Novo:

Doseljavanje Židova u ludbreški kraj

Nema mnogo povijesnih izvora o naseljavanju Židova na područje Ludbrega i okolice. Ono malo što nam je preostalo su matice rođenih, umrlih i vjenčanih, poneki sačuvani dokument ili usmena predaja. Prvi Židovi u Podravini su bili članovi pokrštene obitelji Ernuszt (Ernušt). Krajem 15. i do sredine 16. stoljeća pod njihovom su se upravom nalazili veliki posjedi u Podravini (Koprivnica, Đurđevac), Međimurju (Čakovec, Štrigova) te Ugarskoj. Obavljali su i niz crkveno-političkih funkcija i bili su svojevremeno najmoćnija obitelj u ovom dijelu Hrvatske. Ernušti se spominju do 19. stoljeća kada su bili vlasnici posjeda Slanje, nedaleko od Ludbrega.

Tokom 18. stoljeća Židovi u Ludbreg dolaze kao povremeni trgovci iz obližnjih gradova.To su bili putujući trgovci (hausireri) koji su proširivali svoj prostor trgovanja. Kao i u drugim mjestima, plaćali su tolerancijsku pristojbu lokalnim vlastima. Taj se namet naplaćivao svakom zgodom i na svakom mjestu pa se događalo da se taksa naplati i po nekoliko puta tijekom višednevnog sajmovanja što je predstavljalo veliki financijski problem za Židove, ali i poniženje. O tome saznajemo iz njihovih žalbi upućenih vlastima matičnog područja odakle su došli. Jedna takva pritužba Židova županije Zala spominje i Ludbreg, a s žalbom je priložena i potvrda koprivničkog gradskog suca na 2 forinte koje su utjerane od 2 Židova iz Rechnitza (dan. Austrija) na sajmu u Ludbregu 2.11.1768.

U ludbrešku Podravinu Židovi dolaze prvenstveno iz najbližih gradova: Koprivnice, Varaždina, Križevaca, Čakovca. Postoji mogućnost da su pojedinci židovske vjere boravili na ludbreškom posjedu knezova Batthyany, kao što je bio slučaj s nekolicinom protestanata u njegovoj službi. Sijelo Batthyanyevih je bilo u Körmendu, u Gradišću koje je bilo gusto naseljeno Židovima odakle su često dolazili u Hrvatsku.

Najviše Židova s ludbreškog područja potječe iz susjednih mađarskih županija Zala, Vas i Somogy te iz Gradišća, a pojedinci su dolazili iz svih krajeva Monarhije. Najviše se spominje gradišćanski gradić Schlaining iz kojeg su potekle obitelji: Rosenberger, Eisenstädter, Scheyer, Mitzky, Gestettner, Sonnenwald, Neumann, Weinrebe, Moses, Berl, Stern. Osim Schlaininga spominju se mjesta: Nagyatad, Gyönyös, Melek, Szombathely, Zajk, St.Kiraly, Banak, Nagykanisza, Agari, Tiloš, Muraszombathely, Keszthely, Czurgo, Lakenbach.

Osim poslovnih razloga, antisemitizma ili prenapučenosti, na iseljavanje Židova djelovale su i ženidbene veze. Naime, mladići bi dolazili po supruge i u druge pokrajine Monarhije, u Matičnoj knjizi vjenčanih ima zabilježenih više takvih slučajeva (npr. Emil Blass iz Sv. Barbare u Štajerskoj se oženio Zlatom Stern iz Malog Bukovca, Mikša Adler iz Nagy St.Mihalya se vjenčao sa Hedvigom Pajtaš iz Ludbrega, Adele Lindenfeld se udala za Davida Knopfa iz Temišvara).

Neka prezimena bi mogla upućivati na porijeklo obitelji – tako bi prezime Pollak potjecalo iz Poljske, a Schlesinger iz Šleske. Prezime Bonyhadi bi se moglo dovesti u vezu sa istoimenim mađarskim gradićem. Prema obiteljskoj predaji, Weinrebeovi potječu iz njemačkog Schwarzwalda.

Prvi naseljeni Židovi u Ludbregu su bile obitelji Samuela Brajera i Hirschl-Breiera čije se prisustvo može pratiti od 1800. prema evidencijama tolerancijske takse. Tada je u Ludbregu živjelo ukupno 9 Židova. Poznatu vlastelinsku gostionicu “K orlu” (kasniji hotel “Putnik”) u jednom je razdoblju u zakupu držao neki pivar Hirschl (ili Hirschl-Brauer). Podataka o drugim Židovima u Ludbregu ima od 1810. Prema navodima iz crkvenih knjiga te je godine u popisu vlasnika kuća i starješina domaćinstva upisana i jedna židovska obitelj. Radilo se o Joži Daiću (Josefu Deutschu) i njegovoj supruzi, osmero djece i služavki. Kako Židovi tada nisu smjeli posjedovati nekretnine, židovska obitelj je živjela u unajmljenoj vlastelinskoj kući kneza Filipa Batthyanya koja još postoji u ponešto izmijenjenom izgledu, a služila je za smještaj dvorskih službenika. To upućuje da su možda bili u službi Batthyanyevih. Josef Deutsch se bavio trgovinom, a njegova porodica je plaćala tolerancijsku pristojbu gradskom magistratu i bila oslobođena podavanja Crkvi. Kao inovjerci su bili izolirani od rimokatolika. Zajedno sa Deutschovima, 1847. se spominje i židovska obitelj Tausig koja je živjela u obližnjem Križovljanu.Kasnije se doseljavaju Rosenbergeri i Sonnenwaldi iz Gradiščća, a do 1860. još se spominju obitelji Gestettner, Milhofer, Diener  i Löbl. Gotovo su se svi bavili trgovinom, ili rjeđe ugostiteljstvom što je imalo smisla, budući da se radilo o isključivo poljoprivrednom kraju. S vremenom su Židovi dali novi polet ludbreškoj ekonomiji i udarili temelje nekim, i danas profitabilnim djelatnostima.

Prvim državnim popisom stanovništva iz 1857. dobili smo podatke i o broju prisutnih Židova. U kotaru Ludbreg popisano ih je preko stotinu, a najviše ih ima u Ludbregu (20) i Rasinji (14). U obližnjim gradovima ima ih mnogo više: Varaždin – 336, Koprivnica – 119, Zagreb – 756. Ludbreški Židovi su bili uključeni u rad Izraelitičke općine u Koprivnici, a kako se njihov broj povećavao, ubrzo su osnovali vlastitu općinu.

Porijeklo Židova ludbreškog kraja

Ime doseljenika rođen mjesto rođenja odredište i vrijeme doseljenja broj doseljenih članova obitelji
Berl Albert 1846. Schlaining, Austrija Struga, 1875. 7
Blass Emil 1876. Sv. Barbara, Slovenija Mali Bukovec, 1911. 1
Böhm Josef 1839. Keszthely, Mađarska Karlovec, 1864. 2
Bonyhadi Jakob 1878. Banok, Mađarska Dubovica, ? 2
Bonyhadi Moritz 1844. Banok, Mađarska Veliki Bukovec, 1880. 3
Deutsch Josef Leopold 1870. Bratislava, Slovačka Ludbreg, 1902. 4
Färber Moritz 1843. Györnyös –  Melek Ludbreg 2
Fischer David 1845. Csurgo, Mađarska Imbriovec
Fischer Samuel 1849. Csurgo, Mađarska Priles, 1875. 2
Frankl Wilhelm 1850. Schlaining, Austrija Dubovica, 1881. 3
Fried Nathan 1871. Bükkösd, Mađarska Karlovec, 1902. 1
Friedenfeld König 1835. Zalalöwö, Mađarska Luka, 1878. 7
Gestettner Nathan 1823. Schlaining, Austrija Sveti Đurđ, 1851. 2
Goldschmidt Ignatz 1823. Schlaining, Austrija Imbriovec
Gross Josef 1842. Koprivnica Sveti Đurđ, 1872. 5
Grünbaum Lotika 1830. Nagyatad, Mađarska Hrženica
Grünfeld Josef 1870. Zala St.Marton?, Mađ. Poljanec, 1901. 5 – 6
Grünfeld Markus 1832. Dobri, Mađarska Karlovec
Hacker Robert 1896. Sopron, Mađarska Poljanec, 1921. 1
Hirschl Herman 1845. Nagykanisza, Mađarska Mali Bukovec, 1876. 4
Hirschsohn Samuel 1839. Čakovec Hrženica, 1875. 2
Jakob Arie 1854. Zalaszezyki, Mađarska Mali Bukovec
Klein Ignatz 1847. Agary, Mađarska Ludbreg, 1872. 2
Kohn Ignac 1840. Vasvar, Mađarska Subotica
Krauss Josef 1848. Ludbreg, 1873. 2
Lausch Adam 1839. Oz, Mađarska Čukovec, 1867. 4
Lausch Adolf 1844. Tiloš, Mađarska Ludbreg, 1880. 2
Lausch Moritz 1845. Tiloš, Mađarska Veliki Bukovec, 1878. 3
Löwy Rudolf 1878. Grabendorf, Austrija Sveti Đurđ, 1908. 1
Milhofer Bernard 1827. Rasinja Cvetkovec, 1865. 3
Mitzky Albert Sveti Đurđ 2
Moses Israel 1837. Schlaining, Austrija Mali Bukovec, 1862. 1
Nemschitz Josef 1854. Zajk, Mađarska Sesvete, 1877. 3
Pollak Herman 1839. Nagyatad, Mađarska Hrženica 3
Pollak Markus 1811. Nagykanisza, Mađarska Kutnjak 2
Rosenberger Markus 1813. Schlaining, Austrija Ludbreg, 1850. 5
Rosner Max 1881. Sarajevo, BiH Mali Bukovec, 1905. 1
Sattler Julius 1858. Murska Subota, Slovenija Ludbreg 3
Scheyer Salamon 1817. Schlaining, Austrija Ludbreg, 1860-ih 10
Schlesinger Albert 1850. Sige, Mađarska Ludbreg 1
Sonnenwald Isidor 1848. Schlaining, Austrija Veliki Bukovec, 5
Steiner Wilhelm 1818. Kanisza, Mađarska Koledinec, 1850. 2
Stern Franjica 1850. Körmend, Mađarska Poljanec
Stern Heinrich 1863. Goričko Dubovica, ? 8
Stern Jakob 1862. Schlaining, Austrija Mali Bukovec, 1887. 1
Weinrebe Leopold 1828. Schlaining, Austrija Sveti Petar, 1877. 10
Weiss Isidor 1879. Komin Poljanec, 1904. 1
Weiss Nathan 1819. Tiloš, Mađarska Kapela, 1864. 5
Wolf Benjamin 1828. Prevan, Mađarska Ludbreg, 1891. 2
Milivoj Dretar
About Milivoj Dretar (31 Articles)
Diplomirao povijest i geografiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Od 2004. godine radi u OŠ "Petar Zrinski" Jalžabet. Iste godine objavljuje prvi članak „Povijest ludbreške židovske zajednice“ u Podravskom zborniku, a nakon toga seriju članaka o povijesti ludbreških Židova u Ha-Kolu, glasilu židovske zajednice u Hrvatskoj. Pisao i za Historiu Varasdiensis, Meridijane i Most. Dopisnik Glasa antifašista i Ha-Kola, autor više članaka na Hrvatskom povijesnom portalu. Najviše se bavi zavičajnom poviješću i tematikom 2. svjetskog rata, posebno Holokaustom i Narodnooslobodilačkim pokretom.