Novo:

Book of Kings

„Book of Kings“ je atlas rodoslovnih karata kraljevskih dinastija i uzajamnih dinastijskih sveza monarhija Europe (i Bliskog Istoka) od antike do danas.

Moj interes za rodoslovlja pojavio se 1968. kad sam kao dječak pročitao knjigu Roberta Gravesa „Ja Klaudije, car i bog“. Pri čitanju sam morao zapisivati tko je kome rod, tj. praviti obiteljsko stablo cara Klaudija kako bih se lakše snašao u vrlo zamršenom labirintu dinastije Julijevaca-Klaudijevaca. Kasnije, čitajući povijesne romane, obavezno sam pravio obiteljska stabla glavnih likova. Tako se rodila moja strast za grafičkim prikazom rodoslovnih stabala. Budući me je jednako interesirala i grčko-rimska mitologija obavezno sam morao zapisivati tko je kome rod da brže povezujem natuknice u leksikonima. Tako sam vremenom zapisao stotinjak rodoslovnih karata. Međutim, čitajući knjige europske, a i nacionalnih povijesti, uočio sam da te knjige skoro uopće nemaju rodoslovnih karata. Tad sam zaključio da bi bilo vrlo lijepo kad bi se sve rodoslovne karte vladajućih (kraljevskih) dinastija i visokog plemstva jedne nacije ili čak i cijele Europe našle u jednoj knjizi. Pogledao sam sve svoje papire i odlučio sam ih sistematizirati. Prvo sam počeo razvrstavati rodoslovne karte Europe i shvatio sam da toliki nagomilani materijal moram obraditi. Bilo je to 1980. Tad sam čitao Bibliju i usput pravio rodoslovna stabla od „Genesis“ pa sve do evanđelja. Kad sam naišao na „Regum liber“ (Knjigu kraljeva) odmah sam imao naslov: “Book of Kings” – jer sam već ranije odlučio da takva knjiga, a budući da predstavlja cijelu Europu, treba biti na engleskom jeziku. Obradio sam sve što sam sakupio, ali mi je nestalo materijala za manje dinastije i monarhije, tj. kneževine i vojvodstva. Međutim, dolaskom rata na naše prostore, a budući sam vezan jednako za Hrvatsku i BiH, osjetio sam potrebu da je važnije da napravim knjige rodoslovlja Hrvatske i BiH jer sam mislio da ću knjige brzo završiti i pustiti ih u svijet kao jasnu protutežu svojatanju Hrvatske i Bosne od strane stoljetne velikosrpske povijesne indoktrinacije. Rat me je otjerao u Europu (Švedska, Norveška, Njemačka) i tamo sam nastavio paralelno raditi na sve tri rukopisa. Da nisam otišao u Europu, ne bih nikad završio „Book of Kings“. Knjižnice Europe omogućavale besplatnu posudbu knjiga (na jedan mjesec) iz bilo koje knjižnice u svijetu, pa sam tako imao sreću konzultirati knjige iz Londona, Pariza, Madrida, Budimpešte, Praga, Moskve, Rima, Berlina, Venecije, Istambula. Zaprepastio sam se kad su počele knjige stizati. Radio sam sa zadovoljstvom po osamnaest sati dnevno. Kad bih se „zasitio“ Hohenzollerna, Bourbona, Habsburga, Osmanlija i Romanova, prešao bih na Frankopane, Šubiće, Gorjanske, Jelačiće, ili Kosače, Hrvatiniće, Sokoloviće, a i Karađorđeviće.

Do sada su u Svijetu postojali samo zemljopisni i povijesni atlasi. Ovo je prvi put da se javlja forma genealoškog atlasa. Do sada sam osim “Book of Kings” (405 karata) uradio još ove atlase: „Hrvatska rodoslovlja“ (128 karata), „Bosanska rodoslovlja“ (121), i skandinavska (na norveškom): „Norges Stamtre Atlas“ (45 karata), „Grčko-rimska mitologija“ (42 karte) i „Biblijska stabla“ (41 stablo).

U cijelom svijetu su do sad rađene knjige iz domena samo jedne države (npr. Velika Britanija, Francuska, Španjolska, Italija, Danska, Švedska, Norveška, Turska, Rusija itd.)
a. imaju knjige u kojima su obrađene samo monarhijske dinastije i u kojoj nema visokog plemstva) ili b. jedne dinastije (npr. Habsburzi u Austriji, Španjolskoj, Nizozemskoj, Svetom rimskom carstvu, Češkoj, Ugarskoj, Hrvatskoj i BiH, ili; Bourboni u Francuskoj, Španjolskoj, Parmi, Dvije Sicilije itd).

Hoću reći nigdje nema knjige u kojoj je prikazana detaljna rodoslovna sinteza (i kontinuitet) svih vladajućih dinastija monarhija Europe i njihovoga visokog plemstva. A pogotovo nema knjige u kojoj su prikazane sve dinastijske sveze, bračne (čitaj: političke) konekcije, savezi, alijanse, paktovi.

Na početak knjige sam stavio trinaest rodoslovnih (shematskih) karata na kojima su prikazane evolucije najvećih dinastija kako bi čitatelji lakše ušli u ogromno stablo dinastijskih sveza. Zatim, budući u povijesti zapadne civilizacije primarno mjesto zauzima Egipat detaljnija rodoslovna stabla sam započeo (svih trideset dinastija) s tom monarhijom. Zatim sam prešao na Asiriju i Babilon i nastojeći pratiti kronološki redoslijed obradio sam predhelenske pa helenske kraljevine i Svetu Zemlju. U Europu sam ušao s Rimom, kojeg je naslijedio Bizant, a u Aziji i Africi i kalifati. Iza toga slijede sve relevantne monarhije srednjovjekovne Europe, a prednost sam dao Francuskoj, Španjolskoj, Engleskoj i Njemačkoj.

Da ne duljim, poslije cijele Europe slijede rodoslovna stabla na kojima su jasno prikazane sve sveze većih monarhija. Mnoge karte iako izgledaju komplicirano zapravo su vrlo pojednostavljene. Na rodoslovnim kartama se mogu vidjeti i politički savezi između njemačkih, skandinavskih, španjolskih, srednjoeuropskih, balkanskih i drugih monarhija, kao i paktovi kraljevina prije I. svjetskog rata. Prikazane su i sveze između sve četiri krila najveće bankarske dinastije svijeta – Rothschildsa. Za kraj su prikazane i obiteljske sveze predsjednika SAD-a s engleskim kraljevima. Poslije tog dijela su karte predaka europskih kraljeva. U tom dijelu na jednom mjestu mogu se vidjeti svi očevi, djedovi, pradjedovi i čukundjedovi, te majke, babe, prababe i čukunbabe važnijih kraljeva i careva Europe. I budući su svi kraljevi jedna velika obitelj, na dvije zadnje rodoslovne karte prikazano je njihovo zajedničko podrijetlo od „prvog“ i „drugog“ oca Europe. Na kraju knjige su sinoptičke karte i popisi: tu su prikazane sve dinastije u poredbenoj liniji, usporedna lenta svih važnijih kraljeva od 660. godine do 2012., pregled današnjih prestolonasljednika ali i pretendenata, te liste vladara po nadimcima kao i popis vladara na koje je izvršen atentat.

Bez lažne skromnosti mogu reći da sam poslije više od trideset godina uspio u onom što sam zamislio: prezentirati najveći dio rodbinskih sveza svih iole bitnih dinastija od antike do danas – od Egipta do Skandinavije i od Španjolske do Perzije. Koliko je djelo studiozno rađeno govori i podatak da sam ne konsultirao 452 knjige i budući su katkad podaci vrlo „relativni“ uzimao sam za mjerodavne one fakte koji su u relevantnim izvorima najučestaliji. Još jedan detalj; u “Book of Kings” sam ustanovio 4200 konekcija između 14389 osoba. Pri tom naglašavam da sam iz obiteljskih stabala izbacivao imena osoba koje su umrle u djetinjstvu kako bih tu šumu rodoslovnih grana pojednostavnio. I pored toga, znam da će čitatelju nenaviknutom na čitanje i analiziranje rodoslovnih stabala u početku biti teško, ali komunikacija između konzumenta i pojedinca ovisi od individualne radoznalosti onoga koga zanima ova materija. On će se upustiti u avanturu traganja za povijesnim likovima i njihovim (van)bračnim, političkim, a i incestnim vezama, te njihovom potomcima i bastardima.

Detalje o knjizi potražite na sljedećem linku: www.book-of-kings.com

About Zlatko Lukic (14 Articles)
Pisac i novinar. Autor 14 knjiga: romani, pripovijetke, poezija, drame, leksikografija, genealogija. Više puta nagrađivan za svoj literarni rad i zastupljen u BiH antologijama.

Ostavite komentar. HPP ne odgovara za izreceno misljenje komentatora. Zabranjeno je vrijedanje, psovanje i klevetanje.

Your email address will not be published.


*