Američka Revolucija  predstavlja povijesni događaj svjetskog značaja koji je iz osnove promijenio dotadašnje stanje stvari i omogućio daljnji razvoj čovječanstva na temeljima slobode i stvaranje jednog novog pravednijeg poretka. Poretka u kojem se ljudska osoba ne vrjednuje i ne cijeni po porijeklu nego po sposobnostima  i vlastitom doprinosu blagostanju cjelokupne zajednice. Doprinos i uključenje europskih sila u rat bili su od odlučujuće važnosti za pobjedu kolonista i stjecanje neovisnosti Sjedinjenih Država. Europske sile: Španjolska, Nizozemska i prvenstveno Francuska davale su značajna i presudna financijska i materijalna sredstva pobunjenicima. Europska vojna komponenta posebice nakon 1779. snažno je utjecala na stav Britanije da prihvati mirovni sporazum i uvjete mira iz 1783. godine.

Tweet

Pobjeda kolonista značila je i pobjedu europskih saveznika. Rezultati pobjede za njih bili su vrlo skromni. Španjolska i Francuska dobile su ponovno pod svoju vlast neka manja područja u Americi (Floridu, dio Karipskog otočja), u Africi (Senegal) i u Sredozemlju (Minorku).

Pobjeda saveznika značila je paradoksalno i svojevrstan poraz starog  sistem i načina privređivanja. Francuska i Španjolska zbog rata izuzetno su osiromašile, a njihova privreda  bila je pred stanjem propasti i kolapsa. Te su države upravo zbog  arhaičnog, feudalnog društvenog uređenja koje je kočilo razvoj gospodarstva i ekonomije doživjele društveni i gospodarski slom. Slom koji je u Francuskoj kulminirao revolucijom i svrgavanjem monarhije. Nizozemska je u navedenom ratu također pretrpjela velike financijske gubitke posebice u pomorskoj trgovini. Morala je prihvati sekundarni položaj u odnosu na Veliku Britaniju koja je postala prva pomorska vojna i trgovačka sila svijeta.

Britanski imperij koji je u Američkoj Revoluciji izgubio američke posjede i bio suočen sa snažnom europskom koalicijom koja je nastojala ograničiti i smanjiti moć engleske krune, postao je stvarnim pobjednikom iz poražene strane. Promatrali se povijesni tijek i uzročno-posljedične veze u jednom duljem periodu uočavaju se stvarni pobjednici i gubitnici rata.

Ujedinjeno Kraljevstvo je naime bilo gospodarski i ekonomski daleko jače i stabilnije od svojih europskih protivnica tako da je lakše pretrpjelo poraz. Imalo je  dovoljno rezerva i snage da i nakon poraza vodi dalje vrlo aktivnu kolonijalnu politiku sada usmjerenu prema Istoku prema bogatim područjima Indije i nepreglednim prostranstvima Australije.

Uzrok tako naglog oporavka i daljnjeg napretka Britanije i gotovo potpunog kraha njenih europskih pobjednica ležao je u gospodarskoj premoći Britanije u kojoj je privreda bila puno naprednija i već je pokazivala naznake prijelaza iz manufakturne u industrijsku proizvodnju. Gospodarstvo je moglo lakše podnijeti troškove rata i dalo je snažnu podlogu za daljnju aktivnu vanjsku politiku. Nasuprot Britaniji njene europske protivnice su iscrpile svoje resurse stalnim ratovanjem. Gospodarstvo koje je bilo znatno zaostalije i manje produktivno nije moglo podnijeti izvanredne državne troškove. Krajnja posljedica je bila privredni slom iza kojeg su slijedile društvene promjene.

Ideje i načela o slobodi, neovisnosti i novom demokratskom uređenju koje su nesvjesno ne shvaćajući dalekosežnost navedenih zbivanja i posljedica, podržale europske monarhije u borbi Amerikanaca protiv Velike Britanije, bile su glavni nosioci promjena i napretka koje su našle pogodno tlo i na europskom kontinentu. Promjene u Americi  značajno će preoblikovati i preurediti i Europu.

Za širenje tih univerzalnih ideja o slobodi, jednakosti i pravima pojedinca zaslužne su osobe europskog porijekla koje su se proslavile u Američkoj Revoluciji te su postale strastvenim pristašama novog društvenog uređenja koje je nastalo u Americi i idejnih temelja na kojima je ono izgrađeno. Tekovine Revolucije nisu donijele samo promjene u Europi, one su također pobudile samosvijest te osjećaj vrijednosti i posebnosti u Latinskoj Americi.  Latinoamerički revolucionari (Miranda, Bolivar..) inspirirani Američkom Revolucijom i pobjedom pokrenuli su oslobođenje u 19. stoljeću Latinske Amerike od španjolske kolonijalne vlasti.

Pitanje Poljske te njezinu diobu nakon rata (1793.,1795.) i njen nestanak kao državne tvorevine s tradicijom također možemo smatrati jednom od posljedica Američkog  rata za nezavisnost. Francuska koja je bila prijateljski i saveznički orijentirana prema Poljskoj bila je suviše slaba da bi navedene podjele mogla onemogućiti ili spriječiti.

Uključenje  europski sila u Američku Revoluciju, iako s primarnim ciljem slabljenja Britanije, dovelo je do stvaranja novog društvenog poretka utemeljenog na općeljudskim vrijednostima koje će postati idealima prosvjetitelja na Starome kontinentu. Upravo će ideje rođene u Američkoj Revoluciji potaknuti i dovesti do ostvarenja novog društvenog i civilizacijskog razvoja u povijesti čovječanstva. Stvorena je nova nacija slobodna od nadzora i patronata europskih sila, s ogromnim prirodnim bogatstvima koja će kao što je budućnost i pokazala postati vodeća svjetska velesila koja u velikoj mjeri i oblikuje današnji svijet.