Novo:

Bosna i humsko plemstvo u XV. stoljeću (2. dio)

O Humu – Zahumlju, Hercegovini i političkim odnosima doba

Grb obitelji Kosača-Kosačić

Može se reći kako je jedno vrijeme glavni grad Hercegovine bio Blagaj. Smješten iznad izvora rijeke Bune koja je lijeva pritoka Neretve, kao utvrđeno i uređeno sjedište lokalnog velikaša slovio je i kao hercegovo vrlo omiljeno mjesto. Kao točka koja sa jedne strane i jednim dobrim dijelom nadzire dolinu rijeke Neretve (pogledom prema zapadu) i put prema Stocu i jugoistoku…, nalazio se nedaleko brda Hum kraj Mostara. Ovdje bi moglo biti upitno na koju se točno lokaciju po imenom Hum misli? Iako možemo reći da je mjesto tvrdog grada Blagaja i današnjih ostataka starog stolnog mjesta orijentirano prema specifičnom brdu Hum, također se možemo pitati ima li opći naziv Zemlje kakve veze sa zempljopisnim oblikom iznad grada Mostara? – Ili je možda sve samo rasprostranjeni običaj nazivanja i puke podudarne slučajnosti?

Inače, Blagaju izrazito blizu brdo Hum iznad Mostara moglo je kao takvo dobiti ime prema Zemljici humskoj, dakle obratno prvoj mogućnosti. Samim svojim izgledom ova krška uzvisina nepravilnog polu-loptastog oblika dominira prostorom mnogo više od Blagajske uzvisine, usjeka ili okolice uopće. No to sad i nije toliko važno, mada valja napomenuti kako se Mostar danas diči svojom povijesno-kulturnom svezom sa Kosačama i cjelokupnim naslijeđem toga doba. U gradu postoji dom kulture koji nosi ime ovog vojvode, a pred njim se odnedavno nalazi i spomenik kraljici Katarini Kosača kćerki hercega Stjepana, koji su primjerice Mostarci prihvatili bez ikakvih u javnosti poznatih pomisli na protivljenje – dakle sa velikim odobravanjem. Iako je vrlo zadovoljavajući izgled brončanog spomenika tj. odljeva, poprilično je upitno kako je točno kraljica izgledala u svojim srednjim godinama? – Kako je izgledala uopće? Teško je sa sigurnošću reći. Nije rijetkost da u nekim poslovnim uredima naiđete na kopiju poznatog portreta lika mlade kraljice koji prema promatraču upečatljivo gleda sa svojim crnim očima dok se iza nje vidi neki grad na uzvisini, po mogućnosti upravo rodni joj kraljevski grad Blagaj ili možda Bobovac u kojem je kasnije živjela. Katarina je s vremenom sve više popularna i omiljena u narodu, mada se o njoj kao i povijesti naših prostora još uvijek vrlo malo zna ili uči u školama. Još je mnogo informacija i zapisa skriveno po mračnim podrumima, odnosno crkvenim te pogotovo franjevačkim arhivama. Mostar je kao naselje iznikao ponajviše za vrijeme turske vladavine u XVI. stoljeću kada je i izgrađen nadaleko poznati kameni Stari most. U do sada poznatim izvorima mjesto današnjega Mostara prvi put se spominje 3. travnja 1452. u jednom spisu Dubrovčana, u kojemu oni pišu da se knez Vladislav, sin hercega Stjepana, njihova neprijatelja, odmetnuo od oca sa svojom majkom, i da je zauzeo grad Blagaj, Tođevac, Vratar u Sutjeskoj i dvije tvrđave na Mostu Neretve. Dvije godine poslije toga, točnije 1. lipnja 1454. napuljski kralj Alfonso I. Aragonski (1442 – 1458.) u povelji kojom uzima u zaštitu hercega Stjepana, nabraja sve Hercegove posjede i gradove. Između ostalog tu je i grad Most s pripadnim mjestima, grad Nebojša u župi Večerići te gradovi Borovac i Biograd na lijevoj obali Neretve kod Konjica.12

Blagaj

Blagaj

Prvotni mostarski most kojeg spominju Dubrovački trgovci bio je najvjerojatnije drvena konstrukcija koja je visjela na jakim željeznim lancima. Kod pojedinih autora navodi se kako je 1466. godine ugarsko-hrvatski kralj Matija Korvin na tom mjestu podigao kameni most. To ne bi moglo biti točno s obzirom da na tom mjestu uvjeta i vremena ali i znanja za gradnju pouzdanog kamenog luka nije bilo. Kameni most sagrađen je u Mostaru tek 1566. godine i to se sa sigurnošću može reći sudeći po zapisima turskih kroničara iz XVII. stoljeća, poput Evlije Čelebije.13 Sa znatnom sigurnošću se pak može reći kako su u doba odmetnutog hercegovog sina Vladislava na obalama zasigurno postojale nadzorne građevine tj. kule koje su stajale iznad lančanog mosta. Dubrovački ljetopisac Jakov Lukarić u svojim Dubrovačkim analima zabilježio je 1605. god. da je Vladislav nakon zavade sa svojim ocem, zauzeo Blagaj i zatim i Mostar, čija se tvrđava nalazi na rijeci Neretvi, a sagradio ju je 1440. Radi-gost, kućni upravitelj Stjepana Kosače. Dodatak u imenu .-gost govori nam da se radi o bogumilskom nazivu ili činu ili možda o nečemu većem s obzirom da mu je povjerene gradnja ovako važnog objekta. U povelji od 3. veljače 1445. herceg Kosača Radina naziva ”starcem” kao i Dubrovčani u jednom pismu iz travnja iste godine. Po Dubrovčanima – to bi bio Radin Butković, osoba u službi Kosača i vjerojatno je u kroz tu službu bio nadglednik radova. 14

Mostar je dakle prvotno trgovinski a potom i vojno značajna prometna točka kojom je Kosača nastojao općenito učvrstiti svoj položaj u okrugu Blagaja i dalje prema sjeveru. Iznad mosta nalazi se brdo Hum zaobljenog oblika, masivom manjim dijelom spojeno za susjedno Brkanovo brdo. Inače, nalazimo da diljem današnje Hercegovine postoje razne izvedenice iz imena Hum, poput: Zahum ili Zahumlje, Podhum, Humac i sl. Može se reći da se tek od početka XV. stoljeća ili bolje rečeno u prvoj polovici istog, određeni velikaši posebne političke i gospodarske moći počinju glasno nazivati hercegom, što su onu u biti i bivali – vojvode. Ta njemačka inačica titule tj. svečani naslov potječe iz navedenog razdoblja, a naročito se sviđala visokim plemićima poput Hrvoja Vukčića te posebice Stjepanu Kosači, tadašnjem gospodaru većeg dijela Humske. Valikaši poput njega i službeno preuzimaju te titule stavljajući ih u protokolarni optjecaj i na znanje kroz povelje, upravne spise, darovnice i sl.

Ako su protekla stoljeća bila vrijeme udaranja temelja svojevrsnoj bosanskoj nezavisnosti i državnosti, može se reći da je kraj XIV i velik dio XV stoljeća bio krajnje politički nepredvidiv, nemiran i protkan borbom za posjedima te političkom moću. Od 1380. do 1415. god. traje razdoblje borbe za učvršićvanje Bosne kao kraljevine i gradnje zaštite od vanjskih utjecaja. No također, karakteristika toga vremena su učestali međusobni sukobi između humskih odnosno bosanskih plemenitaša. U stalnoj borbi za vlašću i većim brojem posjeda, vladarske kuće i moćnije obitelji se iscrpljuju u manjim bitkama otvarajući time put za lakši upad; prvotno ugarskih, a potom i mnogo pogubnijih turskih vojski. Pavlovići i Kosače se tako primjerice svako malo sukobljavaju oko raznih pitanja – počevši od zemlje pa sve do političkog opredjeljenja ili strane naklonosti. Često su između sukobljenih strana posrednici ili miritelji i bosanski velikaši te kraljevi. No umjesto iskrenih namjera stvaranja povjerenja i pomirenja, više je onih koji u tom posredništvu pokušavaju manipulirati političkim bodovima za vlastiti interes. Stvara se tzv. ”vrzino kolo” ili klupko koje se sa svakim pokušajem popravka sve više zapliće. Također, promatrajući sve iz određenog sociološko-moralnog karaktera, stječe se dojam kako je Bosna tog doba zemlja spletki, spletkarenja, borbe za moć te ljudske dvoličnosti u pogledu političkog odlučivanja i upravljanja. Uz sve navedeno, može se reći kako je Bosna i zemlja protuslovlja

Bilješke

12 PAVLOVIĆ, Ante, Stari mostovi u Mostaru, Crkva na kamenu, Mostar, 2004., str. 14.
13 Usp. PAVLOVIĆ, A., nav. dj., str. 18.
14 Usp. PAVLOVIĆ, A., nav. dj., str. 19. i 20.

NAPOMENA: Uz dopuštenje autora ovaj je članak preuzet sa internet stranica Ramske zajednice Zagreb.

Matej Škarica
About Matej Škarica (31 Articles)
Na Pedagoškom fakultetu Sveučilišta u Mostaru 2005. godine završava studij novinarstva. Godine 2006. na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru upisuje poslijediplomski studij pod nazivom Jezici i kulture u kontaktu, smjer novinarstvo. Sudjelovao je u uređivanju nekoliko tiskovina, a usporedo piše tekstove i za mrežna elektronska glasila. Objavljuje uglavnom na internetu. Član je i suradnik udruge Ramska zajednica Zagreb. Trenutno živi i radi u Zagrebu. Autor je knjige "Propaganda kroz europsku povijest".

Ostavite komentar. HPP ne odgovara za izreceno misljenje komentatora. Zabranjeno je vrijedanje, psovanje i klevetanje.

Your email address will not be published.


*