Novo:

Con passione

Da li možete nabrojati tri poznata profesora klavira u Hrvatskoj? Ako niste bili u sustavu muzičkih škola ili privatno učili klavir, pa onda možete nabrojati svoje profesore i profesore iz sobe do, vjerujem teško.

Zanimanje profesora klavira vrlo je samozatajno, ali i vrlo plemenito. S jedne strane – nema zvijezda, nema zvjezdane prašine, nema kuća s bazenom, nema skupih Porschea, nema medijskog zanimanja za dužinu kose ili vrstu odijela koju nosite. S druge strane – iz ljubavi prema glazbi pružate učenicima tijekom mjeseci i godina rada svo svoje znanje, svo svoje strpljenje, svu svoju mudrost, svu svoju moć zapažanja, sve svoje pedagoške metode s jednim, jedinim ciljem – da učenik nauči, da se učenik razvije.

Naučiti ili steći znanje – što je to? Zašto nam to treba?

Za početak, jedan neimenovani učitelj napisao je:

Ako ovo možete čitati, zahvalite učitelju.

Nadalje:
Ropo Oguntimehin, o kojem kao osobi nema gotovo nikakvih biografskih podataka, ali čije se izjave o važnosti obrazovanja u cijelom svijetu često koriste kao inspiracija, rekao je:

Obrazovanje je suputnik kojeg niti jedno razmišljanje o budućnost ne može deprimirati, niti jedan zločin ne može uništiti, niti jedan neprijatelj ga od tebe ne može udaljiti i niti jedan nepotizam ne može zarobiti.

Izvrstan primjer samozatajnosti učitelja, ako je g. ili gđa. Oguntimehin učitelj. Ako nije, po širem shvaćanju pojma ‘učitelj’, u kojem su najdalje otišli dalekoistočni mudraci, koji smatraju da je ‘učitelj’ za svakoga od nas, svaka osoba, pa čak i životinja, biljka ili prirodna pojava koja nas je nečemu naučila, on/ona to svakako jest. Pretpostavljam da je g. ili gđa Oguntimehin bio/bila/jest učitelj/ica iz Nigerije, iz razloga što je Oguntimehin nigerijsko prezime. A možda je filozof/filozofkinja? Ili znanstvenik/znanstvenica prirodnih znanosti? Ili osoba koja je iz vlastitog traumatičnog iskustva žrtve zločina ili iskustva fizičkog ili psihičkog zarobljavanja došla do tog zaključka? Ako vi pronađete/znate neke informacije o ovoj osobi, javite mi mailom, bit će mi jako drago!

Na slici slikarice Marguérite Gérard, dijete i majka koja podučava dijete klaviru

Na slici slikarice Marguérite Gérard, dijete i majka koja podučava dijete klaviru

Slično kao i mnogi profesori i nastavnici, i profesor klavira pozitivna je i konstruktivna snaga u životu djeteta. Naravno, ukoliko profesor nije frustriran, opterećen svojim problemima, ne svojom voljom natjeran u tu struku, podučavan pogrešnim metodama koje prenosi na učenika i negativistički nastrojen, pa djeluje upravo suprotno na učenika i učenik zamrzi ne samo klavir već i glazbu općenito.

O mojim profesorima klavira, koji su svi redom bili fantastični, možete više pročitati na mojoj web stranici www.zaninabilic.com.

U ovom, 21. stoljeću i skoro cijelom prošlom, 20. stoljeću, u Hrvatskoj, profesor klavira nakon završene Muzičke akademije, sa predmetima pedagoške grupe, glavni predmet klavir, može raditi u državnim školama/akademijama ili u privatnima. Obje opcije imaju svoje prednosti i svoje mane, a konačni izbor uvjetuju: osobni izbor profesora u odnosu na njegove sklonosti i opći uvjeti u kojima se zapošljava – situacija u tom trenutku u tom gradu i toj državi. U povijesno udaljenijim, prošlim vremenima, kada institucije osnovnih i srednjih muzičkih škola nisu postojale, bilo je uobičajeno poduku primati privatno od profesora klavira niz godina. Nekada je bilo slučajeva kada su umjetnici putovali stotinama kilometara u potrazi za pravim učiteljem. Vrlo često profesori klavira su ujedno i pijanisti, dakle i sami sviraju na koncertima, ali ima i onih koji su se isključivo posvetili pedagoškom radu i ne nastupaju na koncertima.

Clara Schumann, njemačka pijanistica, skladateljica i profesorica klavira (1819-1896), majka petero djece, supruga skladatelja Roberta Schumanna

Clara Schumann, njemačka pijanistica, skladateljica i profesorica klavira (1819-1896), majka petero djece, supruga skladatelja Roberta Schumanna

 

Teško je reći koji je omjer ‘dobrih’ i ‘loših’ profesora klavira, koliki je omjer ‘dobrih’ i ‘loših’ iskustava u učenju klavira. Moglo bi se provesti istraživanje, i na temelju dobivenih činjenica doći do nekog zaključka. A možda i do postavljanja teza: zašto je to tako – jedno ili drugo, ako dobro, zašto dobro, što napraviti da se to mudro iskoristi, ili ako loše, zašto loše, što napraviti da se to popravi.

Vratimo naš fokus u ovom članku na sve ono pozitivno i dobro što klavir jest, znanje sviranja klavira jest, što klasična glazba jest, što znanje iz područja klasične glazbe jest i što učenje klasične glazbe za nas može učiniti.

Učenje sviranja klavira razvija:

  • koncentraciju,
  • finu motoriku, koordinaciju ruku
  • potiče razvoj i aktivnost obiju polutki mozga,
  • omogućuje izražavanje emocija, kreativnost
  • razvija kombinatoriku i apstraktno razmišljanje
  • razvija radne navike i disciplinu uma, upornost, usmjerenost cilju
  • upoznaje učenika sa velikim brojem skladatelja i njihovih djela,
  • obogaćuje opću kulturu
  • donosi nove spoznaje, znanje i aktivno bavljenje umjetnošću
  • oplemenjuje i raduje.

Klasična glazba jest i potiče:

  • Trajna vrijednost, tijekom stoljeća su se preispitivanjem selektirala i nanovo dokazala trajna značajna umjetnička postignuća u području glazbe, i kao takva ona čine ‘klasiku’ – djela vrhunske kvalitete
  • Znatiželju, dovodi do novih spoznaja
  • Proširuje vlastite obzore i razmišljanja
  • Proširuje raspon osobnih osjetilnih doživljaja, uključuje intenzivno sluh i analitičko slušanje, te emocije

Konačnojedandivancitatoglazbiopćenito, izperaengleskogpolitičaraipiscaJosephaAddisona (1672-1719):

Muzika, najveće dobro koje smrtnici poznaju i sve što od Raja imamo, ovdje dolje.

U originalu:

Joseph Addison
Music, the greatest good that mortals know, And all of heaven we have below.

Na mojim satovima klavira, u nekoliko navrata, učenici su mi rekli: ‘Ja to ne mogu’. Jedini razlog tome je što im je u tom trenutku nešto bilo novo ili nepoznato. Ja uvijek odgovorim: ‘Ma naravno da možeš. Pokušaj još jednom, nije to tako teško.’ Iz drugog ili trećeg pokušaja im, naravno, to uspije. Vjerujem u to da ne postoji ništa što se ne može uvježbati.

Poslužit ću se još jednim citatom. Mark Twain rekao je:

Ne postoji ništa što se vježbanjem ne može postići. Ništa nije izvan dosega vježbanja. Vježbanje može pretvoriti loš moral u dobar, vježbanje može uništiti loše principe i nanovo stvoriti dobre principe; vježbanje može uzdići ljude do anđela.

U originalu:

There is nothing training cannot do. Nothing is above its reach. It can turn bad morals to good; it can destroy bad principles and recreate good ones; it can lift men to angelship.

Zanina Bilic
About Zanina Bilic (104 Articles)
<p>Akademska glazbenica pijanistica i profesorica klavira nakon diplome na zagrebačkoj Muzičkoj akademiji poslijediplomski je studij sa stipendijom DAAD završila u Muenchenu. Nastupala je u Hrvatskoj i inozemstvu, kao solist i komorni glazbenik te kao klavirska pratnja. Bavi se i pedagoškim i humanitarnim radom. Živi i radi u Zagrebu sa suprugom i kćeri.</p>