Mnoge generacije, danas odraslih ljudi, koje su obrazovanje počele tijekom postojanja Jugoslavije sjećaju se 29. studenog s određenom nostalgijom. Iako neki povezuju pionire s komunizmom ili imaju animozitet prema petokraci dan kad smo postali pioniri za svako dijete bio je poseban. Poseban po tome što je to za šestogodišnjake ili sedmogodišnjake bio još jedan veliki korak prema odrastanju.
Nastavi čitati
Povjesničar Herodot je u svojim pisanjima opisao i Bitku na Maratonskom polju (490. g. pr. Kr.). Usred Grčko-perzijskih ratova Grci su, iako brojčano slabiji, uspjeli pobijediti moćnu vojsku Darija I. Grčki vojnik Fidipid (ili Filipid) cijelu je stazu od Maratonskog polja do Atene pretrčao i tako javio sretnu vijest. Od silne iscrpljenosti uspio je prozboriti tek “Pobijedili smo!” i nakon toga je preminuo.
Nastavi čitati
Jeste li znali da je krumpir u nekim krajevima toliko važan da su mu posvećeni spomenici? Krumpir se u Europi konzumira već oko 450 godina, au ostatku svijeta još duže.
Nastavi čitati
Kraljem ljeta 1945. Japan je bio suočen s porazom. Do kolovoza 1945. zemlja je pretrpjela ozbiljnu štetu od američkog bombardiranja uključujući i atomsko uništenje Hirošime i Nagasakija, atomskim bombama. SSSR je napokon 9. kolovoza objavio rat Japanu i izvršio invaziju na Mandžuriju, teritorije koje je držao Japan.
Nastavi čitati
Ilustrovani vodić po Zagrebu i njegovoj okolici: sa slikom i nacrtom grada Zagreba objavljen 1891. godine sadrži niz zanimljivih informacija koje nam mogu poslužiti u nastavi povijesti.
Nastavi čitati
U njemačkom koncentracijskom logoru u Wöbbelinu, američka Deveta armija pronašla je mnoge zatvorenike u užasnim uvjetima. Jedan od zatvorenika je počeo plakati kada je saznao da neće među prvima ići u bolnicu. Preživjeli su čekali da budu odvedeni u poljsku bolnicu na medicinsku skrb.
Nastavi čitati
Točka 10. Ustava hrvatske revolucionarne organizacije “Ustaše” (1929.) propisuje da članovi moraju položiti ustašku prisegu te da se moraju pridržavati svega u načelima hrvatskog Ustaškog pokreta i ustaškoj prisezi. Cijeli Ustav je dostupan na ovoj poveznici.
Nastavi čitati
Postoji popularna priča da su Napoleon Bonaparte i njegovi vojnici 1798. godine upotrijebili top da skinu nos Velike sfinge u Gizi. Imamo li dokaze za takvu priču?
Nastavi čitati
Dinosauri su živjeli na Zemlji jako, jako (jako i jako) davno, prije otprilike 230 milijuna godina. Gospodarili su našom planetom više od 160 milijuna godina. Njihovi ostaci su pronađeni na svim kontinentima, uključujući Antarktiku.
Nastavi čitati
Zamisli da živiš u starom Rimu i trebaš ići na WC. Ima li javnih WC-a, možeš li skoknuti u obližnji kafić ili moraš u grm? I važno pitanje – čime se obrisati?
Nastavi čitati
Svakodnevni život neandertalaca bio je usmjeren na preživljavanje u hladnom okolišu. Živjeli su u špiljama i ponekad su izrađivali jednostavne građevine od grana, kamenja i životinjskih koža kako bi se zaštitili od vremenskih neprilika i divljih životinja.
Nastavi čitati
Isus je rođen prije više od 2000 godina u regiji zvanoj Judeja, koja je dio današnje Države Izrael. Isus je zbog mjesta rođenja vjerojatno imao osobine zajedničke ljudima u tom području. Vjerojatno je imao maslinastu kožu, koja je pomalo tamna ili smeđa, i tamnosmeđu ili crnu kosu. Kosa mu je možda bila malo kovrčava ili valovita i vjerojatno duga, jer su muškarci u to vrijeme često nosili kosu dužu nego muškarci danas.
Nastavi čitati
Jesmo li sigurni da smo pripitomili mačke? Ili one još uvijek rade na tome da pripitome nas? Prije nekoliko tisuća godina, prije nego što smo imali modernu tehnologiju, divlje mačke su lutale zemljom. Ove mačke nisu bile ljubazni kućni ljubimci kakve poznajemo danas.
Nastavi čitati
Jeste li se ikada zapitali kako su psi postali naši najbolji prijatelji? Danas milijuni ljudi diljem svijeta imaju pse kao kućne ljubimce. Ali psi nisu uvijek bili naše društvo. Davno su bili divlje životinje. Dakle, kako su postali naši vjerni prijatelji?
Nastavi čitati
Rimska vojna formacija testudo, također nazvana formacija kornjača, bila je pametan način na koji su se rimski vojnici zaštitili u borbi.
Nastavi čitati
Jedan zanimljiv primjer evolucijskih promjena kod čovjeka je razvoj boje kože. Naši drevni preci živjeli su u Africi, gdje je sunce jako sjalo. Kako bi se zaštitili od štetnih sunčevih zraka, njihova koža je imala puno melanina, pigmenta koji daje tamniju boju kože. Tamnija koža pomagala je u zaštiti od oštećenja izazvanih suncem.
Nastavi čitati
Zamisli da gledaš obiteljski foto album, ali umjesto fotografija, tu su slike drevnih ljudskih rođaka! Dva važna člana naše obitelji su Homo sapiens — to smo mi — i neandertalci, koji su nam (recimo) bili rođaci.
Nastavi čitati
Kad čujete za globalno zagrijavanje, mogli biste pomisliti da je to novi problem koji su znanstvenici tek nedavno otkrili. Ali jeste li znali da znanstvenici proučavaju globalno zatopljenje više od 100 godina? Ideja da naš planet postaje sve topliji zbog ljudskih aktivnosti uopće nije nova. U ovom ćemo članku istražiti povijest globalnog zatopljenja i kako su ljudi shvatili što se događa našoj Zemlji.
Nastavi čitati
Član američkog istraživačkog tima stoji ispred dvorane za promicanje industrije prefekture Hiroshima. U vrijeme prije bacanja atomske bombe Hirošima je imala oko 245 000 stanovnika.
Nastavi čitati
Jeste li znali da jedna od najpoznatijih slika na svijetu, Mona Lisa, ima svoj vlastiti poštanski sandučić? Mona Lisa je slika velikog umjetnika po imenu Leonardo da Vinci. Već neko vrijeme stanuje u muzeju Louvre u Parizu, Francuska, gdje je svake godine posjećuju milijuni ljudi.
Nastavi čitati
Tutankamonova grobnica otkrivena je 1922. godine u Dolini kraljeva u Egiptu. Arheolog Howard Carter i njegov tim otkrili su ulaz u grobnicu nakon dugih godina istraživanja i potrage. To je bio iznimno uzbudljiv trenutak jer su mnoge grobnice faraona do tada bile opljačkane i oštećene, ali ova je ostala gotovo netaknuta više od 3.000 godina. Na naslovnoj fotografiji je pečat na ulazu u Tutankamonovu grobnicu.
Nastavi čitati
Parne lokomotive koriste se već više od 200 godina za prijevoz ljudi i robe. Prve lokomotive počele su se graditi krajem 18. stoljeća, a željeznički promet je krenuo u 19. stoljeću.
Nastavi čitati
U povijesti ratovanja vojnici su uvijek pokušavali pronaći način kako da unište što više neprijateljske sile, a da pritom imaju minimalne gubitke. Tijekom stoljeća razvio se redom luk, balista, katapult, trebuše, puške i topovi. Svako od navedenih oružja se pokretalo ljudskom ili životinjskom snagom. Razvojem prometala u prvoj i drugoj industrijskoj revoluciji izumitelji su vojnicima dali priliku da izmisle ratni stroj koji će se kretati bojnim poljem, štiti posadu i ono najbitnije – biti ubojit.
Nastavi čitati
Evo nekoliko zabavnih prapovijesnih izgovora koje bi djeca mogla smisliti zašto nisu napravila svoju domaću zadaću. Kad si prapovijesno dijete, opravdanja su uvijek malo divlja…
Nastavi čitati
Prijateljsko, uzajamno ili vršnjačko podučavanje je način učenja gdje učenici jedni drugima pomažu razumjeti lekcije umjesto da samo slušaju učitelja. Ova metoda se može koristiti u osnovnim i srednjim školama i ima mnoge prednosti i neke izazove.
Nastavi čitati
Nacisti su 3. rujna 1941. u koncentracijskom logoru Auschwitz po prvi put masovno upotrijebili smrtonosni plin Zyklon B. Upotrijebili su ga kako bi ubili 600 sovjetskih ratnih zarobljenika i 250 poljskih zarobljenika. Ovo je bio prvi put da je Zyklon B korišten za počinjenje masovnog ubojstva.
Nastavi čitati
Prva zračna bombardiranja u povijesti označavaju početak zračnog ratovanja, značajan razvoj vojne taktike i tehnologije. Koncept korištenja zrakoplova za bacanje bombi nastao je početkom 20. stoljeća, a nekoliko slučajeva zračnog bombardiranja dogodilo se prije Prvoga svjetskog rata.
Nastavi čitati
Razgovarao sam s Jelenom Fuss, učiteljicom razredne nastave u šenkovečkoj osnovnoj školi. Fuss obiteljski potječe iz donjomeđimurskog sela Donji Vidovec i prisjetila se dolaska televizora u njeno sela. U sjećanju opisuje stanje krajem pedesetih godina 20. stoljeća.
Nastavi čitati
Tijekom Drugoga svjetskog rata psi su igrali važnu ulogu. Ove odane životinje bile su više od kućnih ljubimaca – bili su vojnici, glasnici, spasitelji, pa čak i simboli nade za ljude diljem svijeta. Evo detaljnijeg pogleda na to kako su psi napravili razliku tijekom ovog globalnog sukoba.
Nastavi čitati
Tijekom prve dvije godine Prvog svjetskog rata zabilježeno je desetke tisuće slučajeva bolesti nazvane rovovska stopala. Bolest je izazivala gljivična infekcija uzrokovana mokrim, hladnim i nehigijenskim uvjetima unutar vojne obuće. Vojnici su satima stajali u blatu ili u vodi. Obuća je propuštala vlagu u čarape koje se nisu mogle često mijenjati. Vojnicima su većinom dodijeljena dva para čarapa, pa su u pismima kući često zahtijevali da im se pošalju čarape. Infekcija je mogla dovesti do gangrene, pa i amputacije stopala.
Nastavi čitati
Evolucija je proces kroz koji živa bića, kao što su biljke, životinje i ljudi, prolaze kako bi se promijenila i prilagodila okolini tijekom jako dugog vremena. Zamislimo da su dinosauri živjeli prije mnogo, mnogo godina. Tijekom milijuna godina, neki su se prilagodili i postali ptice. To znači da su se promijenili kako bi bolje preživjeli u svom okruženju. Evolucija objašnjava kako su se jednostavni oblici života razvili u složenije oblike života kroz vrlo dugo vrijeme.
Nastavi čitati
Kratki edukativni film u kojem se pojašnjava što je Holokaust.
Nastavi čitati
Kratki edukacijski film o logoru Jasenovac.
Nastavi čitati
Kratki edukativni film o poslu povjesničara i povijesnim izvorima. Namijenjen je učenicima petih razreda.
Nastavi čitati
Atila, vođa Huna, bio je poznat kao jedan od najstrašnijih vođa u povijesti. Huni su bili ratnici koji su često napadali Rimsko Carstvo, pljačkali gradove i sela, i ubijali ljude. Zbog svoje okrutnosti, Atila je dobio nadimak “Bič Božji”.
Nastavi čitati
Ledeni Ötzi [oetsi] jedna je od najbolje očuvanih mumija ikada pronađenih. Njegovo tijelo pronađeno je zamrznuto u Alpama, što nam daje jedinstven pogled na život prije više od 5000 godina. Znanstvenici su naučili mnogo o tome što su ljudi jeli, nosili i radili u njegovo vrijeme.
Nastavi čitati
Podrijetlo izraza “efekt staklenika” pomalo je misterij. Neki kažu da je sve počelo s francuskim matematičarom Josephom Fourierom 1824. godine. On je primijetio da se Zemljina atmosfera ponaša kao “topla kutija”, što je otmjeni naziv za drvenu kutiju sa staklenim poklopcem koja zadržava toplinu – baš kao staklenik. Ali Fourier zapravo nikada nije upotrijebio izraz “efekt staklenika” niti rekao da su plinovi ti koji nas griju. Dakle, možda mu se samo svidjela ideja da se udobno smjesti u staklenu kutiju!
Nastavi čitati
Tomáš Fritta je rođen 22. siječnja 1941. godine u židovskoj obitelji. Njegov otac Bedřich (ponjemčeno Fritz Taussig) bio je cijenjen karikaturist i slikar u Pragu. Dolaskom nacista njihova je sudbina bila poput mnogih drugih Židova. Bedřich, majka Hansi i Tomáš su sa prvom grupom poslani u izgradnju geta Theresienstadt. Stara utvrda i vojarna za smještaj 7000 vojnika je tijekom rata postala dom za desetine tisuća zatvorenika (čak 53.000 u jednom naletu).
Nastavi čitati
Carica Marija Terezija, premda izuzetno praznovjerna, naredila je zemaljskim saborima da donesu odluku o promjeni postupka protiv vještica. Lokalne su vlasti mogle izvršiti progon, suditi i predložiti kaznu, ali su potvrdu presude morali dati carici na potvrdu. Hrvatski je sabor na današnji dan 1756. godine donio takav zakonski članak.
Nastavi čitati
Koncentracijski logor Auschwitz je bio sustav logora s tri velika četrdesetak manjih pod-logora. Radio je kao logor smrti od ljeta 1940. do početka 1945. godine. U tom najvećem logoru smrti stradalo je oko 1.1 milijun žrtava. Auschwitz je simbol terora, genocida i Holokausta.
Nastavi čitati
Fotografiju koju analiziramo izradila je umjetna inteligencija. Prikazuje stariju ženu s natpisom “Ja sam veteranka 1. svjetskog rata. Danas mi je 97. rođendan”.
Nastavi čitati
Ljudi su živjeli u spiljama jer su im one pružale prirodno sklonište. U prošlim vremenima, nije bilo kuća kakve danas poznajemo, pa su ljudi morali pronaći mjesta gdje bi mogli biti sigurni od opasnosti. Spilje su bile idealne jer su im pružale zaklon od vremenskih nepogoda poput kiše, vjetra i hladnoće. Osim toga, spilje su ih štitile i od divljih životinja koje su lutale prirodom.
Nastavi čitati
Tijekom rane renesanse (15. st.) umjetnici su prvi put počeli potpisivati svoja djela. Prije tog vremena većinu umjetnosti stvarale su grupe ljudi koji su radili zajedno u cehovima (poput timova). Većina umjetnina ostala je nepotpisana, a umjetnici zapravo nisu bili poznati.
Nastavi čitati