Novo:

Bojno polje Amerika (3): Rat

Feljton o stvaranju SAD-a

Do prvog oružanog sukoba između britanskih trupa i kolonijalne policije došlo je 1775. kod Lexingtona i Concorda u Massachusettsu. Vidjevši da dogovor s Londonom nije moguć kolonijalisti su u srpnju 1776. usvojili Deklaraciju nezavisnosti i najavili odcjepljenje od Britanije. U američkim redovima je došlo do podjele na kraljeve pristaše-lojaliste i protivnike-patriote.

Francuska u ratu

Za daljni tijek događaja i francusku otvorenu reakciju bila je presudna bitka kod Saratoge 17.10.1777. u kojoj su Amerikanci pod zapovjedništvom generala Horatia Gatesa odnijeli prvu veliku pobjedu nad engleskom vojskom kojom je zapovijedao lord Burgoyne. Pobjeda kod Saratoge predstavlja vitalnu prekretnicu u Američkom ratu za nezavisnost  jer Francuska ohrabrena tom pobjedom odlučila se je 6.2.1778. na savezništvo sa Sjedinjenim Državama te je sukladno tome objavila rat Britaniji. Ugovor je potpisan između tri prije navedena povjerenika SAD i francuske vlade. Tim sporazumom Francuska je postala prva europska zemlja koja je priznala novu mladu naciju u nastajanju. Benjamin Franklin postao je prvi ambasador SAD -a u Francuskoj, a tu je dužnost obavljao sve do povratka u Ameriku 1785. g. Nakon 1778. Britanija i Francuska vode ratne operacije i na kopnu i na moru.

13 engleskih kolonija na američkom kontinentu 1775. godine

13 engleskih kolonija na američkom kontinentu 1775. godine

Francuska mornarica pod zapovjedništvom admirala Sifrena nanosi poraz britanskoj floti kod Madrasa, a atlantska flota pod zapovjedništvom admirala de Grassa osvaja Tobago 1781. te pridonosi pobjedi kod Yorktowna. Francuski kralj Louis XVI. 1780. odobrio je slanje snažnog ekspedicijskog korpusa od 5500 pod zapovjedništvom grofa de Rochambeaua koji se je iskrcao kod Newporta. Korpus je bio inaktivan godinu dana zbog blokade francuske flote kod Narragansett zaljeva. Francusko-američke snage postigle su 19.10.1781. u bitci kod Yorktowna najznačajniju pobjedu u ratu. U toj bitci američka vojska pod zapovjedništvom Georga Washingtona, francuske jedinice pod komandom grofa de Rochambeaua te markiza de Lafayetta uz pomoć francuske flote admirala de Grassa – ukupno 17 tisuća savezničkih vojnika uspjelo je okružiti i nakon teške borbe prisiliti na predaju vojsku lorda Charlesa Cornwallisa i garnizon od osam tisuća vojnika.

Washington i Lafayette kod Valley Forgea

Washington i Lafayette kod Valley Forgea

Lord Charles Cornwalis (1738.-1805.)

Lord Charles Cornwalis (1738.-1805.)

Tom pobjedom osiguran je uspjeh američke nezavisnosti. Britanija je naime ustanovila da ne može pobijediti u tom ratu pa je bila spremna na mirovne pregovore koji nisu imali prvenstveni cilj davanje slobode kolonijama već želju da se s prestankom rata spriječi i onemogući sve veći utjecaj Francuske na Sjedinjene Države. Nakon Yorktowna prestali su veći kopneni sukobi iako se nastavio pomorski rat. Poziciju Britanije pred buduće mirovne pregovore ojačala je pobjeda admirala Rodneya nad flotom admirala de Grassa kod Domenike (Domenikane) 1782. godine. Britanija je spomenutom pobjedom pokazala da je još uvijek najjača pomorska sila. U skladu s tom činjenicom bile su i odluke mira u Parizu. Za Britaniju su bile blaže od očekivanih.

Predaja kod Yorktowna

Predaja kod Yorktowna

Mirovni sporazum

Prva zastava slobodne nacije

Prva zastava slobodne nacije

Mir između Britanije i zaraćene koalicije potpisan je u Parizu  3.9.1783. Sam mir označio je prvi veliki kolonijalni gubitak za Britaniju koja je morala priznati nezavisnost Sjedinjenih Država, plovidba rijekom Mississipi morala je biti slobodna za sve zemlje potpisnice. Španjolska je dobila Floridu i Minorku, a Francuska Senegal, Tobago i neke manje posjede u Indiji.

Francuska i posljedice rata

Francuska je slavila pobjedu premda su posljedice njenog angažmana u Americi bile dalekosežne, a teritorijalni dobici i više nego skromni. Francuska od 1713.-1774. odnosno za Louisa XV. nije dobila niti jedan rat. Vojni troškovi su uništavali privredu zemlje i iscrpljivali društvo jer se je za vojne potrebe odvajalo čak 30% svih prihoda. Intervencija u korist američkih kolonija nije mogla proći bez fatalnih posljedica. Kraljevina Francuska je zbog ekonomske i vojne potpore zapala u ogromne, nezamislive dugove koji su ugrožavali samu opstojnost zemlje i poretka. Navedenu situaciju najslikovitije prikazuje činjenica da je Francuska zbog Američkog rata bila u nevjerojatnom deficitu od  fascinantnih tri tisuće i 400 miliona livri. Za usporedbu o veličini troškova govori izjava francuskog ministra financija Jacquesa Neckera koji se je hvalio da je za svog mandata uspio povećati državne prihode za 10 miliona livri godišnje. Ministar je hvalio svoj uspjeh pritom prešućujući  i tajeći zastrašujući podatak o državnom dugu.

Upravo zbog enormno naraslih troškova državna blagajna i financije ubrzo su doživjele slom, kralj je bio prisiljen sazvati 1789. Generalne staleže koji nisu sazivani od 1614. godine. Staleži su upravo sazvani zbog pokušaja saniranja dugova i povećanja poreza. Treći stalež koji je bio najbrojniji, ali s najmanje prava iskoristio je spomenutu priliku da promjeni i transformira postojeći autokratski režim u svoju korist. Krajnja posljedica biti će obaranje kraljeva režima i proglašenje Republike. Na  tijek događaja i na reakciju trećeg staleža značajno su utjecale slobodoumne i građanske ideje koje su svoju punu afirmaciju i  pobjedu postigle upravo u Američkom ratu za nezavisnost.

Prvi pucanj kod Lexingtona 1775. godine

Prvi pucanj kod Lexingtona 1775. godine

Drazen Klincic
About Drazen Klincic (49 Articles)
<p>Magistar povijesti i inženjer medicinske radiologije. Diplomirao na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, na kojem je upisan postdiplomski studiji, zaposlen u Ministarstvu kulture Republike Hrvatske u Upravi za zaštitu kulturne baštine, u zvanju višeg stručnog savjetnika.</p>