gdje predsjednik SAD-a Merkin Muffley u Pentagonu okružen sjajnim likovima kao što su general Buck Turgidson (George Scott), dr.Strangelove (Peter Sellers), sovjetski ambasador de Sadesky (Peter Bull) i drugima pokušava spriječiti kataklizmu. Radnja cijelog filma se odvija samo na tri lokacije, prostora pa film ima i djelomično kazališno-scensku formu. Treća lokacija je bombarder B-52 znan i kao leteća tvrđava koji ima zadatak baciti bombu na Sovjete.

Peter Sellers

Jednu od najpoznatijih epizodnih uloga odigrao je Slim Pickens kao zapovjednik bombardera (Kolonija gubavaca) major King Kong sa svojim južnjačkim akcentom i ekstremnim militarističkim i antikomunističkim stavom. U filmu se kao član posade aviona prvi puta na filmu pojavljuje James Earl Jones koji je kasnije ostvario nekoliko vrlo dobrih karakternih uloga. Film obiluje inteligentnim humorom i dosjetkama koji napetu i opasnu stvarnost pretvara u neku vrstu apsurdne i nerealne predstave, koja izaziva ozbiljnu zabrinutost u potencijalno ostvariv takav razvoj situacije u kojem bi pojedinci upitnih mentalnih i moralnih osobina odlučivali o kompletnoj ljudskoj vrsti. Film danas nakon više od četrdeset godina  od nastanka nama se čini kao vrhunska parodija s bizarnim likovima, ali u ono  vrijeme vjerovatno je izazvao i poneki šok i strepnju od uvida koliko je doista malo potrebno za katastrofu. Peter Selers po mojem mišljenju jedan od najboljih engleskih glumaca ostvario je u ovom filmu izuzetne uloge, naime njegova multitalentiranost i glumačka kvaliteta došle su do izražaja upravo u ovom filmskom uradku. P. Sellers je odigrao tri uloge- plašljivog britanskog oficira Mandrakea, američkog predsjednika Muffley i nezaboravnog dr.Strangelovea bivšeg nasističkog znanstvenika koj sada radi za Zapad. Upravo po liku dr.Strangelove po kojem je nazvan i film uočljiv je redatelj prezir i odbojnost spram znanstvenika koji rade na znanosti razaranja i uništenja, a ne na razvoju blagostanja i dobrobiti za sve. Strah od kompjutera koji bi mogli svojom nesavršenošću i malfunkcijom dovesti do kvara sustava  koji kontrolira moderno oružje posebno je naglašen u ideji da će čovjekov napredak u suštini biti i uzrok njegova konačnog nestanka.

Slični zazor i upozorenje od prevelike ovisnosti o računalima koji kontroliraju sve vidove ljudskog života vidljiv je i u  2001: Odiseji u svemiru (1968.). Film je nominiran za četri Oskara među nominacijama je nominacija za najboljeg redatelja (Kubrick) i najboljeg muškog glumca (P. Sellers)  Autor filma ima i antimilitaristički stav koji je jasno uočljiv kroz cijelu paletu vojnih likova osim oficira Mandraka koji u samom filmu zbog snažnih osoba punih adrenalina djeluje poput slabića i kukavice. Strahote i apsurd samog ratovanja i ubijanja S.Kubrick  je vjerno i  intelektualno vrlo diskutabilno prikazao u filmu Full Metal Jacket (1987.). Film je obično produkt svoga vremena onoga što ljude veseli, zabrinjava ili straši tako je Dr.Strangelove proizvod svog doba. To je doba Hladnoga rata, nesmiljene utrke u naoružanju, borbe za prevlast u svijetu i velikih ideologija. U cijelom tom kaosu mali čovjek je postrani samo kao promatrač i objekt koji čak ne može niti odlučivati o svojoj sudbini što je vidljivo iz filma i prepušten je grupi psihički opasnih osoba i nepredvidljivom računalu koji u svakom trenutku mogu razoriti svijet. Na sreću taj se crni, kataklizmički scenario nije ostvario, a film Dr.Strangelove ostaje svjedokom svoga vremena i upozorenje i opomena budućim generacijama.

Dr.Strangelove, britanski film, 1964., crno-bijeli, trajanje 93 minute, producent:  Stanley Kubrick, redatelj: Stanley Kubrick, scenarij: Terry Southern, snimatelj: Gilbert Taylor, glazba: Laurie Johnson, scenografija: Ken Adam, kostimi: Bridget Sellers, montaža: Anthony Harvey

Uloge: Peter Sellers (Lionel Mandrake, Merkin Muffley, dr.Strangelove), George C. Scott ( Buck Turgidson), Sterling Hayden (Jack D.Ripper), Slim Pickens ( maj. King  Kong), Peter Bull (Alexei de Sadesky), Tracy Reed (Miss Scott)…