Novo:

Bojno polje Amerika (7): Značaj revolucije

Feljton o stvaranju SAD-a

Američka Revolucija  predstavlja povijesni događaj svjetskog značaja koji je iz osnove promijenio dotadašnje stanje stvari i omogućio daljnji razvoj čovječanstva na temeljima slobode i stvaranje jednog novog pravednijeg poretka. Poretka u kojem se ljudska osoba ne vrjednuje i ne cijeni po porijeklu nego po sposobnostima  i vlastitom doprinosu blagostanju cjelokupne zajednice. Doprinos i uključenje europskih sila u rat bili su od odlučujuće važnosti za pobjedu kolonista i stjecanje neovisnosti Sjedinjenih Država. Europske sile: Španjolska, Nizozemska i prvenstveno Francuska davale su značajna i presudna financijska i materijalna sredstva pobunjenicima. Europska vojna komponenta posebice nakon 1779. snažno je utjecala na stav Britanije da prihvati mirovni sporazum i uvjete mira iz 1783. godine.

Pobjeda kolonista značila je i pobjedu europskih saveznika. Rezultati pobjede za njih bili su vrlo skromni. Španjolska i Francuska dobile su ponovno pod svoju vlast neka manja područja u Americi (Floridu, dio Karipskog otočja), u Africi (Senegal) i u Sredozemlju (Minorku).

Pobjeda saveznika značila je paradoksalno i svojevrstan poraz starog  sistem i načina privređivanja. Francuska i Španjolska zbog rata izuzetno su osiromašile, a njihova privreda  bila je pred stanjem propasti i kolapsa. Te su države upravo zbog  arhaičnog, feudalnog društvenog uređenja koje je kočilo razvoj gospodarstva i ekonomije doživjele društveni i gospodarski slom. Slom koji je u Francuskoj kulminirao revolucijom i svrgavanjem monarhije. Nizozemska je u navedenom ratu također pretrpjela velike financijske gubitke posebice u pomorskoj trgovini. Morala je prihvati sekundarni položaj u odnosu na Veliku Britaniju koja je postala prva pomorska vojna i trgovačka sila svijeta.

Britanski imperij koji je u Američkoj Revoluciji izgubio američke posjede i bio suočen sa snažnom europskom koalicijom koja je nastojala ograničiti i smanjiti moć engleske krune, postao je stvarnim pobjednikom iz poražene strane. Promatrali se povijesni tijek i uzročno-posljedične veze u jednom duljem periodu uočavaju se stvarni pobjednici i gubitnici rata.

Grb Britanskog Kraljevstva s motom 'Dieu et mon droit' ('Bog i moje pravo')

Grb Britanskog Kraljevstva s motom ‘Dieu et mon droit’ (‘Bog i moje pravo’)

Ujedinjeno Kraljevstvo je naime bilo gospodarski i ekonomski daleko jače i stabilnije od svojih europskih protivnica tako da je lakše pretrpjelo poraz. Imalo je  dovoljno rezerva i snage da i nakon poraza vodi dalje vrlo aktivnu kolonijalnu politiku sada usmjerenu prema Istoku prema bogatim područjima Indije i nepreglednim prostranstvima Australije.

Uzrok tako naglog oporavka i daljnjeg napretka Britanije i gotovo potpunog kraha njenih europskih pobjednica ležao je u gospodarskoj premoći Britanije u kojoj je privreda bila puno naprednija i već je pokazivala naznake prijelaza iz manufakturne u industrijsku proizvodnju. Gospodarstvo je moglo lakše podnijeti troškove rata i dalo je snažnu podlogu za daljnju aktivnu vanjsku politiku. Nasuprot Britaniji njene europske protivnice su iscrpile svoje resurse stalnim ratovanjem. Gospodarstvo koje je bilo znatno zaostalije i manje produktivno nije moglo podnijeti izvanredne državne troškove. Krajnja posljedica je bila privredni slom iza kojeg su slijedile društvene promjene.

Ideje i načela o slobodi, neovisnosti i novom demokratskom uređenju koje su nesvjesno ne shvaćajući dalekosežnost navedenih zbivanja i posljedica, podržale europske monarhije u borbi Amerikanaca protiv Velike Britanije, bile su glavni nosioci promjena i napretka koje su našle pogodno tlo i na europskom kontinentu. Promjene u Americi  značajno će preoblikovati i preurediti i Europu.

Za širenje tih univerzalnih ideja o slobodi, jednakosti i pravima pojedinca zaslužne su osobe europskog porijekla koje su se proslavile u Američkoj Revoluciji te su postale strastvenim pristašama novog društvenog uređenja koje je nastalo u Americi i idejnih temelja na kojima je ono izgrađeno. Tekovine Revolucije nisu donijele samo promjene u Europi, one su također pobudile samosvijest te osjećaj vrijednosti i posebnosti u Latinskoj Americi.  Latinoamerički revolucionari (Miranda, Bolivar..) inspirirani Američkom Revolucijom i pobjedom pokrenuli su oslobođenje u 19. stoljeću Latinske Amerike od španjolske kolonijalne vlasti.

Pitanje Poljske te njezinu diobu nakon rata (1793.,1795.) i njen nestanak kao državne tvorevine s tradicijom također možemo smatrati jednom od posljedica Američkog  rata za nezavisnost. Francuska koja je bila prijateljski i saveznički orijentirana prema Poljskoj bila je suviše slaba da bi navedene podjele mogla onemogućiti ili spriječiti.

Američka zastava od 1795. do 1818. godine

Američka zastava od 1795. do 1818. godine

Uključenje  europski sila u Američku Revoluciju, iako s primarnim ciljem slabljenja Britanije, dovelo je do stvaranja novog društvenog poretka utemeljenog na općeljudskim vrijednostima koje će postati idealima prosvjetitelja na Starome kontinentu. Upravo će ideje rođene u Američkoj Revoluciji potaknuti i dovesti do ostvarenja novog društvenog i civilizacijskog razvoja u povijesti čovječanstva. Stvorena je nova nacija slobodna od nadzora i patronata europskih sila, s ogromnim prirodnim bogatstvima koja će kao što je budućnost i pokazala postati vodeća svjetska velesila koja u velikoj mjeri i oblikuje današnji svijet.

Grb Sjedinjenih Američkih Država - Moto 'E Pluribus Unum' ('Iz mnoštva jedno')

Grb Sjedinjenih Američkih Država – Moto ‘E Pluribus Unum’ (‘Iz mnoštva jedno’)

Bojno polje Amerika

Bojno polje Amerika

Drazen Klincic
About Drazen Klincic (49 Articles)
Magistar povijesti i inženjer medicinske radiologije. Diplomirao na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, na kojem je upisan postdiplomski studiji, zaposlen u Ministarstvu kulture Republike Hrvatske u Upravi za zaštitu kulturne baštine, u zvanju višeg stručnog savjetnika.

Ostavite komentar. HPP ne odgovara za izreceno misljenje komentatora. Zabranjeno je vrijedanje, psovanje i klevetanje.

Your email address will not be published.


*