Novo:

Bosna i humsko plemstvo u XV. stoljeću (9. dio)

Zaključak

Kraljica Katarina Tomaš Kosača tijekom svoga života u kraljevskoj Bosni nije spadala u politički značajne osobe. Točnije, bila je sporedan lik van tijekova društveno važnih državničkih odluka. Tek s njenim bijegom iz Bosne i nesretnom životnom sudbinom postala je posebno važna ličnost oko koje se nekoliko stoljeća kasnije u narodu stvorio i svojevrsni mit. Kao posljednja kraljica oporučno je rimskom papi ostavila Bosnu do oslobođenja zemlje od turske vlasti, upisavši se time trajno u povijest. Nažalost, do tog oslobođenja nije došlo skoro četiri stotine godina. A i kada je na tlo BiH stupila noga austrougarskih vojnika ni to nije bilo oslobođenje u pravom smislu. Naime, do potpune slobode i jednakopravnosti nije došlo u XX. stoljeću kao niti početkom XXI. Hrvati BiH su i dalje bili ''dio nečega ili samo na papiru ravnopravna narodna komponenta'' ali istinski, nikada svoji.

Neriješeno političko uređenje Bosne i Hercegovine danas ovaj povijesni događaj stavlja u poseban plan tim više što je stanje hrvatskog naroda koji je najvećim dijelom katoličke vjeroispovijesti i dalje loše te mu prijeti svođenje na manjinu bez prava. Kraljičina oporuka podsjetnik je da su vremena tada bila mnogo tmurnija i teža ali je obični puk ipak nekako opstajao. Hrvatima danas pak ne prijeti velika fizička pogibelj i nesigurnost kao u tursko doba no prijeti im više nego ikad neznanje i zaborav koji mogu učiniti jednaku, ako ne i veću štetu od nasilja i strane okupacije. Stoga je iznimno važno poznavati svoju povijest barem u glavnim crtama, borit se protiv neznanja o prošlosti svoga naroda a time i nepoznavanja vlastitih korijena. U tim crtama leži važnost ostavštine kraljice Katarine te općenito: važnost proučavanja same povijesti – Poradi sadašnjosti a time i budućnosti zasnovane na temeljima znanja, a ne zabluda i trenutnih slabosti! Jedna pročitana knjiga otvara čovjeku nove poglede na život a sa svakim novousvojenim saznanjem i spoznajom mi se sve teže damo zavarat.

 Literatura:

  1. ANIĆ, Vladimir, BROZOVIĆ-RONČEVIĆ, Dunja, i dr., Hrvatski enciklopedijski rječnik, Novi Liber, Zagreb, 2004.
  2. BASLER, Đuro, Kršćanska arheologija, Crkva na kamenu, Mostar, 1986.
  3. BIHALJI – MERIN, Oto, i dr., Opšta enciklopedija, Prosveta, Beograd, 1966.
  4. GLAZIER, Michael, HELLWIG, Monika, Suvremena katolička enciklopedija,Marjan tisak, Split, 2005.
  5. GOLUŽA, Božo, Povijest Crkve, Teološki institut Mostar, Mostar, 1998.
  6. KUNCZIK, Michael, Odnosi s javnošću – koncepti i teorije, FPZ Zagreb, Zagreb, 2006.
  7. LASZOWSKI, Emilij, Znameniti i zaslužni Hrvati…, Hrvatski štamparski zavod, Zagreb, 1925.
  8. MILLER, Russel, GIRLING, Richard, i dr., Istina o povijesti, Mozaik knjiga, Zagreb, 2007.,
  9. MILETIĆ, Franjo, Fojnički grbovnik, Rabic, Sarajevo, 2005.
  10. NIKIĆ, Andrija, Događajnica Bosne i Hercegovine 614. – 1918., Franjevačka knjižnica i arhiv, Mostar, 2003.
  11. POPARIĆ, Bare, Tužna povijest Hercegove zemlje, LUKOM d.o.o., Zagreb, 1997.
  12. READ, Piers-Paul, Templari, Stari grad, Zagreb, 2003.
  13. ŠIŠIĆ, Ferdo, Povijest Hrvata: pregled povijesti hrvatskog naroda, Marjan tisak, Split, 2004.
  14. TRUHELKA, Jagoda, Vojača, Školska knjiga, Zagreb, 1995.
  15. VUKŠIĆ, Velimir, “Hrvatsko srednjovjekovlje – grbovi, vitezovi i turniri”, u: Husar, Zagreb,  god. I (2004.)
  16. ŽIVKOVIĆ, Pavo, Povijest Bosne i Hercegovine do konca XVIII. stoljeća ., HKUD Napredak, Mostar, 19

INTERNET,

http://hr.wikipedia.org/
http://www.aneks8komisija.com.ba
http://www.bosnasrebrena.ba/
http://rodoslovlje.com

NAPOMENA: Uz dopuštenje autora ovaj je članak preuzet sa internet stranica Ramske zajednice Zagreb .

Matej Škarica
About Matej Škarica (31 Articles)
Na Pedagoškom fakultetu Sveučilišta u Mostaru 2005. godine završava studij novinarstva. Godine 2006. na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru upisuje poslijediplomski studij pod nazivom Jezici i kulture u kontaktu, smjer novinarstvo. Sudjelovao je u uređivanju nekoliko tiskovina, a usporedo piše tekstove i za mrežna elektronska glasila. Objavljuje uglavnom na internetu. Član je i suradnik udruge Ramska zajednica Zagreb. Trenutno živi i radi u Zagrebu. Autor je knjige "Propaganda kroz europsku povijest".

Ostavite komentar. HPP ne odgovara za izreceno misljenje komentatora. Zabranjeno je vrijedanje, psovanje i klevetanje.

Your email address will not be published.


*