Novo:

Dan žena

Prva proslava "Dana žena" održala se 28. veljače 1909. godine u SAD-u, a Generalna skupština Ujedinjenih naroda je 1977. godine donijela odluku da se 8. ožujka redovito obilježava kao Međunarodni dan žena.

Borba za prava žena je dugotrajna, a posebno se aktualizirala u XIX. i XX. stoljeću. U prvotnim prapovijesnim zajednicama prevladavao je matrijarhat, pa se tako i nasljeđivalo po majčinoj liniji. Nakon toga povijest je pretežno „muška“. Pitanja ljudskih prava općenito kao i izjednačavanja spolova sve se više ističu nakon pojave prosvjetiteljske misli i nakon prve uspješne građanske revolucije u Francuskoj krajem XVIII. stoljeća. U vrijeme industrijske revolucije počinju se gubiti razlike između muškaraca i žena jer oba spola rade u industriji i počinju zarađivati neke (doduše sitne) novce. Žene su uz iste radne obaveze bile slabije plaćene. Već su 1857. američke tekstilne radnice izašle na ulice tražeći desetosatni radni dan i veće plaće. Krajem šezdesetih godina XIX. stoljeća počinju se javljati sufražetkinje koje traže političko pravo glasa za žene. Novi Zeland je 1893. prvi ženama dao pravo glasa (nakon njega Australija i Finska). Pokret sufražetkinja, posebno u SAD-a i Velikoj Britaniji, je poticao žene na izravnije akcije koje bi mobilizirale i senzibilizirale javnost za poboljšanje prava žena. Tako su osim demonstracija, razbijale prozore, štrajkale glađu i čak se sukobljavale sa policijom.

Jedan od većih protesta za ženska prava desio se 8. ožujka 1908. godine kada je 15.000 žena demonstriralo ulicama New Yorka tražeći pravo glasa, zabranu rada djece i bolje radne uvjete. Sljedeće godine 28. veljače Socijalistička partija Amerike je održala prvu proslavu „Dana žena“ tako sa su održali skup na temu ženskih prava. Njemačka socijalistkinja Clara Zetkin je 1910. na Međunarodnoj konferenciji socijalistkinja u Kopenhagenu predložila redovito obilježavanje „Međunarodnog dana žena“ (mada nije navela datum) što su europski socijalisti i prihvatili od 1911. godine. Taj je dan postao “dan međunarodne solidarnosti u borbi za ženska prava”. 1911. odabrani dan je bio 19. ožujak i tada se obilježio u Austriji, Njemačkoj, Danskoj i Švicarskoj. Samo nekoliko dana kasnije 148 radnica Triangle Shirtwaist Factory je poginulo u požaru na devetom katu radi nedostatnih sigurnosnih mjera. 8. ožujka 1913. u više zemalja su održani antiratni skupovi. Prvi svjetski rat je neizravno ojačao položaj žena jer su se dokazale kao nosioc gospodarstva dok su muškarci ginuli u rovovima. 8. ožujka 1917. 90.000 žena je u poluvremenu ruske boljševičke revolucije u St. Petersburgu demonstriralo za “mir,kruh i zemlju“. Nakon rata Velika Britanija (1918.) i SAD (1920.) su ženama dali pravo glasa. Tijekom tridesetih godina XX. stoljeća pa do sredine šezdesetih Međunarodni dan žena je povezivan sa komunizmom i na Zapadu se nije slavio. Sredinom šezdesetih feministički pokret ponovno uzdiže taj dan. Ujedinjeni narodi su 1975. godinu proglasili “Međunarodnom godinom žena”, a 1977. i rezoluciju o redovitoj proslavi Međunarodnog dana žena. U Hrvatskoj i drugim državama koje su se krajem XX. stoljeća rješile bremena komunizma “8. mart” je smatran obilježjem propalog režima, pa se umjesto tog datuma više prihvatio katolički običaj “Majčinog dana” tijekom svibnja.

Pogrebna povorka za žrtve požara u tvornici Triangle Trade

Pogrebna povorka za žrtve požara u tvornici Triangle Trade

Miljenko Hajdarovic
About Miljenko Hajdarovic (210 Articles)
Magistar povijesti i magistar edukacije sociologije, diplomirao na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Urednik Hrvatskog povijesnog portala i vlasnik obrta Inter nos. Radi u Srednjoj školi Čakovec. Član stručne radne skupine za izradu kurikuluma povijesti.

Ostavite komentar. HPP ne odgovara za izreceno misljenje komentatora. Zabranjeno je vrijedanje, psovanje i klevetanje.

Your email address will not be published.


*